Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Stalna služba u Valpovu

Kralja P. Krešimira IV br. 3

31550 Valpovo

Poslovni broj: P-698/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sucu Zvonimiru Rogiću, kao sucu pojedincu u građansko-pravnoj stvari tužitelja UM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po pun. Ivici Kučincu, odvjetniku iz Valpova, protiv tuženika Addiko Bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB: 14036333877, zastupan po pun. ĆM iz Odvjetničkog društva Kožul i Petrinović d.o.o. Zagreb, radi utvrđenja ništetnosti dijela ugovornih odredbi i isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 28. listopada 2025., na osnovi čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP), objavljene 3. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se ništetnim dio odredbe sadržan u Ugovoru o kreditu broj: 20010420475 (broj partije: 25325372966) koji govori o promjenljivoj kamatnoj stopi i njezinoj primjeni prema jednostranoj internoj odluci tuženika, a koji ugovor su u Osijeku dana 08.03.2007. sklopili tužitelj UM iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i pravni prednik tuženika "Hypo Alpe-Adria- Bank" d.d. Osijek.

II. N a l a ž e s e tuženiku Addiko Bank d.d. Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB 14036333877 da tužitelju UM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 3.455,48 € (tritisućečetiristo- pedesetpeteuraičetrdesetosamcenti), zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznose od:

- 8,20 € počev od 01.10.2007. pa do isplate,

- 8,40 € počev od 01.11.2007. pa do isplate,

- 8,13 € počev od 01.12.2007. pa do isplate,

- 8,34 € počev od 01.01.2008. pa do isplate,

- 8,38 € počev od 01.02.2008. pa do isplate,

- 7,89 € počev od 01.03.2008. pa do isplate,

- 8,46 € počev od 01.04.2008. pa do isplate,

- 7,87 € počev od 01.05.2008. pa do isplate,

- 7,98 € počev od 01.06.2008. pa do isplate,

- 7,75 € počev od 01.07.2008. pa do isplate

- 7,75 € počev od 01.08.2008. pa do isplate,

- 7,70 € počev od 01.09.2008. pa do isplate,

- 7,48 € počev od 01.10.2008. pa do isplate,

- 15,97 € počev od 01.11.2008. pa do isplate,

- 7,49 € počev od 01.12.2008. pa do isplate,

- 20,16 € počev od 01.01.2009. pa do isplate,

- 21,68 € počev od 01.02.2009. pa do isplate,

- 22,45 € počev od 01.03.2009. pa do isplate,

- 20,62 € počev od 01.04.2009. pa do isplate,

- 22,44 € počev od 01.05.2009. pa do isplate,

- 19,54 € počev od 01.06.2009. pa do isplate,

- 16,99 € počev od 01.07.2009. pa do isplate,

- 17,88 € počev od 01.08.2009. pa do isplate,

- 19,77 € počev od 01.09.2009. pa do isplate,

- 18,69 € počev od 01.10.2009. pa do isplate,

- 17,64 € počev od 01.11.2009. pa do isplate,

- 20,05 € počev od 01.12.2009. pa do isplate,

- 22,34 € počev od 01.01.2010. pa do isplate,

- 24,75 € počev od 01.02.2010. pa do isplate,

- 24,12 € počev od 01.03.2010. pa do isplate,

- 28,17 € počev od 01.04.2010. pa do isplate,

- 27,12 € počev od 01.05.2010. pa do isplate,

- 29,16 € počev od 01.06.2010. pa do isplate,

- 40,64 € počev od 01.07.2010. pa do isplate,

- 38,03 € počev od 01.08.2010. pa do isplate,

- 47,83 € počev od 01.09.2010. pa do isplate,

- 42,66 € počev od 01.10.2010. pa do isplate,

- 38,77 € počev od 01.11.2020. pa do isplate,

- 50,60 € počev od 01.12.2010. pa do isplate,

- 57,91 € počev od 01.01.2011. pa do isplate,

- 52,61 € počev od 01.02.2011. pa do isplate,

- 53,38 € počev od 01.03.2011. pa do isplate,

- 49,58 € počev od 01.04.2011. pa do isplate,

- 50,75 € počev od 01.05.2011. pa do isplate,

- 63,70 € počev od 01.06.2011. pa do isplate,

- 65,51 € počev od 01.07.2011. pa do isplate,

- 79,84 € počev od 01.08.2011. pa do isplate,

- 74,64 € počev od 01.09.2011. pa do isplate,

- 66,54 € počev od 01.10.2011. pa do isplate,

- 66,32 € počev od 01.11.2011. pa do isplate,

- 65,44 € počev od 01.12.2011. pa do isplate,

- 68,38 € počev od 01.01.2012. pa do isplate,

- 71,62 € počev od 01.02.2012. pa do isplate,

- 71,72 € počev od 01.03.2012. pa do isplate,

- 69,68 € počev od 01.04.2012. pa do isplate,

- 70,51 € počev od 01.05.2012. pa do isplate,

- 71,72 € počev od 01.06.2012. pa do isplate

- 70,41 € počev od 01.07.2012. pa do isplate,

- 70,52 € počev od 01.08.2012. pa do isplate,

- 69,32 € počev od 01.09.2012. pa do isplate,

- 67,08 € počev od 01.10.2012. pa do isplate,

- 66,32 € počev od 01.11.2012. pa do isplate,

- 70,80 € počev od 01.12.2012. pa do isplate,

- 70,40 € počev od 01.01.2013. pa do isplate,

- 66,42 € počev od 01.02.2013. pa do isplate,

- 69,18 € počev od 01.03.2013. pa do isplate,

- 69,81 € počev od 01.04.2013. pa do isplate,

- 68,57 € počev od 01.05.2013. pa do isplate,

- 64,91 € počev od 01.06.2013. pa do isplate,

- 62,63 € počev od 01.07.2013. pa do isplate,

- 64,65 € počev od 01.08.2013. pa do isplate,

- 66,04 € počev od 01.09.2013. pa do isplate,

- 69,59 € počev od 01.10.2013. pa do isplate,

- 67,64 € počev od 01.11.2013. pa do isplate,

- 68,51 € počev od 01.12.2013. pa do isplate,

- 69,23 € počev od 01.01.2014. pa do isplate,

- 70,60 € počev od 01.02.2014. pa do isplate,

- 72,02 € počev od 01.03.2014. pa do isplate i

- 71,10 € počev od 01.04.2014. pa do isplate, po stopi od 14% godišnje do 30.06.2011. godine, a od 01.07.2011. godine do 31.07.2015. godine po stopi od 12 % godišnje, zatim od 01.08.2015. godine pa do 31,12.2022. godine po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 01.01.2023.g. do 31.12.2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 01.01.2024. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. N a l a ž e s e tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od

2.337,98 € (dvijetisućetristotridesetsedameuraidevedesetosamcenti) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi od 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, počevši od donošenja presude tj. 3. prosinca 2025. pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je na temelju Ugovora o kreditu sklopljenog 08.03.2007. br. 20010420475 (broj partije: 25325372966) s pravnim prednikom tuženika Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb koristio kredit od 18.000,00 CHF u protuvrijednosti domaće valute i uz valutnu klauzulu vezanu za navedenu stranu valutu. Tužena banka je u ugovor o kreditu ugradila odredbe kojima je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanje ugovorne obveze bila promjenjiva i to na osnovi jednostrane odluke tuženika ali o kojoj se odredbi nije pojedinačno pregovaralo. Navedeni uglavci o promjenljivim ugovornim kamatama (kamatnim stopama) su protivni kogentnim odredbama čl. 96. i 97. Zakona o zaštiti potrošača (NN 79/07 i 125/07, dalje ZZP), koji je bio na snazi kako u vrijeme sklapanja ugovora tako i za vrijeme njegovog izvršavanja, s tim da je posljedica nepoštenosti ugovorne odredbe njezina ništetnost (čl. 102. ZZP). O ništetnosti navedenih ugovornih odredbi već su se pravomoćno izjasnili domaći sudovi i to povodom tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, slijedom čega o pravnoj osnovi ove tužbe već postoji pravomoćna presuda Trgovačkog suda u Zagrebu br. P-1401/2012 od 4.7.20213. koja je u dijelu koji se odnosi na promjenjive kamatne stope potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda RH broj Pž-7129/2013. od 13.06.2014., s tim da je Vrhovni sud RH u tom dijelu odbio revizije tuženih banaka protiv naznačene drugostupanjske presude.

1.1. Navodi da polazeći od pravila da odluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača u smislu postojanja povrede propisa zaštite potrošača obvezuje ostale sudove u postupku koji potrošač osobno pokrene protiv tuženog trgovca, ovom tužbom postavlja zahtjev tuženiku za vraćanje (restituciju) onog što je primljeno na osnovi ništetnih ugovornih odredbi o promjenjivim kamatama. Radi se o restituciji utemeljenoj na odredbama čl. 323. Zakona o obveznim odnosima prema kojima je u slučaju ništetnosti svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, s općim zastarnim rokom od 5 godina.

1.2. Kako ne raspolaže odgovarajućom dokumentacijom o promjenjivim kamatnim stopama odnosno njih njihovim stopama (jednostrane odluke banke), kao ni svim drugim dokumentima i podacima bez kojih nije moguće utvrditi visinu iznosa koji mu banka mora vratiti, ne može postaviti određeni tužbeni zahtjev. Naveo je da će određeni i precizirani tužbeni zahtjev postaviti tijekom postupka temeljem čl. 186. b st. 3. ZPP-a.

1.3. Predlaže da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev od 12.06.2019.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti ističući prigovor nedostatka pravnog interesa tužitelja za vođenje ovog postupka. Navodi da u cijelosti osporava da bi odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi iz Ugovora o kreditu bila ništetna s obzirom na to da je ugovaranje promjenjive kamatne stope odgovaralo stvarnoj volji ugovornih strana te je suprotno tužiteljevim navodima predmetni Ugovor o kreditu sadržavao sve pretpostavke pod kojima se kamatna stopa mogla izmijeniti, odn. postupao je sukladno svim važećim prisilnim propisima. Ističe prigovor zastare kao i nedostatak aktivne legitimacije tužitelja. Predlaže da sud tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom odbije u cijelosti.

3. Tužitelj je nakon obavljenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja specificirao tužbeni zahtjev opisan kao u podnesku od 16. lipnja 2021. (list spisa 117- 119), predlažući da ga sud usvoji u cijelosti.

4. Sud je presudom br. P-1278/2019-30 od 7. siječnja 2022. usvojio u cijelosti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja koja je rješenjem Županijskog suda u Rijeci br. Gž- 415/2022-3 ukinuta i vraćena sudu na ponovno suđenje.

5. U ponovljenom postupku tužitelj je ostao kod tužbe i specificirao tužbeni zahtjev u podnesku od 17. listopada 2025. (list spisa 206-209) opisan kao u izreci presude dok se tuženik i dalje protivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti.

6. Sud je u dokaznom postupku saslušao tužitelja te izvršio uvid u kompletnu materijalu dokumentaciju priloženu spisu.

7. Sud među strankama smatra neprijepornim i utvrđenim i to:

- da je tužitelj s pravnim prednikom tuženika Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb sklopio 01.04.2014. Ugovor o kreditu br. 20010420475 (broj partije: 25325372966) za kupnju osobnog automobila u iznosu od 18.000,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti na rok otplate od 84 mjeseca te da isti ne prileži spisu;

- da se tijekom otplate kredita kamatna stopa mijenjala jednostranim odlukama Banke;

- da je tužitelj u cijelosti otplatio navedeni kredit.

8. Među strankama je prijeporno i to:

- da li su ništetne odredbe iz navedenog ugovora o promjenjivim ugovorenim kamatnim stopama;

- da li tužitelj ima pravo na povrat stečenog bez osnove temeljem navodno ništetne predmetne odredbe;

- da li je dopuštena preinaka tužbe tužitelja nakon zaključenja prethodnog postupka;

- da li je osnovan istaknuti prigovor zastare potraživanja tuženika i istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja.

9. Iz iskaza tužitelja UM, saslušanog na glavnoj raspravi od 5. studenog 2020. (list 61-62) proizlazi da se isti ne sjeća točno, zbog proteka vremena, svih detalja sklapanja predmetnog ugovora o kreditu. Sjeća se da mu je trebalo vozilo i da nije imao dovoljno novca te se otišao informirati kod prednika tuženika, gdje mu je ponuđen kao najpovoljniji kredit u CHF-u, jer je kamata bila najpovoljnija za te kredite. U auto kući Opel su ga uputili na tu banku, jer su rekli da s njima rade, odnosno poslovno surađuju. Tužitelj ništa nije posebno pregovarao, već mu je bio ponuđen ugovor koji je sastavila banka, a njemu je bilo bitno samo da nije velika kamata i da je kredit dovoljan za kupnju automobila. Nitko iz banke ga nije posebno uputio ili mu objasnio što točno znači promjenjiva kamatna stopa. Prilikom ovjere ugovora kod javnog bilježnika također mu ništa nije bilo objašnjeno, već je samo potpisao ugovor, a sjeća se da su bile velike gužve kod javnog bilježnika te da su u javnobilježničkom uredu sve pripremili prije potpisivanja vezano za ovjeru. Djelatnici u javnobilježničkom uredu su popunjavali sve što je trebalo, a javnog bilježnika nije ni vidio. Na poseban upit izjavio je da je kredit u cijelosti otplaćen, a ne sjeća se jesu li mu stizale kakve obavijesti o promjenama kamatne stope od banke. Nije pročitao ugovor prije potpisivanja niti je tražio od bankara ili javnog bilježnika da mu se pojasne odredbe ugovora. Nije ništa poduzimao kad su mu porasle rate kredita, već je nastavio plaćati. Znao je samo telefonom nazvati kad su mu rate porasle, jer je tečaj CHF rastao i kamata se povećavala, no u banci su mu rekli da je to zbog toga što raste tečaj CHF i da se tu ništa ne može. Nije tražio nikakve izmjene ugovora vezano za kamatu i valutu, jer su mu u banci kad je zvao zbog smanjenja rate kredita, rekli da su oni tu nemoćni i da je to zbog toga što raste tečaj CHF.

9.1. Tužitelj je dopunski saslušan na ročištu održanom 28. listopada 2025. (list spisa 212-214). Iskazao je da ostaje u cijelosti kod navoda iznijetih na ročištu od 05.11.2020. da je ugovor o kreditu sklopio s bivšom Slavonskom bankom u poslovnici u Osijeku i pregovarao je s djelatnikom banke ŠM. Sjeća se da je pronašao automobil u autokući Opel u Osijeku i auto kući su mu rekli da podigne kredit u Slavonskoj banci s kojom oni surađuju, a bio je njihov klijent. Ponuđen mu je kredit u CHF kao najpovoljniji i nije mu nuđen neki drugi kredit. Djelatnik banke ga nije upozorio da HNB ne štiti tečaj kune u odnosu na tečaj CHF kao što to čini u odnosu na euro Pribavio je podatke o plaći iz OPG Marijan Glavaš i novac je prebačen izravno auto kući. Auto je preuzeo i kupio ga je za svoj OPG i plaćao je rate kredita preko OPG-a i u cijelosti ga otplatio. Zadnje rate kredita otplaćivao je Addiko banci. Banka je sačinila ugovore isključivo po svojim uvjetima i na njegov sadržaj nije mogao utjecati. Ne razumije se u pojam promjenjivih kamatnih stopa, tečaja i valutu i nije očekivao da će mu rate kredita biti znatno povećane.

10. Iz pismenog nalaza i mišljenja i zaključka vještakinje Lidije Balog razvidno je da je tužitelj u promatranom periodu sukladno zaključenom predmetnom ugovoru o kreditu radi promjena kamatne stope i tečaja za CHF u odnosu na prvobitno ugovorene uvjete platio više i to po osnovi promjene kamatnih stopa ukupno 6.060,55 kn, a po osnovi tečajne razlike ukupno 19.974,79 kn, odnosno ukupna preplata iznosi 26.035,34 kn.

11. Tužitelj nije imao primjedbi na pismeni nalaz i mišljenje dok su tuženikovi prigovori na nalaz i mišljenje pravna pitanja o kojima odlučuje sud a ne financijski vještak.

12. Sud je u cijelosti prihvatio pismeni nalaz i mišljenje vještakinje jer je dan po pravilima struke i na osnovi knjigovodstvene dokumentacije priložene spisu.

13. Analizirajući navode tužitelja, tuženika, iskaze tužitelja, materijalnu dokumentaciju priloženu spisu, svaki dokaz posebno, sve dokaze zajedno, kao i rezultat cjelokupnog postupka, sud smatra u cijelosti osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja opisan kao u izreci presude.

14. U odnosu na prijeporna pitanja stranaka sud prihvaća navode tužitelja u cijelosti.

15. Sadržaj Ugovora o kreditu zaključenog između tužitelja i tuženika nije prijeporan, prijeporne su odredbe kojom je ugovorena promjenjiva kamatna stopa koja je na dan sklapanja Ugovora o kreditu iznosila 5,10 %. Upravo taj dio gdje se promjenjiva redovna kamatna stopa određuje u skladu s važećom odlukom o kamatnim stopama kreditora sud nalazi nepoštenom i nejasnom i stoga ništetnom. Nepoštenost sud nalazi iz razloga što je predmetni ugovor tipizirani ugovor prema kojem korisnik kredita nema nikakvog utjecaja osim prihvatiti ga ili ne, tj. bio je ovisan o novcu potrebnom za kupnju poljoprivredne mehanizacije pa je banka u konkretnom slučaju jača strana koja određuje pravila igre tako i promjenjivu kamatnu stopu sukladno vlastitoj odluci na koju korisnik kredita nema nikakvog utjecaja. Nepostojanje propisa koji nalažu bankama da ugovor o kreditu precizno utvrde, način utvrđivanja i uvjete promjenjivosti kamatne stope, ne daju bankama ovlaštenje da kamatnu stopu mijenjaju po svom nahođenju i time jednostrano mijenjaju visinu obveze potrošača. Uz to ta promjenjivost je izrazito nepoštena, bez jasnih parametara jer je nejasna prosječnom potrošaču odnosno korisniku kredita obzirom da nije naznačeno jasno kako je to naznačeno za visinu kamate koja je određena na dan sklapanja ugovora pa je tako banka mogla jasno naznačiti do kojih granica može ići promjenjiva kamatna stopa, a ne koristiti se visokom stručnom terminologijom nerazumljivom prosječnom građaninu, korisniku kredita, bez stručnih uputstava što to znači i kakve su posljedice za iste. Jedina zaštićena strana u predmetnom ugovoru je banka, ovdje tuženik jer kamatna stopa ovisi o njezinom poslovanju, tržištu što je također moglo biti naznačeno s gornjom granicom kamata, iako je nelogično da banka kao institucija koja posluje s novcem i svoje poslovanje bazira na zaradi, i to nije prijeporno, no prijeporan je rizik koji prebacuje na teret klijenta.

16. Kako tuženik nije dao dovoljno podataka u samom Ugovoru temeljem čega su podizane kamatne stope na kredit zaključen s tužiteljem, da li je u tom periodu na tržištu nudio kredite po nižoj kamatnoj stopi ili su odmah plasirani po kamatnoj stopi koja je tada naplaćivana od tužitelja, je li promjenjiva kamatna stopa bazirana na objektivnim i opravdanim razlozima, sud je tužitelju dosudio zatraženi iznos sukladno nalazu i mišljenju vještakinje i specificiranom tužbenom zahtjevu na ime razlike između prvotno ugovorene kamatne stope 5,10 % i kamatnih stopa kako ih je obračunavala i naplaćivala banka u utuženom periodu do isplate kredita.

17. Nije prijeporno da naša pravna regulativa poznaje i priznaje promjenjivu kamatnu stopu no ista mora biti razumljiva i određena parametrima, kvalitativno i kvantitativno razrađena uzročno posljedična veza kretanja parametara i utjecaja tih kretanja na visinu promjenjive kamatne stope, kao i određenje razdoblja za donošenje odluke o korekciji visine kamatne stope, s tim da parametar mora biti jedan od varijabli EURIBOR, LIBOR, NRS, prinos na Trezorske zapise Ministarstva financija RH i obveze pričuve Banaka koji će biti razumljivi korisnicima kredita kako ne bi došli u poziciju da samo mogu primiti obavijest o Odluci banke bez da na nju mogu reagirati i o istom pregovarati. Tuženik tu činjenicu nije uopće dokazivao.

18. U čl. 4. ZOO-a, propisano je da su se u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanja prava i obveza iz tih odnosa, sudionici dužni pridržavati načela savjesnosti poštenja.

19. Odredba čl. 269.st.2. ZOO-a propisuje da činidba mora biti moguća, dopuštena i određena, odnosno odrediva.

20. Odredba čl. 272. ZOO-a propisuje da je činidba odrediva ako ugovor sadrži podatke s pomoću kojih se može odrediti ili su strane ostavile trećoj osobi da ju odredi, a ako ta treća osoba neće ili ne može odrediti činidbu, ugovor je ništetan.

21. Odredba čl. 295. ZOO-a propisuje da su opći uvjeti ugovora ugovorne odredbe sastavljene za veći broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavljač) prije ili u trenutku sklapanja ugovora predlaže drugoj ugovornoj strani, bilo da su sadržani u

tipskom obrascu ugovora, bilo da se na njih ugovor poziva.

22. Prema odredbi čl. 296. st. 1. ZOO, ništetne su odredbe općih uvjeta ugovora koje, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroče očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na štetu suugovaratelja sastavljača ili ugrožavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora, čak i ako su opći uvjeti koji ih sadrže odobreni od nadležnog tijela. Prilikom ocjene ništetnosti određene odredbe općih uvjeta ugovora uzimaju se u obzir sve okolnosti prije i u vrijeme sklapanja ugovora, pravna narav ugovora, vrsta robe ili usluge koja je objekt činidbe, ostale odredbe ugovora kao i odredbe drugog ugovora s kojim je ta odredba općih uvjeta ugovora povezana (st. 2.). Odredba st. 1. ovoga članka ne primjenjuje se na one odredbe općih uvjeta ugovora čiji je sadržaj preuzet iz važećih propisa ili se prije sklapanja ugovora o njima pojedinačno pregovaralo, a druga je strana pritom mogla utjecati na njihov sadržaj te na odredbe o predmetu i cijeni ugovora ako su jasne, razumljive i lako uočljive (st. 3.).

23. Odredba čl. 322.st.1. ZOO-a propisuje da ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

24. Prema odredbi direktive Vijeća 93/13 EEZ od 5. travnja 1993. godine, u čl. 5. u slučaju ugovora u kojemu se potrošaču sve ili određene odredbe nude u pisanom obliku, te odredbe uvijek moraju biti sročene jasno i razumljivo. Kao nepoštene odredbe mogu se smatrati i odredbe čiji predmet ili svrha je davanje mogućnosti prodavatelju robe ili pružatelj usluga da jednostrano izmijeni ugovor bez valjanog razloga predviđenog ugovorom. Navedeno nije implementirani isključivo u Zakon o zaštiti potrošača, već i u odredbe članaka 295. i 296. ZOO-a i to upravo radi ostvarenja zaštite jednakosti prava šireg kruga sudionika obveznopravnih odnosa.

25. Načelo savjesnosti i poštenja općenito znači da su sudionici obveznih odnosa dužni međusobno postupati obzirno i uvažavati interese druge strane, vodeći pri tome računa u smislu i svrsi obveznog odnosa. Kao mjerilo ponašanja uzima se u obzir kako bi se ponašao prosječan čovjek, s jedne strane, odnosno uredan i savjestan gospodarstvenik, s druge strane.

26. Samo nepostojanje propisa, koji nalažu bankama da se u ugovor o kreditu precizno utvrde uvjeti promjenjivosti kamatne stope u relevantnom razdoblju, ne daje tuženiku ovlaštenje da kamatnu stopu mijenja po svom nahođenju i time jednostrano mijenja visinu obveze dužnika. Upravo u tome se i ogleda primijena načela savjesnosti i poštenja sklapanja dvostranih ugovora. Koristeći tu činjenicu banka je nametnula tužitelju ugovorne odredbe koje ju stavljaju u neravnopravan položaj, što je suprotno načelu savjesnosti i poštenja.

27. Iz podataka u spisu predmeta i iskazu tužitelja proizlazi kako je predmetni ugovor formularni, tipski (standardni ugovor), koji podrazumijeva skup ugovornih klauzula određen kao model za sklapanje budućih ugovora, koji ne isključuje mogućnost individualnog pregovaranja o pojedinim elementima.

28. Stoga je sud mišljenja kako se o odredbama ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi nije pojedinačno pregovaralo niti je tužitelj kao ugovorna strana na bilo koji način mogao individualno pregovarati o odredbi ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi. Suprotno tome, odredba o kamatnoj stopi unaprijed je formulirana od strane tuženika te zbog toga tužitelj nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito što je riječ o odredbi, kako je navedeno, unaprijed formuliranog, standardnog (tipskog) ugovora tuženika.

29. Promjenjivost kamatne stope nije bila vezana uz jasne parametre te je kao takva bila nejasna korisniku kredita, a kako to proizlazi iz njegova iskaza. Naime, u predmetnom unaprijed formuliranom Ugovoru, nije bilo dovoljno elemenata za mogućnost individualizacije visine promjenjive kamatne stope, već je u čl. 3. predmetnog Ugovora određeno da se kamata obračunava i naplaćuje sukladno Odluci o kamatama Banke, da je kamatna stopa promjenjiva, sukladno Odluci o kamatnim stopama Banke, da se promjena kamatne stope vrši izmjenama i dopunama Odluke o kamatnim stopama Banke na čiju primjenu korisnik bezuvjetno pristaje.

30. Slijedom navedenog, korisniku predmetnog kredita se protivno načelu savjesnosti i poštenja nametnula obveza koju nije mogao objektivno sagledati kao cjelinu u vrijem zaključenja predmetnog Ugovora, a koja je uzrokovala znatnu neravnotežu u pravima i obvezama korisnika kredita kao jedne od ugovornih strana, a u odnosu na drugu ugovornu stranu-tuženika, a što je suprotno općim načelima prava, načelu ravnopravnosti sudionika u ugovornim odnosima, načelu dužnosti njihove suradnje te načelu zlouporabe prava.

31. Sud je dopustio preinaku tužbe sukladno čl. 190.st.3. ZPP-a jer je to svrsishodno za konačno rješenje cjelokupnog odnosa među strankama. Osim toga, tužitelj je u toč. II. tužbe naveo da zadržava pravo specificiranja tužbenog zahtjeva nakon provođenja financijsko-knjigovodstvenog vještačenja.

32. U odnosu na istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja, sud prihvaća iskaz tužitelja da ga je u cijelosti otplatio, a tuženik je, ukoliko je uplate uplaćivao umjesto tužitelja netko drugi, uplate prihvaćao i nije ih vratio a niti je to tijekom ovoga postupka dokazao.

33. Sud je odbio dopunu financijsko-knjigovodstvenog vještačenja jer tuženik nije istaknuo prijebojni zahtjev do zaključenja postupka, a osim toga ugovor je zaključen u CHF, a ne u kunama.

34. Sud nije proveo dokaz saslušanjem svjedokinje KM jer se nije odazvala na ročište zakazano za 28. listopada 2025. iako je dostava poziva uredno iskazana, a svoj izostanak sudu nije opravdala. Osim toga, svjedokinja je prije pet godina, tj. 19.10.2020. molila da ju se ne zove na ročišta jer je od 2020. dvanaest godina u mirovini te da ima 72 godine i zdravstvenih problema sa štitnjačom i srcem.

35. Sud nije prihvatio niti istaknuti prigovor zastare od strane tuženika, jer isti drži neosnovanim. Zastarijevanje počinje teći prvog dana nakon dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze. U konkretnom slučaju Visoki trgovački sud Republike Hrvatske je pravomoćno odlučio u postupku po žalbi, između ostalog i o dijelu vezanom za nedopuštenost odredbi o promjenjivim kamatnim stopama svojom odlukom od 14. lipnja 2014. (što je potvrđeno povodom revizije i odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske) te se ima smatrati kako vjerovniku, odnosno tužitelju pravo na zahtjev za isplatu teče zapravo od tog datuma. Naime, zastara je prekinuta podnošenjem kolektivne tužbe Udruge Franak pred Trgovačkim sudom u Zagrebu. Tužba je u navedenom predmetu podnesena 12.6.2019. Temeljem odredbe čl. 241. ZOO-a prekinuta je zastara koja je ponovno počela teći 14. lipnja 2014. pravomoćnošću odluke u predmetu Franak. Isto tako u ovom predmetu ne može se primjenjivati odredba vezana za trogodišnji zastarni rok navedena u čl. 226. ZOO-a, s obzirom da je potraživanje tužitelja usmjereno na preplaćeni iznos kamata, a ne na povrat samih kamata. Ne radi se dakle o kamatama u smislu čl. 226. ZOO-a, već se u konkretnom slučaju primjenjuje odredba čl. 225 ZOO-a.

36. Zbog svega navedenog, sud je utvrdio kako su odredbe Ugovora o kreditu kojima se uređuje promjena kamatne stope tijekom otplate kredita ništetne pa je naložio tuženoj banci vratiti iznos tužitelju koji je naplatila temeljem takve ništetne odredbe ugovora.

37. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude temeljem čl. 3., 4., 6., 29., 295., 296., 322., 323., 1111. u svezi čl.1115. ZOO-a.

38. Odluka o kamatama zasniva se na odredbi čl. 29. ZOO-a.

39. Odluka o parničnom trošku zasniva se na odredbi čl. 154 st. 1. i čl. 155.st.1. ZPP-a.

40. Tužitelju koji je ovu parnicu dobio u cijelosti priznati su zahtijevani troškovi u iznosu od 2.337,98 €, a koji se sastoje i to: iznosa od 200,00 € na ime sastava tužbe po Tbr. 7/1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („NN“, br. 142/12, 103/14, 118/14., 138/23 dalje: Tarife), tri iznosa od po 200,00 na ime sastava podneska po punomoćniku od 09.03.2020., 16.06.2021. i 17.10.2025. sve po Tbr. 8/1. Tarife, pet iznosa od po 200,00 € na ime pristupa punomoćnika tužitelja na ročišta održana 11.03.2020., 17.09.2020., 05.11.2020., 22.11.2021. i 28.10.2025. sve po Tbr. 9/1. Tarife, iznosa od 100,00 € na ime pristupa punomoćnika na ročištu za objavu presude po Tbr. 9/3. Tarife, iznosa od 331,80 € na ime troškova vještačenja, iznosa od 53,09 € na ime plaćene pristojbe na tužbu te iznosa od 53,09 € na ime plaćene pristojbe na presudu, a sve u skladu s važećom Tarifom.

41. Slijedom svega iznijetog, sud je odlučio kao u izreci ove presude.

U Valpovu 3. prosinca 2025.

Sudac

Zvonimir Rogić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana, od dana objave presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka, putem ovoga suda, nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika