Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž Zk-95/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Vesni Gašparuš-Horvat, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja KK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Miranu Zorici, odvjetniku u Zadru, Zrinsko Frankopanska 38, radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru Stalna služba u Benkovcu poslovni broj Z-23169/25-3 od 11. rujna 2025., 3. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba predlagatelja KK kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru Stalna služba u Benkovcu poslovni broj Z-23169/25-3 od 11. rujna 2025.
II. Nalaže se Općinskom sudu u Zadru Stalna služba u Benkovcu, Zemljišnoknjižnom odjelu Benkovac, brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-29753/2025 u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnina kat. čest. [katastarska čestica]. zgr. i kat. čest 360/6 obje k. o. [katastarska općina] (točka I. izreke) i u odnosu na navedene nekretnine određena zabilježba odbijenog prijedloga u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] k.o.
Donja [adresa] (točka II. izreke).
2. Protiv navedenog rješenja predlagatelj je izjavio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
3. Žalba je neosnovana.
4. Donošenjem pobijanoga rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), na koje sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2., u vezi s čl. 381. ZPP i čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama, ''Narodne novine'' broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24 – dalje: ZZK).
4.1. Suprotno žalbenim navodima, sud nije bio dužan pozvati predlagatelja da prijedlog ispravi ili dopuni, već je predlagatelj, u skladu s čl. 209. st. 4. ZZK, bio dužan uz prijedlog priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka. Naime, prema čl. 109. st.1. ZPP, u vezi s čl. 99. st. 2. ZZK, ako podnesak nije razumljiv ili ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će podnositelju naložiti da podnesak ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune. Međutim, predmetni prijedlog nije bio nerazumljiv i sadržavao je sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti pa takva obveza suda prvoga stupnja u konkretnom slučaju nije postojala. Stoga nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1., u vezi s čl. 109. st. 1. ZPP i čl. 99. ZZK, koju u žalbi ističe predlagatelj.
5. Prvostupanjski je sud odbio predmetni prijedlog uz obrazloženje da predlagatelj uz prijedlog nije dostavio ni jednu ispravu glede vlasništva nekretnina odnosno predmetnih dijelova nekretnina na kojima predlaže provesti traženi upis te da stoga nije učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje u njegovu korist nije upisano.
5.1. Pobijanu odluku prvostupanjski je sud donio pozivom na čl. 208. st. 4. ZZK.
6. Odluka prvostupanjskoga suda je pravilna. Žalbenim navodima nisu dovedena u sumnju činjenična utvrđenja i primjena materijalnog prava sadržana u pobijanoj odluci.
6.1. Naime, odredbom čl. 208. st. 1. ZZK propisano je da se pojedinačni ispravni postupak provodi kad postoji opravdani razlog, a st. 2. toga članka da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.
6.2. Odredbom čl. 209. st. 4. ZZK propisano je da prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl).
7. Predlagatelj je u ovom slučaju uz prijedlog priložio:
- rješenje o uknjižbi Općinskog suda u Benkovcu – Zemljišnoknjižnog odjela broj Z- 107/72 od 10. svibnja 1972., u kojem nisu sadržane nekretnine na kojima se predlaže provesti traženi upis,
- presliku katastarskog plana od 28. veljače 2007.,
- ispis sa stranice ........hr od 9. lipnja 2023.,
- geodetski elaborat internog broja izvoditelja 63/23 s potvrdom DGU Područnog ureda za katastar Zadar Odjel za katastar nekretnina Benkovac od 10. kolovoza 2023.,
- prijavne listove za katastar i zemljišnu knjigu i
- uvjerenje o statusu nekretnina na kojima je predložen upis od 4. srpnja 2023.
7.1. Međutim, ni iz jedne od navedenih isprava ne proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka u smislu čl. 209. st. 4. ZZK, kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud jer istima predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu u odnosu na predmetne nekretnine odnosno njihov realni dio, pripada pravo koje u njegovu korist nije upisano u zemljišnoj knjizi.
7.2. U odnosu na žalbene navode predlagatelja da je u prijedlogu izložio povijest stjecanja vlasništva kroz razdoblje od 40 godina i na te okolnosti predložio provođenje očevida i saslušanje svjedoka, treba reći da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise. Međutim, u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću jer zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak i utvrđivati činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (Rev 346/2023-2 od 13. lipnja 2023).
8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 380. t. 2., u vezi s čl. 99. st. 2. ZZK, trebalo je odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje (točka I. izreke ovoga rješenja).
9. Budući da je o žalbi odlučeno, trebalo je naložiti brisanje zabilježbe žalbe (točka II. izreke).
U Velikoj Gorici 3. prosinca 2025.
Sudac
Vesna Gašparuš-Horvat
