Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-11259/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice – specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TČ, zbog prekršaja iz članka 172.b stavka 1. točke 25. i stavka 3. Zakona o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20, 52/21, 152/22), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Pločama, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli od 11. studenoga 2024., broj: Pp-1939/2022, na sjednici vijeća održanoj 3. prosinca 2025.,

p r e s u d i o j e :

I. U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Pločama, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda, te se izriče:

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07,39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenik TČ

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

da bi

dana 28.7.2022. u ugostiteljskom objektu pansionu – restoranu e4g u ewg, w4g, koji posluje u sklopu njegovog ugostiteljskog obrta [obrt] sa sjedištem u [adresa], u ponudi ugostiteljskih usluga putem jelovnika nudio za konzumaciju između ostalih hladnih predjela "Dalmatinski pršut" po cijeni od 80,00 kn, dok je "Dalmatinski pršut" registriran kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (rješenje Ministarstva poljoprivrede klasa: UP/1-310-26/12-01/04, ur.br.: 525-08/0497-12-4 od 10.7.2012.), a da su se u kuhinji navedenog ugostiteljskog objekta nalazile pretpakovine suhomesnatih proizvoda koje su bile označene kao "Dalmatinska suha šunka" i "Suhi svinjski but", a ne kao "Dalmatinski pršut", te se navedene prilike u navedenom ugostiteljskom objektu nije nalazio proizvod "Dalmatinski pršut", pa je okrivljenik kao vlasnik navedenog obrta komercijalno koristio zaštićeni naziv za proizvod koji je nudio, a koji nije bio obuhvaćen zaštitom, te je na taj način potrošače dovodio u zabludu,

čime bi počinio prekršaj iz članka 172.b stavka 1. točke 25. i stavka 3. Zakona o poljoprivredi, u vezi članka 13. stavka 1. i članka 24. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1151/2012.

II. Uslijed odluke iz točke I., žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Pločama, je bespredmetna.

III. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 800,00 eura, zbog prekršaja iz članka 172.b stavka 1. točke 25. i stavka 3. Zakona o poljoprivredi, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.

2. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 15,00 eura.

3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je bespredmetna.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, te razmatrajući i navode žalbe, ovaj Sud utvrdio je da je prvostupanjski sud povrijedio odredbe prekršajnog materijalnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika jer djelo činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude nije prekršaj.

7. Naime, prvostupanjski sud proglasio je krivim okrivljenika da je dana 28.7.2022. u ugostiteljskom objektu pansionu – restoranu wgf u [adresa], koji posluje u sklopu njegovog ugostiteljskog obrta [obrt] sa sjedištem u [adresa], u ponudi ugostiteljskih usluga putem jelovnika nudio za konzumaciju između ostalih hladnih predjela "Dalmatinski pršut" po cijeni od 80,00 kn, dok je "Dalmatinski pršut" registriran kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (rješenje Ministarstva poljoprivrede klasa: UP/1-310-26/12-01/04, ur.br.: 525-08/0497-12-4 od 10.7.2012.), a da su se u kuhinji navedenog ugostiteljskog objekta nalazile pretpakovine suhomesnatih proizvoda koje su bile označene kao "Dalmatinska suha šunka" i "Suhi svinjski but", a ne kao "Dalmatinski pršut", te se navedene prilike u navedenom ugostiteljskom objektu nije nalazio proizvod "Dalmatinski pršut", pa je okrivljenik kao vlasnik navedenog obrta komercijalno koristio zaštićeni naziv za proizvod koji je nudio, a koji nije bio obuhvaćen zaštitom, te je na taj način potrošače dovodio u zabludu, te je okrivljeniku izrekao novčanu kazne radi prekršaja iz članka 172.b stavka 1. točke 25 i stavka 3. Zakona o poljoprivredi.

8. Odredbom članka 172.b stavka 1. podstavka 25. i stavka 3. Zakona o poljoprivredi, propisano je kažnjavanje fizičke osobe obrtnika ako koristi zaštićeni naziv ili registriranu oznaku, znakove ili kratice za proizvode koji nisu obuhvaćeni zaštitom, što je protivno odredbama članka 13. stavka 1. i članka 24. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012.

9. Iz činjeničnog opisa djela navedenog u izreci pobijane presude ne proizlaze sva njegova zakonom propisana obilježja (prekršaj blanketne naravi) jer nedostaje naziv i odgovarajuće odredbe Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, već je Uredba navedena samo u okviru zakonskog opisa djela.

10. Imajući u vidu činjenični opisa djela sadržan u izreci pobijane presude, ocjena je ovog Suda kako u istom nije naveden propis na koji se poziva prekršajna odredbe kao bitno obilježje djela, pa je prvostupanjski sud povrijedio prekršajno materijalno pravo na štetu okrivljenika, a na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

11. Slijedom navedenoga, kako iz izreke prvostupanjske presude ne proizlaze sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 172.b stavka 1. točke 25. i stavka 3. Zakona o poljoprivredi, to je ovaj Sud, u povodu žalbe tužitelja, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenik za predmetno djelo, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobođen od optužbe.

12. S obzirom da je okrivljenik oslobođen od optužbe, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

U Zagrebu 3. prosinca 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Diana Pavlečić v.r.

Mario Soljačić v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.