REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-4243/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. AZ, zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Čakovcu od 18. travnja 2023., broj: 30. Pp-595/2022-22, u sjednici vijeća održanoj 3. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okr. AZ, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda te se izriče:
Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. AZ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi:
dana 6. ožujka 2022. u 02,00 sati u Belici, Josipa Slavenskog br. 2., na naročito drzak način narušavao javni red i mir tako da je u taxi vozilu marke „Dacia Logan“, reg. oznake [registarska oznaka], glasno vikao i galamio na AZK. Okrivljenik je narušavanje javnog reda i mira nastavio i izvan taxi vozila na način da je vikao i galamio na oštećenog,
- pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Uslijed gornje odluke, žalba okr. AZ je bespredmetna.
III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Čakovcu od 18. travnja 2023., broj: 30. Pp-595/2022-22, okr. AZ je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna 100,00 eura / 753,45 kuna, koju je dužan platiti u roku 90 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. U odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno je da je okrivljenik obvezan naknaditi 30,00 eura / 226,04 kune.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik, putem braniteljice odvjetnice Andreje Fosin, zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se okr. AZ optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude, po propisu nije prekršaj.
5. Okr. AZ je nepravomoćno proglašen krivim da je počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kojom zakonskom odredbom je propisano da će se kazniti osoba koja se „na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir“. Ovaj prekršaj je kvalificirani oblik prekršaja iz čl. 13. istog Zakona, a to znači da je ponašanje iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ono ponašanje koje svojim intenzitetom nadilazi radnje prekršaja iz čl. 13. tog Zakona.
6. Kako to proizlazi iz činjeničnog opisa djela za koje je okr. AZ proglašen krivim, radnja okrivljenika je opisana kao: „glasno vikao i galamio“ te „vikao i galamio“. Takav opis, po ocjeni ovog suda, u biti, predstavlja samo zakonski opis prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za čiji kvalificirani oblik je okr. AZ proglašen krivim, jer se radi o zakonskom izričaju („vikao“) i njegovom sinonimu („galamio“) te ne sadrži ni jednu konkretiziranu radnju okr. AZ. Na takav način, djelo prekršaja nije uopće određeno.
7. Da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno konkretiziraju radnje odnosno propusti okrivljenika. Ovakav činjenični opis, u kojem nije opisana ni jedna konkretna radnja, nego se samo, uz uporabu sinonima, prepisuje jedan dio zakonske odredbe čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, nije prekršaj iz razloga jer djelo nije određeno. S obzirom da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice, a to su, između ostalog, i konkretne radnje odnosno propusti okrivljenika, moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
8. Slijedom navedenog, djelo za koje se protiv okr. AZ vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenik za predmetno djelo prekršaja oslobođen optužbe, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.
9. Uslijed navedene odluke, žalba okr. AZ je bespredmetna, a o troškovima prekršajnog postupka je odlučeno sukladno odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona.
10. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 3. prosinca 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Čakovcu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.
