REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-13071/2022
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ES, zbog prekršaja iz čl. 22. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Varaždin, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 15. studenog 2022., broj: 74. Pp-4989/2022, u sjednici vijeća održanoj 3. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Varaždin, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 15. studenog 2022., broj: 74. Pp-4989/2022, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. ES je oslobođena optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni prvostupanjski postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. Prije svega, prvostupanjski sud je okr. ES oslobodio optužbe za prekršaj iz čl. 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, iako je izmjenom optužnog prijedloga od 9. veljače 2022. (list 11 – 13 spisa) okrivljenici stavljen na teret prekršaj iz čl. 22. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. U navedenom smislu, prvostupanjski sud nije riješio predmet optužbe.
5. U pravu je tužitelj kada u žalbi tvrdi da je odluka prvostupanjskog suda preuranjena. Naime, prvostupanjski sud je u dokaznom postupku ispitao okrivljenicu, koja je u potpunosti porekla počinjenje inkriminiranog prekršaja, a druge dokaze nije provodio te je na temelju tako provedenog dokaznog postupka donio oslobađajuću presudu. Iz podataka u spisu proizlazi da je prvostupanjski sud na glavne rasprave zakazane za 27. lipnja 2022., 15. rujna 2022. i 10. studenog 2022. pozivao svjedoka policijskog službenika JS, koji se pozivima nije odazvao, pa je prvostupanjski sud zaključio da „tužitelju nije u cilju utvrđivanje točnog činjeničnog stanja i okončanja postupka“.
6. U odnosu na činjenicu da je prvostupanjski sud, radi ispitivanja u svojstvu svjedoka, pozivao policijskog službenika JS, treba napomenuti da, unatoč činjenici da u optužnom prijedlogu stoji podatak kako je inkriminirani prekršaj utvrdio upravo taj policijski službenik, iz službene zabilješke o postupanju policijskog službenika od 2. veljače 2022. (list 6 spisa) proizlazi da je inkriminirani prekršaj utvrdio policijski službenik FS, o čemu prvostupanjski sud nije vodio računa. Iz navedenog proizlazi da relevantna saznanja o inkriminiranom prekršaju ima policijski službenik FS, a ne JS kojeg je prvostupanjski sud pozivao radi ispitivanja u svojstvu svjedoka.
7. Neovisno o gore navedenom, općenito govoreći, neodazivanje svjedoka policijskog službenika na pozive suda nikako ne oslobađa prvostupanjski sud da postupa u skladu s odredbom čl. 88. Prekršajnog zakona, kojom je propisano da je sud dužan potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke. Prekršajni postupak je mješoviti model kažnjivog postupka, što znači da ima elemente i inkvizitornog i akuzatornog postupka, pri čemu su elementi inkvizitornog postupka vidljivi kroz aktivnu ulogu suda u pronalaženju dokaza na kojima će temeljiti svoju odluku pa činjenica da je teret dokazivanja na tužitelju ne oslobađa sud obveze da izvodi dokaze po službenoj dužnosti. Prvostupanjski sud, u situacijama neodazivanja svjedoka na njegove pozive, ima mogućnost naložiti prisilno dovođenje svjedoka, pa i svjedoka policijskog službenika, sve sukladno čl. 291. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25.).
8. U pravu je tužitelj kada u žalbi ističe i da službena zabilješka o postupanju policijskog službenika od 2. veljače 2022. (list 6 spisa) sadrži relevantne podatke u vezi inkriminiranog prekršaja. Navedena službena zabilješka sadrži i dio koji se ne odnosi na ponašanje koje se okr. ES stavlja na teret, sadrži i dijelove koji se ne mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku, ali sadrži i dio koji se odnosi na okr. ES i prekršaj koji joj se stavlja na teret te se može upotrijebiti kao dokaz u postupku.
9. Po stanovištu ovog suda, olako je prvostupanjski sud odustao od daljnjeg provođenja dokaza u ovom prekršajnom postupku, što je imalo za posljedicu manjkavo a time i, za sada, pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Cijeneći da je okrivljenica, koja se ima pravo braniti na način koji je za nju najpovoljniji, porekla počinjenje prekršaja, stanje stvari u odnosu na odlučne činjenice nužno zahtjeva provođenje daljnjih dokaza u cilju pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja. Pritom se prvostupanjskom sudu napominje da je, s obzirom da se okrivljenici stavlja na teret prekršaj iz čl. 22. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a ne čl. 11. tog Zakona kako je to navedeno u pobijanoj presudi, odlučna činjenica i ima li okrivljenica svojstvo potrebno za ispunjenje bića tog prekršaja, koju je također nužno utvrditi u dokaznom postupku.
10. Slijedom svega naprijed iznijetog, proizlazi da činjenično stanje, za sada, nije potpuno i pravilno utvrđeno i da je žalba tužitelja osnovana, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.
11. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, kao i one na koje mu je ukazano ovom odlukom, a po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza donijeti novu, zakonitu, odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
12. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 3. prosinca 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenici i tužitelja.
