Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

    Broj: Ppž-11307/2024

    Zagreb

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Lučić kao predsjednice vijeća te Ivane Bosnić-Kovačić i Mladena Genca kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe JUMBORITA j.d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe TH, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 24. (ispravno točke 34.) i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14., 127/17., 98/19.) i članka 10. stavka 1. točke a) i stavka 2. Zakona o minimalnoj plaći („Narodne novine“ broj: 118/18. i 120/21.), rješavajući o žalbi okrivljene odgovorne osobe TH, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, broj: Pp-1893/2022-16 od 23. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 2. prosinca 2025.

    p r e s u d i o j e:

    I. U povodu žalbe okrivljene odgovorne osobe TH, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u pravnoj oznaci prekršaja činjenično opisanog pod točkom 1/ izreke, na način da se taj prekršaj pravno označava kao prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 34. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23).

    II. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljene odgovorne osobe TH te se u odnosu na njega potvrđuje prvostupanjska presuda.

    III. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona, okrivljena odgovorna osoba TH obvezan je naknaditi trošak žalbenog postupka u iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

    Obrazloženje

    1. Presudom prvostupanjskog suda okrivljena odgovorna osoba TH je proglašen krivim i kažnjen ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 600,00 (šestosto) eura, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 24. (ispravno točke 34.) i stavka 2. Zakona o radu i članka 10. stavka 1. točke a) i stavka 2. Zakona o minimalnoj plaći, opisanih u izreci, dok je protiv okrivljene pravne osobe JUMBORITA j.d.o.o. obustavljen postupak jer je prestala postojati.

    2. Istom presudom okrivljena odgovorna osoba TH je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 (trideset) eura.

    3. Protiv prvostupanjske presude okrivljena odgovorna osoba TH je pravodobno podnio žalbu navodeći da je podnosi iz svih žalbenih osnova, no, kako proizlazi iz njenog sadržaja, ista je podnesena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajno pravnoj sankciji.

    4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

    5. Žalba nije osnovana.

    6. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je ocijenio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede materijalnog prekršajnog prava na štetu žalitelja niti je nastupila zastara prekršajnog gonjenja, što su povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, i da je prvostupanjski sud u postupku u potpunosti i pravilno utvrdio činjenično stanje.

    7. Međutim, kako je djelo opisano pod točkom 1/ izreke prvostupanjski sud nepravilno pravno označio, kao prekršaj iz članka 229. stavka 1. točke 24. i stavka 2. Zakona o radu, trebalo je po službenoj dužnosti, u povodu žalbe okrivljene odgovorne osobe, preinačiti pobijanu presudu u pravnoj oznaci navedenog djela i isto označiti kao pod točkom I. izreke. Ovdje treba naglasiti i kako je došlo do izmjene propisa te je novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 151/22.), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023., dakle nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pobijane presude, propisano da će se kazniti poslodavac pravna osoba i u njoj odgovorna osoba ako radniku kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, ili ih nije isplatio u cijelosti, ne dostavi dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, no, iako je za predmetni prekršaj sada propisana nešto blaža kazna za počinitelja, u rasponu od 920,00 eura do 1.320,00 za odgovornu osobu, u odnosu na prethodno propisanu kaznu u rasponu od 7.000,00 kuna do 10.000,00 kuna za odgovornu osobu, predmetni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu je stroži od Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14., 127/17., 98/19.) koji je važio u vrijeme počinjenja prekršaja, kojim je propisano da će se kazniti poslodavac pravna osoba i u njoj odgovorna osoba ako radniku ne dostavi obračun dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, s obzirom da propisuje širu obvezu dostavljanja obračuna iznosa naknade plaće radniku u slučaju kada poslodavac na dan dospjelosti radniku tu naknadu ne isplati, odnosno, za razliku od ranijeg Zakona, propisuje dostavu dva obračuna naknade plaće, te je u skladu s člankom 3. stavkom 2. Prekršajnog zakona, prvostupanjski sud pravilno primijenio propis koji je blaži za okrivljenika, a ovaj sud je djelo preinačio u pravnoj oznaci prema tom, blažem zakonu, na način kao pod točkom I. izreke ove presude.

    8. Također, potrebno je napomenuti i da je nakon počinjenja predmetnog prekršaja stupio na snagu Zakon o Izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći („Narodne novine“ broj: 152/24.) koji za predmetni prekršaj propisuje blažu novčanu kaznu u rasponu od 920,00 eura do 1.320,00 eura za odgovornu osobu, dok je Zakon o minimalnoj plaći („Narodne novine“ broj: 118/18. i 120/21.) koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja propisivao za taj prekršaj nešto strožu novčanu kaznu u kunama, kao tada važećoj valuti u Republici Hrvatskoj, u rasponu od 7.000,00 do 10.000,00 kuna. Međutim, ovaj sud prilikom donošenja drugostupanjske presude nije izmijenio pravnu kvalifikaciju djela opisanog pod točkom 2/ izreke pobijane presude i primijenio tu, izmijenjenu odredbu Zakona o minimalnoj plaći, kao blažeg propisa, budući da je po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud za navedeno djelo okrivljenoj odgovornoj osobi ublažio novčanu kaznu ispod kazne propisane za taj prekršaj zakonom koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a koja ujedno predstavlja ublaženu novčanu kaznu i prema Zakonu o Izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći. Stoga, prema načelu konkretnosti, nema mjesta primjeni tog, blažeg propisa jer, po stavu ovog suda, „novi zakon“, odnosno, Izmjene i dopune Zakona o minimalnoj plaći, u konkretnom slučaju ne dovode do povoljnijeg rezultata za okrivljenu odgovornu osobu.

    9. Okolnosti koje žalitelj ističe u svojoj žalbi neosnovane su i ne oslobađaju ga od krivnje i odgovornosti za počinjene prekršaje, kako to pogrešno drži, budući da se radi o izričitim zakonskim obvezama kojih se nije pridržavao, a što je obrazložio i prvostupanjski sud, na način koji prihvaća i ovaj sud. Naime, pravna osoba, kao poslodavac, i u njoj odgovorna osoba su, u smislu članka 10. stavka 1. točke a) i stavka 2. Zakona o minimalnoj plaći, dužni radniku isplatiti plaću u najmanje minimalnom iznosu koji je utvrđen zakonom, a također i dostaviti obračun dugovane, a neisplaćene plaće.

    10. Stoga je, po ocjeni ovog suda, činjenično stanje u provedenom prvostupanjskom postupku potpuno i točno utvrđeno, na temelju provedenih dokaza, te je prvostupanjski sud, ocjenjujući dokaze po slobodnom uvjerenju, u skladu s člankom 88. stavkom 2. Prekršajnog zakona, odnosno načelom slobodne ocjene dokaza, suprotno stavu koji žalitelj ističe u žalbi, izveo pravilan zaključak da su se u ponašanju okrivljenika stekla sva obilježja prekršaja koji im se stavljaju na teret te ih je proglasio krivima i kaznio, a koji je zaključak relevantno i dostatno obrazložen, a žalbeni navodi ne dovode u sumnju rezultat dokaznog postupka.

    11. Ispitujući odluku o prekršajno pravnoj sankciji, ovaj sud je ocijenio da je kazna za svaki od prekršaja žalitelju odmjerena razmjerno težini djela i stupnju njegove odgovornosti, pri čemu je prvostupanjski sud na njegovoj strani kao olakotnu okolnost, uz prekršajnu neosuđivanost, ocijenio upravo okolnosti koje okrivljeni ističe u svojoj žalbi, te mu je kaznu za svako djelo znatno ublažio, na iznose koji su ispod i sada zakonom propisanih posebnih minimuma novčanih kazni za tu vrstu prekršaja. Naime, za prekršaje opisane pod točkama 1/ i 2/ izreke, zakonom su sada propisane novčane kazne u rasponu od 920,00 eura do 1.320,00 eura za odgovornu osobu pravne osobe.

    12. Također, žalitelj je upozoren na mogućnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, u skladu s odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

    13. S obzirom na sve navedeno, ovaj sud nije našao razloge, koje već nije cijenio prvostupanjski sud, za daljnje ublažavanje novčane kazne žalitelju te smatra da će se izrečenom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja.

    14. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika, ili samo o žalbi okrivljenika, te je valjalo, na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezati žalitelja na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i trajanje postupka pred ovim sudom, u skladu s okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN broj 18/13).

    15. Zbog navedenih razloga, odlučeno je kao u izreci.

    U Zagrebu 2. prosinca 2025.

    Zapisničarka:

    Predsjednica vijeća:

    Ivana Vorel Mikša, v.r.

    Katica Lučić, v.r.

    Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Vinkovcima, u 4 (četiri) otpravka: za spis, žalitelja i tužitelja.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.