REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-1726/2025-27

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Ivi Kero, uz sudjelovanje Josipe Grgić, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog ČP, zbog kaznenih djela iz članka 117. stavka 2. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24.– dalje: KZ/11.), u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu od 11. kolovoza 2024., broj KO-DO-1163/25, nakon javne rasprave održane 4. studenoga 2025. i 1. prosinca 2025. u prisutnosti zamjenika općinskog kaznenog državnog odvjetnika u Zagrebu, Josipa Kelave, optuženog ČP i braniteljice optuženika, odvjetnice Katje Butković, 2. prosinca 2025. objavio je i 1. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

optuženi ČP, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Č i A, rođene S, rođen **.**.1983. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, strojarski tehničar, pismen, sa završenom SSS, nezaposlen, u izvanbračnoj zajednici, otac troje djece u dobi 5, 8 i 12 godina, bez imovine, služio vojsku 2001. u Velikoj Gorici, bez čina, ne vodi se drugi kazneni postupak, osuđivan, nalazi se u istražnom zatvoru Zatvora u Zagrebu.

k r i v  j e

što je

dana 20. lipnja 2025. oko 22:00 sati, u [adresa], verbalno napao i vrijeđao svoju intimnu partnericu AP govoreći imenovanoj da je glupača i kurva, nakon čega je, s ciljem da je tjelesno povrijedi na nju fizički nasrnuo te ju više puta udario otvorenim dlanom u predjelu lica, uslijed čega je pala na pod, a kada se oštećena pridigla, s ciljem da ju zastraši rekao joj da će ju ubiti te ju potom snažno odgurnuo kojom prilikom je glavom udarila u zid i ponovno pala na pod, uslijed čega je zadobila tjelesne povrede u vidu kontuzijskog biljega u području lijeve strane čela i lijeve jagodice lica, kontuzijskog biljega u desnom tjemeno-zatiljnom dijelu glave te površinske ozljede na ručnim zglobovima,

dakle, drugog tjelesno ozlijedio, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, te drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela - tjelesnom ozljedom opisano po članku 117. stavak 1. u vezi sa stavkom 2. KZ/11., kažnjivo po članku 117. stavku 2. KZ/11., te kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano u članku 139. stavak 2. i 3. KZ/11., kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11.,

pa mu se za kazneno djelo iz članka 117. stavka 1. i 2. KZ/11. na temelju članka 117. stavka 2. KZ/11.

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 1 (JEDNE) GODINE

za kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11., na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11.

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 8 (OSAM) MJESECI

Na temelju članka 58. stavak 1. KZ/11. opoziva se uvjetna osuda izrečena presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 21. kolovoza 2024., pravomoćna 21. kolovoza 2024., broj: K-1287/2024, te se izrečena kazna zatvora u trajanju od 5 (pet) mjeseci uzima kao utvrđena

pa se na temelju članka 51. KZ/11. optuženi ČP

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA OD 1 (JEDNE) GODINE I 8 (OSAM)

MJESECI

Na temelju članka 57. stavak 1., 2. i 3. KZ/11. optuženom SP se izriče djelomična uvjetna osuda tako što će se dio jedinstvene kazne zatvora na koju je optuženik osuđen u trajanju 10 mjeseci izvršiti, a dio kazne u trajanju 10 mjeseci neće se izvršiti ukoliko optuženik u roku 5 (pet) godina od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo te izvrši posebnu obvezu iz članka 62. stavka 2. točke 5. KZ/11. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženom SP se u neuvjetovani dio izrečene jedinstvene kazne uračunava vrijeme lišenja slobode od 22. svibnja 2024. do 21. kolovoza 2024. te od 20. lipnja 2025. pa nadalje.

Na temelju članka 62. stavka 2. točke 5. u vezi s člankom 63. stavkom 2. KZ/11. optuženom SP se izriče posebna obveza odvikavanja od ovisnosti o alkoholu u terapijskoj zajednici uz stručnu pomoć nadležnog tijela za probaciju, koja može trajati najdulje 3 godine.

Na temelju članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. dalje: ZKP/08.) optuženi ČP se oslobađa od obveze da podmiri troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 1. točke 1. -5. ZKP/08., te nagradu i nužne izdatke braniteljice po službenoj dužnosti.

Obrazloženje

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je 11. kolovoza 2024. optužnicu broj KO-DO-1163/2025, protiv optuženog ČP, zbog kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavka 2. KZ/11. i kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11.

2. Pozvan da se očituje o optužbi optuženi ČP izjavio je da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 10- 11 spisa), specijalistički nalaz KBC Sestre milosrdnice za AP (list 15 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 15. lipnja 2023. (list 17 spisa), bolničku prijava KBC Sestre milosrdnice (list 66 spisa), nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka dr. Pere Bubala (list 75-78 spisa), presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K- 1287/24 od 21. kolovoza 2024., ispitao je svjedokinju AP i vještaka Peru Bubala, te je izvršio uvid u kaznenu evidenciju i prekršajnu evidenciju za optuženika. Optuženi ČP je ispitan na kraju dokaznog postupka.

3.1. Sud je na temelju članka 421. stavka 1. točke 2. ZKP/08. odbio prijedlog optuženog ČP za provođenjem psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja oštećenice, kao nevažan. To stoga što sposobnost svjedokinje AP za svjedočenje nije ni na koji način doveden u pitanje, jer je njezin iskaz potkrijepljen medicinskom dokumentacijom, slijedom čega nije ni na koji način dovedeno u pitanje da ista iskazivati o svojim doživljajima, bez obzira što prema vlastitom kazivanju uzima terapiju.

4. Optuženi ČP je u svojoj obrani naveo da zna da sve ovo ružno zvuči što se dogodilo, ali on je oštećenici od svega što mu se stavlja na teret samo opalio šamar i odgurnuo je od sebe tako što ju je svojim šakama primio za njezina zapešća i to sve kada je ona počela njega udarati i lamatati rukama prema njegovoj glavi. Sve je počelo nakon što je došao kući s posla nešto ranije, a oštećenica ga je optuživala da je kurviš, da je bio s kurvama iako je znala da je bio s bivšom djevojkom s kojom je bio u vezi 5 godina. Kada je došao kući oštećenica je sjedila za stolom i gledala okvir s njihovom zajedničkom fotografijom i tada je počela vikati i htio je otići i kada se okrenuo uzevši torbu da izađe iz stana oštećenica ga je šakama lupala po leđima i tada se je okrenuo i odgurnuo je te je onda udarila o zid. Dva dana prije ovog događaja oštećenica je popila šaku tableta i na facebooku je objavljivala da će se ubiti, a zna i da je 6 mjeseci prije ovog događaja bila na liječenju na Jankomiru, što je saznao dva dana prije ovog događaja kada je vidio njezin fascikl sa liječničkom dokumentacijom i da se pokušala ubiti tako što si je na ruci pokušala prerezati žile te je imala dugačak ožiljak. Naveo je da mu je ruka prema njoj samo poletjela i prihvaća da je krivo reagirao, ali on nju nije niti rukom udario niti odgurnuo u cilju da je ozlijedi već iz jedinog razloga da je odmakne od sebe. Kada je došao u stan prije ovih svih događaja oštećenica se tresla sjedeći za stolom, zna da je uzimala i heroin i razne tablete i kada je shvatio o čemu je riječ zaključio je da se treba maknuti iz svega toga jer se inače bori da dobije skrbništvo nad svojom djecom, koja su izdvojena iz obitelji jer ih je majka zanemarivala, a on je bio osuđen zbog kaznenog djela prijetnje, te je jedno dijete smješteno u Nazorovoj, a drugo dvoje je kod časnih sestara. Majka je ostvarila pravo da ih viđa vikendom te je našla stan i posao kao i on pa je smatrao da bi i on mogao ostvariti pravo da viđa svoju djecu. Oštećenicu je upoznao u skloništu za beskućnike te je mislio da joj može pomoći i da je digne na noge kao što je i sebe dignuo na noge jer je našao posao i stan i pozvao je k sebi, ali to očito nije dobro završilo. Istaknuo je da želi izaći na slobodu, zna da će morati ponovno ići uz sklonište jer nema gdje kako bi našao posao i smještaj i tako sve ispočetka. U drugom kaznenom predmetu u kojem je osuđen dobio je mjeru liječenja od alkohola te je tu mjeru provodio dok nije lišen slobode u ovom kaznenom predmetu a tijekom izvršavanja mjere istražnog zatvora ta se mjera nije provodila jer ga nitko nije pitao za to, iako ga je probacijska služba obavijestila o tome da se mora javiti probacijskom uredu čim izađe na slobodu i ako izađe, to će učiniti, kako bi nastavio izvršavati mjeru. Naveo je da je u tom drugom kaznenom predmetu bio lišen slobode tri mjeseca. Naveo je i da je AP rekao da je svakakva, ali joj nije prijetio, a ona je znala da je već osuđen zbog prijetnje te mu je rekla da će ga strpati u zatvor. Nakon što je izašao iz stana, ispred zgrade su bile dvije policijske patrole, 6 ili 8 policijskih službenika te misli da ih je zvao netko od susjeda kada je čuo koliko je AP vrištala u 10-tak minuta te njihove rasprave. Pojasnio je da je oštećenici izgovorio neke stvari i rekao joj je sigurno da je glupača, možda joj i rekao da je kurva, ali se toga ne može sjetiti, da je bolesna i da se treba liječiti, ali joj nije prijetio. Oštećenica je sjedila za stolom kada je došao i primijetio je da je bila u nekom ludilu i da je jedva čekala da dođe te je držala tu nekakvu sliku koju je bacila u njega. Oštećenica je cijelo vrijeme bila budna jer mu je prije nego što je došao slala poruke, pa je nije probudio ušavši u sobu. Oštećenica se spustila na pod kada ju je odgurnuo i kada je udarila o zid pa se samo skliznula uz zid i spustila. Na kraju je naveo da mu je žao što se ovo dogodilo i sam će sebi presuditi ako mu se ovakvo što ponovi i smatra da je pogriješio, ali je opisao okolnosti kako je do ovoga došlo i te okolnosti nisu njegova krivnja.

5. U ovom kaznenom postupku nije sporno da su optuženica i oštećenik živjeli u zajedničkom kućanstvu te da su bili u intimnoj vezi i u lipnju 2025. Nije sporno ni da je 22. lipnja 2025. došlo do fizičkog kontakta između oštećenika i oštećenice, da je optuženik oštećenicu ošamario, da ju je odgurnuo i da ju je uhvatio za zapešća te da joj je izgovorio razne ružne riječi.

5.1. Sporno je da li je optuženi ČP **.**.2025. oštećenoj AP uputio i prijetnju da će ju ubiti te je li joj svojim postupanjem i to šamarom, odgurivanjem i hvatanjem za zapešća nanio tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, u cilju da je ozlijedi ili je isto učinio braneći se od nasrtaja oštećenice.

6. Svjedokinja AP je u svom iskazu navela da je optuženik 21. lipnja 2025. došao kući u alkoholiziranom stanju te ju pretukao. Taj dan je spavala, a prije toga su se ona i optuženik telefonski verbalno sukobili, te kada je došao kući on je nazvao svoju partnericu za koju je mislila da više nije s njom u vezi te joj je rekao da dođe kući misleći na mjesto gdje su oni zajedno stanovali, te su se zbog toga posvađali i on je nju izudarao. Gurnuo ju je od zid te je pala i zadobila hematom na potiljku. Optuženik ju je psovao i vrijeđao, ali se ne sjeća točnih riječi koje joj je uputio, a i ona je njemu uzvratila neke takve neprimjerene riječi, a u obrani ga je i udarila. Taj događaj je završio na način da je došla policija, no ne zna je li policija došla zbog dojave susjeda jer je bilo kasno navečer ili je policija uspjela čuti njezin poziv s obzirom na to da je mobitel letio. Optuženik joj je i prijetio te joj je rekao da će ju ubiti s obzirom na to da je prvo krenulo naguravanje, tuča, pri čemu se derao na tu H i govorio da ona ide van i neka ona dođe kući, da je ona šizofrena. Navela je da je se 2003. liječila u PB Sveti Ivan od heroina, a već dvije godine i dva mjeseca se s toga skinula i ide na redovite kontrole i uzima lijek na kojem je naznačeno da uzimaju i bolesnici koji se liječe od šizofrenije, a njoj služi isključivo za spavanje, te je i u vrijeme događaja koristila tu terapiju. Tada je se bojala optuženika, a boji ga se i danas i biti će je istoga strah u slučaju da bude pušten iz istražnog zatvora. Optuženik joj je dao nekoliko šamara, udarao ju je nogom kada je pala na pod, a kada je ustala zabio ju je u zid te je uslijed svega imala modrice po tijelu. Navela je da je s optuženikom bila u vezi neka dva mjeseca i njihovi su odnosi inače bili okej do ovog spornog događaja. Navela je da se ne sjeća u kojem trenutku je optuženika udarila šakama po leđima, optuženiku je dala dva šamara i kada je sjeo na stolicu uhvatila ga je za ramena i gurnula u zid. Dodala je da je potiljkom udarila u zid te je imala hematom veličine 4 x 4 cm. Prisjećajući se koje joj je riječi upućivao optuženika navela je da se ne može točno svega prisjetiti, da joj je neugodno to sve i ponavljati, ali se sjeća da joj je govorio da odjebe, da ne želi biti s njom, da ide po H, psovao joj je mater i slično, te je potvrdila da joj je govorio i da je glupača i kurva. Navela je da živi na adresi [adresa], na toj adresi su ona i optuženik bili u najmu, a ugovor o najmu glasi na njezino ime.

7. Vještak dr. Pero Bubalo je ispitan na raspravi naveo da u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja od 3. kolovoza 2025. Potom je naveo da su iz medicinske dokumentacije vidljive ozljede na tijelu te da su u mišljenju opisane ozljede koje proizlaze iz medicinske dokumentacije, a koje su u istoj i objektivizirane. U vezi s ozljedama u području ručnih zglobova naveo je da su iste u medicinskoj dokumentaciji opisane, kao površinske ozljede ručnih zglobova, pri čemu način opisa da se radi o ozljedama navedenima u množini i da su zahvaćena oba ručna zgloba sugerira upravo navedeni mehanizam, a to je hvatanje od strane druge osobe uz pritisak u području ručnih zglobova. Sama lokalizacija kao i simetričnost ukazuje na tipičan mehanizam nastanka koji je prethodno opisan. Inače ovakve ozljede, simetrične u području oba ručna zglobova, mogu se vidjeti kod osoba koja je imala lisice na rukama. U odnosu na preciznost opisa ozljeda u području ručnih zglobova, s obzirom na njihovu brojnost, ozljede su opisane u množini, pri čemu nije naveden točan broj ozljeda, što znači da se može raditi o dvije ozljede u području oba ručna zgloba, ali isto tako i o više ozljeda u području oba ručna zgloba, te se ne može odrediti točan broj ozljeda u području svakog od ručnih zglobova. Mehanizam nastanka ozljeda u području ručnih zglobova jest hvatanje i pritisci prstiju oko ruke od strane druge osobe, te se ne navode udarci u područje ručnih zglobova, kao mehanizam nastanka ovih ozljeda.Vezano uz ozljedu u tjemeno zatiljnom dijelu glave, konfuzijski biljeg, lokalizacija ove ozljede sugerira udarac glavom o predmet u prostoru, a što može biti i zid, pri čemu udarcu može prethoditi i odguravanje. Pojašnjavajući jesu li opisane ozljede tipične za udarce ili pak se radi o ozljedama koje mogu nastati u obrani, odnosno napadu naveo je da jedino ozljede na prednjoj strani glave oštećenice upućuju na mehanizam udarca tupo tvrdim sredstvom, a radi se o ozljedi u području iznad lijevog oka i ispod lijevog oka, odnosno u području lijeve strane čela i lijeve jagodice lica.

7.1. Iz nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka dr. Pere Bubala proizlazi da je oštećena AP zadobila kontuzijski biljeg u području lijeve strane čela i lijeve jagodice lica, kontuzijski biljeg u desnom tjemeno-zatiljnom dijelu glave te površinske ozljede na ručnim zglobovima. Navedene ozljede, svaka za sebe, predstavljaju tjelesne ozljede. Kontuzijski biljezi lica (lijevo čeono i u području lijeve jagodice lica), značajkama i lokalizacijom prvenstveno govore za udarac tupo-tvrdim sredstvom kao mehanizam nastanka. Udarac otvorenim dlanom pri čemu navedena područja budu zahvaćena tvrđim dijelom dlana (primjerice bridom) predstavlja podesan način nastanka. Kontuzijski biljeg u desnom tjemeno-zatiljnom području lokalizacijom sugerira pad i udarac glavom o neku prepreku u prostoru. Udarac glavom o zid predstavlja podesan način nastanka. Površinske ozljede u području ručnih zglobova, nisu precizno opisane u medicinskoj dokumentaciji s obzirom na brojnost i vrstu. Lokalizacija ozljeda sugerira hvatanje i pritisak prstima od strane druge osobe, a što se u pravilu viđa u okolnostima međusobnog hrvanja, naguravanja, povlačenja i sl. Dakle, mehanizam nastanka ozljeda utvrđenih kod oštećene uklapa se u njen iskaz u kojem navodi udarac šamarom, odguravanje i pad, te udarac glavom o zid. Navodi oštećene da je zadobila udarce nogom po tijelu nemaju podlogu u medicinskoj dokumentaciji, s obzirom da na tijelu nisu utvrđene vidljive ozljede koje bi potkrijepile tu tvrdnju. Vještak nije isključio mogućnost da se uistinu i radilo o udarcima nogom po tijelu, no u tom slučaju udarci su morali biti zadani silom toliko slabog intenziteta da ne ostave vidljivog traga. Ozljede koje je oštećena AP zadobila u predmetnom događaju u ukupnosti čine tjelesnu ozljedu.

8. Nakon provedenog dokaznog postupka, raščlambom svih izvedenih dokaza pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, sud smatra dokazanim da je optuženi ČP počinio kazneno djelo tjelesne ozljede i kazneno djelo prijetnje na način opisan u izreci ove presude.

9. Naime, optuženi ČP u svojoj obrani ne osporava da je ošamario oštećenicu, da ju je odgurnuo te da ju je uhvatio za oba zapešća. Iz medicinske dokumentacije te iz iskaza oštećenice proizlazi da je ista zadobila kontuzijski biljeg u tjemeno-zatiljnom području glave, navodeći da je glavom udarila o zid nakon što ju je optuženik odgurnuo, da ma kontuzijske biljege u području lijeve strane čela i lijeve jagodice lica, za koje sudskomedicinski vještak navodi da nastaju udarcem tupotvrdim predmetom što može biti otvoreni dlan ruke, te da ima površinske ozljede u području zapešća obiju ruka, koje ozljede nastaju hvatanjem od strane druge osobe uz pritisak u tom području. Slijedom navedenoga povezujući obranu optuženika s opisom ozljeda iz medicinske dokumentacije za oštećenicu te iskazom oštećenice koje je opisala kako postupanje optuženika tako i svoje postupanje, to je očito da je optuženi ČP nanio oštećenoj AP ozljede koje su opisane u medicinskoj dokumentaciji na način koji je to opisao optuženik u svojoj obrani (šamar, odgurivanje, hvatanje za ruke), slijedom čega sud ocjenjuje istinitim kako obranu optuženika tako i iskaz oštećenice, jer se u ključnim dijelovima podudaraju te su potkrijepljeni medicinskom dokumentacijom i rezultatima sudskomedicinskog vještačenja, u kojem je vještak potvrdio da su ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji mogle nastati upravo na način na koji to opisuju optuženik i oštećenica.

9.1. Pri takvom stanju stvari, obrana optuženika da je on svojim postupanjem samo htio odmaknuti oštećenicu od sebe jest usmjerena na otklanjanje kaznene odgovornosti od sebe, jer je isto mogao postići i da je ne šamara, odguruje, hvata za ruke, već na način da napusti prostor u kojem su oboje nalazili, za što prema podacima u spisu nije bilo nikakve zapreke. Takav značaj nema ni međusobna prepirka optuženika i oštećenice, te obrana optuženika da ga je oštećenica udarala po leđima, čemu oštećenica dodaje da ga je i dvaput ošamarila i govorila mu razne ružne riječi, što dodatno potvrđuje istinitost njezinog iskaza, jer sebe ne prikazuje isključivo u dobrom i poželjnom svjetlu, jer takvo postupanje oštećenice ne opravdava ni na koji način nasrtaj optuženika na oštećenicu, koja je žena nižeg rasta i krhkije krađe, što je sud utvrdio neposrednim opažanjem u sudnici.

10. Nadalje, oštećena AP je u svom iskazu navela da joj je optuženik prijetio na način da joj je rekao da će je ubiti, što optuženi ČP u svojoj obrani niječe, tvrdeći da joj je govorio da je glupača, da je kurva, da je bolesna ili slično. Međutim, imajući u vidu uzajamno postupanje optuženika i oštećenice, činjenicu da je optuženik oštećenicu ošamario, odgurnuo u zid, uhvatio za zapešća, da joj je govorio razne ružne riječi što potvrđuje oboje, da je se oštećenica opirala takvom postupanju optuženika, tako da je i ona njemu opalila dva šamara, što ista navodi u svom iskazu, dok optuženik navodi da ga je udarala po leđima, ocjena je ovog suda da se u takav tijek događaja životno i logično uklapa i upućivanje riječi da će optuženik oštećenicu ubiti. Pri takvom stanju stvari obrana optuženika da je oštećenica znala da je ranije osuđivan zbog kaznenog djela prijetnje te da je rekla da će ga strpati u zatvor te da je prema tome pridodala da joj je i prijetio uopće nije prihvatljiva, jer i bez tog sadržaja, optuženikovo postupanje, koje je prethodno utvrđeno, jest podložno kaznenom progonu, slijedom čega neistinito optuživanje za prijetnju, kako to tvrdi optuženik je u smislu njegovog uhićenja i zatvaranja suvišno. Stoga je sud i u tom dijelu prihvatio iskaz oštećenice ocijenivši ga istinitim.

10.1. Riječi koje je optuženik uputio oštećenici pri čemu ju je vrijeđao i udario, odgurnuo, hvatao za ruke, čime je pojačao značaj riječi, jesu ozbiljne i podobne da se oštećenika ustraši ili uznemiri, i to kako oštećenu AP, tako i bilo koju drugu osobu, pri čemu je namjera okrivljenika bila usmjerena upravo ustrašiti i uznemiriti oštećenicu, pojačavajući dojam svog postupanja i osvećujući se oštećenici za njezin otpor. Pritom valja imati na umu da za ostvarenje kaznenog djela prijetnje nije odlučno je li se oštećenik doista i ustrašio ili uznemirio, odnosno je li namjera okrivljenika dovela do posljedice, jer za ostvarenje kaznenog djela nije odlučan subjektivan doživljaj oštećenika, jer bi tada ostvarenje kaznenog djela ovisilo o njegovom osobnom stanovištu ili interesu, što kriminalnopolitički nije opravdano. Međutim, ne može se zanemariti, procjenjujući njihovu ozbiljnost da je oštećenica iskazujući na raspravi rekla da se boji optuženika i da će ga se bojati kada izađe iz istražnog zatvora.

10.2. Oštećena AP je u vrijeme počinjenja kaznenog djela intimna partnerica optuženika, što nije sporno, pa ista prema članku 87. stavku 9. KZ/11. ulazi u krug bliskih osoba, što čini obilježje kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavka 2. KZ/11. i kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11.

10.3. Stoga su slijedom izloženoga ispunjena sva objektivna obilježja kaznenog djela tjelesne ozljede i kaznenog djela prijetnje, a takvih kaznenih djela je optuženik svjestan i želi njegovo ostvarenje, u cilju da ozlijedi odnosno ustraši i uznemiri oštećencu, pa postupa s izravnom namjerom. Isti je svjestan protupravnosti svog postupanja, jer isti u svojoj obrani pokušava opravdati svoje postupanje te tvrdi da oštećenici nije prijetio, iz čega proizazi da isti zna da takvo postupanje nije prihvatljivo odnosno da je kažnjivo. Ubrojivost optuženika nije dovedena u pitanje. Nije nađen nijedan ispričavajući razlog. Time su ostvarena i subjektivna obilježja kaznenih djela koja se optuženiku stavljaju na teret.

11. Stoga su u postupanju optuženog ČP ostvarena sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela iz članka 117. stavka 2. KZ/11. i kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11.

12. Odlučujući o vrsti i mjeri kazne koja bi bila primjerena kaznenoj odgovornosti optuženog ČP za kaznena djela za koja je proglašen krivim, sud je pošao od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja u smislu članka 47. KZ/11, a cijeneći pritom sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela.

12.1. Olakotnim je sud cijenio osobne i obiteljske okolnosti optuženika, i to da je prema vlastitom kazivanju prije počinjenja kaznenih djela živio u skloništu za beskućnike, u koje će se vratiti nakon što bude opet pušten na slobodu, da se liječi od alkohola te da će krenuti ispočetka kako bi ostvario pravo na sudjeluje u odgoju svoje troje maloljetne djece, koji su izdvojeni iz obitelji.

13. Otegotnim je cijenjeno da je optuženi ČP prema podacima iz prekršajne i kaznene evidencije već ranije prekršajno kažnjavan zbog prekršaja iz Zakona o zašiti od nasilja u obitelji te zbog kaznenog djela prijetnje, na štetu bivše izvanbračne supruge, što ukazuje da ovo optuženikovu postupanje nije izdvojen slučaj njegovog protupravnog postupanje u partnerskim odnosima. Otegotnim je cijenio što je nasrnuo na žensku osobu, koja je po prirodi stvari slabija, te je riječ o liječenoj ovisnici o heroinu koja uzima terapiju.

14. Imajući u vidu da je za kazneno djelo iz članka 117. stavka 2. KZ/11. propisana kazna zatvora od 1 do 3 godine, a za kazneno djelo iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11. od 6 mjeseci do 5 godina, sud je optuženiku za kazneno djelo tjelesne ozljede utvrdio kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, a za kazneno djelo prijetnje kaznu zatvora u trajanju 8 mjeseci. S obzirom na to da je optuženom SP za kazneno djelo tjelesne ozljede sud utvrdio kaznu zatvora u trajanju 1 godine, a za kazneno djelo prijetnje kaznu zatvora u trajanju 8 mjeseci, čiji zbroj primjenom odredbi o odmjeravanju kazna za kaznena djela počinjena u stjecaju čini kaznu veću od jedne godine, jer jedinstvena kazna mora biti veća od najviše pojedinačne, to je sud u skladu s člankom 58. stavkom 1. KZ/11. optuženiku opozvao uvjetnu osudu izrečenu presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 21. kolovoza 2024., pravomoćnom 21. kolovoza 2024., broj: K-1287/2024, te se izrečena kazna zatvora u trajanju od 5 (pet) mjeseci uzima kao utvrđena. Potom je optuženiku u skladu s člankom 51. KZ/11. izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju 1 godine i 8 mjeseci te primijenjena djelomična uvjetna osuda tako što će se dio jedinstvene kazne zatvora na koju je optuženik osuđen u trajanju 10 mjeseci izvršiti, a dio kazne u trajanju 10 mjeseci neće se izvršiti ukoliko optuženik u roku 5 (pet) godina od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo te izvrši posebnu obvezu iz članka 62. stavka 2. točke 5. KZ/11. Naime, ocjena je suda da će dijelom kazne izrečenom u bezuvjetnom trajanju od 10 mjeseci, pod prijetnjom izvršenja jednako tolikog dijela kazne, u slučaju da se optuženik ponovno upusti u činjenje ove vrste kaznenih djela te ako se ne nastavi liječiti od alkohola, s uspjehom ostvariti svrha kažnjavanja, osobito utjecati na optuženika da uoči koje su posljedice protupravnog postupanja u partnerskim odnosima, odnosno da se ni fizičko ni psihičko nasilje ne tolerira. Pritom je sud optuženiku odredio najdulji rok rok provjeravanja u trajanju pet godina imajući u vidu da se isti opetovano javlja kao počinitelj kaznenog djela prijetnje na štetu ženske osobe, s kojom je bio ili jest u vezi. Isto tako, ovakva kazna je, prema ocjeni suda, primjerena da izrazi društvenu osudu zbog počinjenih kaznenih djela, da jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te utječe i na sve građane da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja, odnosno da nitko nije dužan trpjeti nasilje bilo kojeg oblika u vezi.

15. S obzirom na to da je člankom 54. KZ/11 propisano da će sud u izrečenu kaznu zatvora uračunati svako lišenje slobode u vezi s kaznenim djelom, to je se optuženiku u neuvjetovani dio izrečene jedinstvene kazne zatvora uračunao vrijeme lišenja slobode od 22. svibnja 2024. do 21. kolovoza 2024. te od 20. lipnja 2025. pa nadalje.

16. Sud je optuženom SP na temelju članka 62. stavka 2. točke 5. u vezi s člankom 63. stavkom 2. KZ/11. izrekao posebnu obvezu odvikavanja od ovisnosti o alkoholu u terapijskoj zajednici uz stručnu pomoć nadležnog tijela za probaciju, koja može trajati najdulje 3 godine. Naime, iz obrane optuženika te podatka iz kaznene evidencije proizlazi da je istom u ranijem kaznenom postupku izrečena ovakva obveza, koje se optuženik pridržavao te se liječio do uhićenja u ovom kaznenom predmetu, da je pri uhićenju odbio alkotestiranje, da je oštećena AP navela da je optuženik bio u alkoholiziranom stanju, te je optuženi ČP izjavio da je spreman nastaviti se liječiti od alkohola, to je sud optuženiku izrekao posebnu obvezu odvikavanja o alkoholu, kojom mjerom će se otkloniti uzrok koji očito poticajno djeluje na optuženikovo oslobađanje psihofizičke agresije, te će se pod prijetnjom izvršenja ostatka kazne motivirati optuženika da ustraje u redovitom liječenju i odvikavanju od konzumacije alkohola.

17. Ovdje valja navesti da je člankom 3. stavkom 2. KZ/11. propisano da izmijeni li se zakon za vrijeme počinjenja kaznenog djela, primijeniti će se zakon koji je najblaži za počinitelja. Stoga je sud u konkretnom slučaju primijenio KZ/11. uključujući izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama" 36/24. Iako su na snagu stupile i izmjene i dopune nakon počinjenja ovog kaznenog djela objavljene u "Narodnim novinama" 136/25, istima nisu zahvaćene odredbe primijenjene u ovom kaznenom predmetu, pa sud njihovu primjenu nije ni razmatrao u skladu s načelom primjene blažeg zakona iz članka 3. stavak 3. KZ/11.

18. Konačno, iako je člankom 148. stavak 1. ZKP/08. propisano da je optuženik dužan naknaditi troškove kaznenog postupka, ako ga sud proglasi krivim, sud je optuženog ČP oslobodio od obveze da podmiri troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točaka 1. -6. ZKP/08., uzimajući u obzir da optuženik nije zaposlen, da je lišen slobode više od šest mjeseci, da nema riješeno ni zaposlenje ni smještaj, prema vlastitom kazivanju, te će se po puštanju na slobodu vratiti u sklonište za beskućnike

19. Slijedom svega izloženoga odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 2. prosinca 2025.

Sudac:

Iva Kero

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu neposredno ili preporučenom pošiljkom u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu na broj: KO-DO- 1163/2025

2. Optuženi ČP, putem Zatvora u Zagrebu

3. Braniteljica optuženika, odvjetnica Katja Butković, ekomunikacija

4. U spis