REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski prekršajni sud u Zagrebu
Poslovni broj: Pp-14202/2025-11
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Katarini Jurišić, uz sudjelovanje Ivane Kraljić Ožbolt kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljenika pravne osobe Master Martini d.o.o., zastupane po ovlaštenoj predstavnici ĐR, i II okrivljenika odgovorne osobe ČR, oboje zastupanih po branitelju Darku Marjanoviću odvjetniku u Zagrebu, zbog djela prekršaja iz članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/2013., 151/2014., 33/2015., 93/2015., 120/2016., 18/2018., 62/2018., 115/2018., 102/2019., 84/2021. i 119/2022.) i članka 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 80/2013., 137/2013. i 98/2019.), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, pod brojem KLASA: 116-01/24-01/1421, URBROJ: 443-02-05-08-25-9, od 9. listopada 2025., nakon glavne i javne rasprave održane 28. studenog 2025 u nazočnosti predstavnice I okrivljenika i braniteljice okrivljenika, 2. prosinca 2025. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I I okrivljenik pravna osoba Master Martini d.o.o., sa sjedištem u [adresa], MBS: 080367332, OIB: 17034070548, zastupana po ovlaštenoj predstavnici ĐR, prekršajno nekažnjavana, i
II okrivljenik odgovorna osoba ČR, od oca MR, rođen **.**.1970. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], prekršajno kažnjavan
k r i v i s u
1) što kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu u Zagrebu za direktora ČR, s prebivalištem u [adresa], koji je svojstvo osiguranika kod I okrivljenika stekao 1. ožujka 2022., u propisanom zakonskom roku najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, podnijeli prijavu o početku mirovinskog osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, već su istu prijavu podnijeli 31. ožujka 2022.,
čime su počinili djelo prekršaja iz članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/2013., 151/2014., 33/2015., 93/2015., 120/2016., 18/2018., 62/2018., 115/2018., 102/2019., 84/2021. i 119/2022.), kažnjivo po članku 172. stavak 2. točka 5. i stavak 3. istog Zakona
2) što kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi u Zagrebu za direktora ČR, koji je svojstvo osiguranika kod I okrivljenika stekao 1. ožujka 2022. i na mirovinsko osiguranje je prijavljen 31. ožujka 2022., nisu u propisanom zakonskom roku od osam dana od 1. ožujka 2022. kao dana nastanka okolnosti na osnovi kojih nastaje status osigurane osobe podnijeli prijavu na obavezno zdravstveno osiguranje,
čime su počinili djelo prekršaja iz članka 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 80/2013., 137/2013. i 98/2019.), kažnjivo po članku 150. stavak 1. i 2. istog Zakona
pa im se na osnovi istih propisa, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.)
utvrđuje
za djelo pod točkom 1)
I okrivljeniku pravnoj osobi NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.050,00 (jedna tisuća i pedeset) eura i
II okrivljeniku odgovornoj osobi NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 100,00 (jedna stotina) eura,
a za djelo pod točkom 2)
I okrivljeniku pravnoj osobi NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 260,00 (dvije stotine i šezdeset) eura i
II okrivljeniku odgovornoj osobi NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 100,00 (jedna stotina) eura.
II Temeljem članka 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.)
I okrivljeniku pravnoj osobi izriče se UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.310,00 (jedna tisuća tri stotine i deset) eura,
dok se II okrivljeniku odgovornoj osobi izriče UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 200,00 (dvije stotine) eura.
Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.) okrivljenici su obavezni platiti novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
Ako okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena. III Temeljem odredbe članka 139. stavka 3., u svezi sa člankom 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 15,00 (petnaest) eura SVAKI u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, pod oznakom KLASA: 116-01/24-01/1421, URBROJ: 443-02-05-08-25-9, od 9. listopada 2025., podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
2. U svojoj pisanoj obrani ovlaštena predstavnica I okrivljenika i II okrivljenik su suglasno naveli da poriču počinjenje prekršaja za koji ih se tereti. Ističu da optužni akt temeljem kojeg se vodi ovaj prekršajni postupak nije u skladu s Prekršajnim zakonom na način da je manjkav u pogledu opisa radnje koje čini biće prekršajnog djela. II okrivljenik ČR se tereti da nije izvršio prijavu osiguranika ČR, dakle samog sebe. Biće prekršaja čini ona osoba koja ne prijavi drugu osobu unutar rokova pa se ne podrazumijeva da prekršaj čini onaj tko sam sebe ne prijavi, kao što je propisano kod samostalnog obrta. Prekršajni postupak se može voditi samo na temelju podnesenog urednog optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja i on mora sadržavati sve zakonom određene podatke, a sud ga ne može nadopunjavati niti usmeno saslušani svjedok inspektor na ročištu. Nadalje navode da pozivaju nadležno tijelo da sukladno odredbi članka 161. Prekršajnog zakona pozove ovlaštenog tužitelja da ispravi optužni prijedlog na način da sadržava sve obvezne dijelove iz članka 160. Prekršajnog zakona, s obzirom na činjenicu da bi optužni prijedlog trebao predstavljati buduću izreku presude, što prekršajni nalog kao optužni akt ne predstavlja, a sudac, odnosno osoba koja vodi postupak nije ovlaštena sastaviti optužni prijedlog već suditi po gotovom optužnom prijedlogu. Nadalje, pozivaju tijelo koje vodi postupak da odbije optužbu i donese presudu temeljem odredbe članka 181. stavak 3. Prekršajnog zakona. Također navode da prijavu nije vršio ČR već gospođa ĐR te da je radnik trebao biti prijavljen s 31. ožujka 2022. kao namjeravanim danom početka rada. U prijavi je 1. ožujka 2022. pogrešno označen kao početak rada umjesto kako je trebalo ispravno stajati 1. travnja 2022. i došlo je do nesporazuma i omaške u pisanju. Optužni prijedlog je neuredan jer ne sadrži sve zakonom propisane podatke, izreka je nejasna i svakako sama sebi kontradiktorna jer navodi da II okrivljenik nije osiguranika ČR prijavio, a sam ČR je II okrivljenik pa je dakle prekršaj počinio ne prijavom samog sebe na osiguranje. Činjenično stanje u optužnom prijedlogu je ovlašteni tužitelj nepotpuno i nejasno utvrdio i na takvo je pogrešno primijenio materijalno pravo, a koje se očituje u izdavanju optužnog prijedloga za okrivljenike. Nastavno navode da je I okrivljena pravna osoba izvršila sve dužne radnje i postupala u skladu sa zakonskim propisima te je došlo do nenamjerne pogreške u pisanju vezano za početak rada ČR jer je ispravno trebalo stajati 1. travnja 2022. Kako se radi o direktoru I okrivljenika, navedenoj pogrešci nisu pridavali nikakvu pažnju već su, kada su otkrili da je prijavljen krivi datum, platili doprinose i za taj mjesec, tako da nije došlo ni do kakve štete niti do namjere neprijavljivanja ili do namjere u kašnjenju s prijavom radnika ili bilo kakve manipulacije oko datuma prijave. Zakonodavac je prilikom uređivanja ovog prekršaja imao namjeru da se spriječi manipulacija s prijavama i da se zaštiti radnik. Kako se ovdje radi o direktoru, jasno je da nije došlo ni do kakvog protupravnog postupanja odnosno namjere da se čini prekršaj. I okrivljenik nema nikakvu namjeru niti je u svom poslovanju imao do sada bilo kakvu neželjenu i neuobičajenu praksu ne prijave radnika ili nepravovremene prijave radnika jer u svom poslovanju uvijek, koliko je god to objektivno moguće, posluje sukladno mjerodavnim propisima Republike Hrvatske i pravnom stečevinom EU te je prekršajno nekažnjavan. Pozivaju se na odredbu članka 25. Prekršajnog zakona koja propisuje da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kada je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje. Odredbom članka 4. istog Zakona propisano je da ne može biti kažnjen niti se prema njemu može primijeniti druga prekršajnopravna sankcija ako nije kriv za počinjeni prekršaj. Ističu kako smatraju da ovdje nema mjesta kažnjavanju s obzirom na to da je sukladno odredbi članka 32. Prekršajnog zakona svrha kažnjavanja da se, uvažavajući opću svrhu prekršajnopravnih sankcija, izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, a primjenom propisanih kazni utječe na svijest građana o provedbi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Bilo koja sankcija je u svakom slučaju sama sebi svrha, odnosno ovaj postupak se ne provodi u svrhu zaštite građana tj. pravnog sustava ili radnika već samo kažnjavanja radi. Jedina šteta koja je nastala je ovaj postupak koji se vodi na štetu okrivljenika, a sve radi prijave radnika MR. U inspekcijskom postupku prema tom radniku nije utvrđen niti jedan propust, a ovaj propust koji je pronađen svodi se uistinu na grešku i omašku prilikom popunjavanja prijave. I okrivljenik je uvijek postupao u skladu sa zakonskim propisima i ispunjavao sve svoje obaveze. Nadalje, pozivaju se i na članak 24.a Prekršajnog zakona koji propisuje da nema prekršaja iako su ostvarena sva njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog dobra, društvene discipline i društvene vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Sukladno navedenom, čak i da je istinit navod iz prekršajnog naloga, isti je tako neznatnog intenziteta, da je vođenje postupka samo sebi svrha. Iz citiranog zakonskog članka i optužnog prijedloga proizlazi da je isti nerazumljiv i manjkavog sadržaja te je stoga neprovediv jer uopće nije jasno na koji način su, kad i gdje okrivljenici počinili prekršaj tj. temeljem istog se ne može provesti prekršajni postupak te da je isti protivan odredbama članka 160. stavak 2. točka 7. Prekršajnog zakona. Stoga pozivaju sud da sukladno članku 161. Prekršajnog zakona pozove ovlaštenog tužitelja da dopuni odnosno ispravi optužni prijedlog na način da isti sadrži sve obvezne dijelove iz članka 160. Prekršajnog zakona. Napominju da I okrivljena pravna osoba nije prekršajno niti ikako kažnjavana za istovrsne prekršaje jer postupa isključivo u skladu s pozitivnim propisima. Zaključno predlažu da sud donese presudu sukladno članku 181. stavak 5. Prekršajnog zakona kojom se optužba odbacuje, odnosno da se sukladno članku 182. stavak 2. istog Zakona okrivljenici oslobađaju od optužbe, a podredno i samo opreza radi, ukoliko sud utvrdi da je prekršaj počinjen, da prilikom izricanja kazne na iste primijeni i odredba članka 38. Prekršajnog zakona da se okrivljenici oslobode od kazne, odnosno da se primijeni odredba članka 37. istog Zakona i da se kazna ublaži uzimajući u obzir olakotne okolnosti na strani okrivljenika.
2.1. U svom očitovanju koje je na glavnoj raspravi iznijela ovlaštena predstavnica I okrivljenika ĐR ista je izjavila da je zaposlena kod I okrivljenika na mjestu voditelja računovodstvenih poslova i da su predmetne prijave koje su predmet ovog postupka povjerene njoj, tako da je ona osobno radila prijavu na mirovinsko i zdravstveno osiguranje za direktora ČR. Izjavila je da je točan navod da je u obje prijave navedeno da je isti stekao status osiguranika 1. ožujka 2022., odnosno da je tada počeo raditi, dok su prijave napravljene 31. ožujka 2022., time da je riječ o omašci koju je ona naknadno i uočila. Nadalje je navela da kada je vidjela što se dogodilo nije imala mogućnosti povući te prijave, već je doista doprinose platila za cijeli ožujak, tako da faktično doista stoji da je isti započeo s radom 1. ožujka 2022., a da su prijave izvršene 31. ožujka 2022. Iskazala je žaljenje što se to dogodilo jer da doista nije bilo nikakve namjere u kršenju propisa, a niti je za bilo kojeg sudionika nastala materijalna šteta. Ponovila je da je imala ikakvu mogućnost promjene, to bi i učinila, ali da je zapravo prekasno uočila previd. Isto tako je navela da je svjesna činjenice da je prema stanju dokumentacije do počinjenja prekršaja došlo te je još jedanput zbog svega iskazala žaljenje.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zapisnike o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 15. svibnja 2025. i 12. lipnja 2025. iz kojih je vidljivo da je provedenim nadzorom utvrđeno da za ČR - direktora, koji je svojstvo osiguranika kod I okrivljenika stekao 1. ožujka 2022., nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja nije podnesena prijava u propisanom zakonskom roku najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, već je podnesena 31. ožujka 2022., što je vidljivo i iz priloženog obrasca prijave na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Iz zapisnika je nadalje vidljivo da za ČR prijava nadležnom tijelu za obavezno zdravstveno osiguranje nije podnesena u propisanom roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih nastaje status osigurane osobe, a to je 1. ožujka 2022., već je prijava podnesena 31. ožujka 2022. Nadalje izvršen je uvid u pritužbu djelatnika MR s priloženim očitovanjem i dokumentacijom koja je bila povod postupanja inspektorata, a koja po svom sadržaju nema nikakve dodirne točke s utvrđenim prekršajima.
3.1. Sud je također izvršio uvid u izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu iz kojeg su vidljivi osnovni podaci za tvrtku Master Martini d.o.o. te da je ČR član uprave u istom društvu i kao takav ovlašten na zastupanje društva, samostalno i pojedinačno, dok je iz odluke o imenovanju od 4. studenog 2025. razvidno da je za ovlaštenog predstavnika u ovom postupku imenovana djelatnica ĐR.
3.2. Iz priloženih izvadaka iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa od 15. listopada 2025. vidljivo je da okrivljenici nisu prekršajno kažnjavani u pogledu istovrsnih prekršaja.
4. U završnoj riječi braniteljica okrivljenika je izjavila da obrana u cijelosti ostaje kod navoda iznesenih u pisanom očitovanju i da smatra da predmetni prekršaji koji se okrivljenicima stavljaju na teret nisu rezultat namjere, već da je riječ o očiglednom propustu prilikom prijave, pri čemu nije došlo ni do kakve štete niti za radnika, a niti na štetu državnog proračuna. Istaknula je da su svi doprinosi plaćeni, tako da doista nije došlo ni do kakvih štetnih posljedica pa je slijedom istoga predložila okrivljenike osloboditi optužbe, a podredno, ukoliko sud utemelji njihovu odgovornost, da tada predlaže, uzimajući u obzir sve olakotne okolnosti, a naročito dosadašnju nekažnjavanost, da se iste kazni kaznom u propisanom općem minimumu.
4.1. Predstavnica I okrivljenika je u svojoj završnoj riječi izjavila da se pridružuje završnoj riječi svoje braniteljice i da nema ništa drugo za dodati.
5. Na temelju rezultata provedenog postupka, cijeneći obrane okrivljenika te izvršenim uvidom u optužni prijedlog i priloženu dokumentaciju, sud smatra dokazanim da su okrivljenici počinili djela prekršaja koja im se stavljaju na teret.
5.1. Do ovakvog zaključka sud je došao cijeneći da iz priloženog obrasca prijave Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za djelatnika - direktora, ČR nesporno proizlazi da je datum stjecanja svojstva osiguranika 1. ožujka 2022., dok je prijava izvršena 31. ožujka 2022. Isto tako, iz sačinjenog zapisnika o inspekcijskom nadzoru, koji se temelji na izvršenom uvidu u radnopravnu dokumentaciju proizlazi da za ČR - direktora, koji je svojstvo osiguranika stekao 1. ožujka 2022. nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja nije podnesena prijava u propisanom zakonskom roku najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, već je podnesena 31. ožujka 2022. te da za istog prijava nadležnom tijelu za obavezno zdravstveno osiguranje nije podnesena u propisanom roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih nastaje status osigurane osobe, a to je 1. ožujka 2022., već je prijava podnesena 31. ožujka 2022. Navedene okolnosti okrivljenici u svojoj obrani nisu osporili suglasno se braneći da je došlo do omaške u pisanju.
5.2. Slijedom navedenog, nedvojbeno proizlazi da prijava nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za djelatnika - direktora ČR od strane I i II okrivljenika nije podnesena u propisanim zakonskim rokovima, čime su okrivljenici ostvarili bitna obilježja djela prekršaja koje im se stavljaju na teret.
5.3. Sud nije prihvatio navode obrane okrivljenika da II okrivljenik ne može odgovarati za to što sam sebe nije prijavio nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, budući da u konkretnom slučaju isti odgovara kao odgovorna osoba u pravnoj osobi i kao takav je odgovoran za zakonitost poslovanja pravne osobe u svim dijelovima poslovanja i kao odgovorna osoba dužan je bio ispuniti sve zakonske obveze koje proizlaze iz radnog odnosa u propisanim rokovima. Sud također nije prihvatio prijedlog obrane okrivljenika da se u konkretnom slučaju radi o beznačajnom prekršaju sukladno odredbi članka 24.a Prekršajnog zakona, budući da smatra da stupanj povrede društvene discipline i društvenih vrijednosti nije neznatan u toj mjeri da kažnjavanje okrivljenika ne bi bilo potrebno. Isto tako, sud nije prihvatio prijedlog obrane okrivljenika da se u konkretnom slučaju primijeni odredba članka 38. stavak 2. točka 2. Prekršajnog zakona kojom odredbom je propisano da sud može osloboditi od kazne počinitelja kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak. Sud smatra da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni propisani uvjeti iz citiranog članka, budući da je odredbom članka 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju izričito propisano da prekršaj čini onaj tko ne prijavi osiguranje u propisanom roku ili to učini nakon propisanog roka tako da isti institut na navedeni prekršaj nije moguće primijeniti. U pogledu povrede odredaba Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju sud također cijeni da nije opravdano primijeniti isti institut, budući da je došlo do znatnog odstupanja od propisanog roka.
5.4. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
6. Kod odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne (članka 36. stavak 2. Prekršajnog zakona), pri čemu je okrivljenicima kao olakotnom cijenjena dosadašnja nekažnjavanost u pogledu istovrsnog prekršaja, dok otegotne okolnosti koje bi utjecale da kazna bude stroža nisu utvrđene.
6.1. Cijeneći naprijed navedene okolnosti te imajući u vidu činjenicu da počinjenim prekršajnima nisu nastale teže štetne posljedice, kao i protek vremena od počinjenih prekršaja, sud je primjenom odredbe članka 37. Prekršajnog zakona novčane kazne ublažio, odnosno okrivljenicima je za svaki prekršaj utvrdio novčanu kaznu u iznosu ispod propisanog zakonskog minimuma za narečene prekršaje i izrekao im ukupnu novčanu kaznu u označenom iznosu.
6.2. Pri tome je sud uvjerenja da su izrečene novčane kazne primjerene težini počinjenih prekršaja i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika, a cijeneći da će se izrečenim novčanim kaznama u konkretnom slučaju u potpunosti postići svrha kažnjavanja.
6.3. Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015, 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), ako okrivljenici u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečenih novčanih kazni, iste će se smatrati plaćenima u cjelini.
7. Trošak prekršajnog postupka određen je u paušalnom iznosu koji se smatra primjerenim s obzirom na trajanje i složenost postupka.
U Zagrebu 2. prosinca 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Ivana Kraljić Ožbolt
Katarina Jurišić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljenici i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu RH, u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se podnosi pisano u dva istovjetna primjerka, putem Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8.
Dostavna naredba:
1. I okrivljenik pravna osoba: Master Martini d.o.o., [adresa] Zagreb
2. II okrivljenik odgovorna osoba: ČR, [adresa]
3. branitelj okrivljenika: odvjetnik Darko Marjanović, Pavla Hatza 10, [adresa] Zagreb
4. tužitelj: Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, Šubićeva 29, 10000 Zagreb
5. spis
