Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Split, Gundulićeva 29a

    Poslovni broj: Kžzd-7/2023-8

    U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Splitu, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca ovog suda Nevena Cambja, kao predsjednika vijeća, te Damira Romca i Marie Majić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Ive Mihanović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika HČ, zbog kaznenih djela iz čl. 158. st. 2. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18 - u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Kzd-226/2021-27 od 14. rujna 2022., u sjednici održanoj 2. prosinca 2025., u nazočnosti okrivljenika HČ i njegovog branitelja Zdravka Baburka, odvjetnika u Zagrebu,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba okrivljenika HČ kao neosnovana i potvrđuje presuda suda prvog stupnja.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu proglasio je krivim okrivljenika HČ, zbog jednog kaznenog djela zadovoljenja pohote pred djetetom mlađim od petnaest godina iz čl. 160. st. 1. KZ/11, jednog kaznenog djela spolnog uznemiravanja iz čl. 156. st. 1. KZ/11 i dva kaznena djela spolne zlouporabe djeteta mlađeg od petnaest godina iz čl. 158. st. 2. KZ/11, na način da mu je prethodno, za sva četiri kaznena djela utvrdio kazne zatvora u trajanju od po jedne godine, nakon čega ga je, temeljem čl. 51. KZ/11, osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od dvije godine, a potom mu je, temeljem čl. 57. KZ/11, izrekao djelomičnu uvjetnu na način da se od jedinstvene kazne zatvora ima izvršiti jedna godina zatvora kao neuvjetovani dio, a preostali dio kazne od jedne godine se neće izvršiti ako okrivljenik u vremenu provjeravanja od pet godina ne počini novo kazneno djelo.

    1.1. Temeljem čl. 54. KZ/11 u izrečenu kaznu zatvora okrivljeniku je uračunato vrijeme provedeno pri zadržavanju od 29. lipnja 2019. do 30. lipnja 2019.

    1.2. Temeljem čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - u daljnjem tekstu: ZKP/08) okrivljenik HČ je obvezan naknaditi troškove kaznenog postupka te platiti paušal u iznosu od 3.000,00 kuna (398,16 eura) te troškove punomoćnika oštećenika, o čemu će biti sačinjeno posebno rješenje.

    2. Protiv navedene presude žalbu je podnio okrivljenik HČ, po branitelju Zdravku Baburku, odvjetniku u Zagrebu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o kazni, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku. Branitelj okrivljenika je u žalbi zatražio da on i okrivljenik budu obaviješteni o održavanju sjednice vijeća na kojoj će se odlučivati o žalbi.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Spis je, u suglasju s odredbom čl. 474. st. 1. ZKP/08, dostavljen na uvid Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je vratilo ovom sudu na daljnje nadležno postupanje.

    5. Sjednica vijeća je, temeljem čl. 475. st. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 - u daljnjem tekstu: ZKP/08-25), održana u odsutnosti uredno izvještenog državnog odvjetnika, dok su nazočni okrivljenik HČ i njegov branitelj Zdravko Baburak, odvjetnik u Zagrebu, ustrajali u svim navodima i prijedlozima iz žalbe.

    6. Žalba okrivljenika HČ je neosnovana.

    7. Nije u pravu okrivljenik HČ kada u žalbi navodi da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. točka 11. ZKP/08 sa tvrdnjom da se presuda ne može ispitati jer da je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima, da presuda uopće nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno da su ti razlozi nejasni i u znatnoj mjeri proturječni te da o odlučnim činjenicama postoje znatne proturječnosti između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava i iskaza danih u postupku.

    7.1. Suprotno takvim žalbenim navodima okrivljenika ovaj sud, kao sud drugog stupnja, nije utvrdio da se presuda ne može ispitati jer da bi izreka presude bila nerazumljiva, proturječna sama sebi ili razlozima presude, ili da u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili da bi ti razlozi bili nejasni ili proturječni, niti je utvrđeno da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju tih isprava ili iskaza danih u postupku i samih tih isprava ili iskaza, već je presuda jasna i razumljiva, u njoj su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, koji su potpuno jasni, te postoji potpuna usklađenost izreke i obrazloženja presude.

    8. Ispitujući pobijanu presudu, u smislu čl. 476. st. 1. točke 1. i 2. ZKP/08-24, ovaj sud, kao sud drugog stupnja, nije našao da bi sud prvog stupnja počinio neku drugu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, a niti neku od povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika, na koje pazi po službenoj dužnosti.

    9. Nije u pravu okrivljenik niti kada pobija presudu suda prvog stupnja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

    9.1. U svojoj žalbi okrivljenik daje subjektivnu analizu i detaljnu ocjenu dokaza, koja se razlikuje od ocjene suda prvog stupnja. U žalbi se, između ostalog, navodi kako su oštećenice, kada su prvi put opisale napadača, navele da se radi o starijem sjedokosom muškarcu, iako okrivljenik nije ni stariji, niti sjedokos, te da kasniji opis događaja i svjedoka upućuje da su postojale sugestije trećih osoba pod čijim dojmovima su se mijenjali iskazi oštećenica, a što je sud propustio cijeniti. Ističe se da se kroz sva svjedočenja provlači ime RČ, oca oštećenice ŠČ, koji je očito vodio neku svoju privatnu istragu i svim svjedocima i oštećenicama sugerirao na određenu osobu za koju je smatrao da je počinitelj.

    9.2. U žalbi se navodi i kako je obrana imala niz primjedbi na dokaznu radnju prepoznavanja počinitelja kaznenih djela, ističući da je ista provedena s nizom propusta na koje je obrana ukazivala tijekom postupka, pa da se na takvom dokazu ne može temeljiti presuda. Ističe se i kako je sud propustio pravilno ocijeniti iskaz svjedoka RČ i njegov utjecaj na cijeli postupak, navodeći da je on utjecao na oštećenice i svjedoke, a istaknuto je i kako je, u inkriminirano vrijeme, u odmaralištu bilo više tisuća korisnika te da je sigurno postojao stariji sijedi muškarac kojeg su opisale oštećenice, ali je svojim nezakonitim postupkom RČ cijeli ovaj postupak odveo na krivi put identificirajući pogrešnu osobu i sugestivno sugerirajući svjedocima i oštećenicama na okrivljenika HČ kao počinitelja kaznenog djela, a što da je taj svjedok pokušao prilikom svojeg svjedočenja negirati.

    9.3. U okrivljenikovoj žalbi se navodi kako je sud propustio ocijeniti da su oštećenice kao počinitelja opisale da se radi o starijem sjedokosom muškarcu, da kada su se sastali BČ, IČ, LČ i oštećenice, da im je pristupio RČ koji im je tom prilikom objasnio da je on pratio i utvrdio počinitelja i pokazivao im je fotografije, da se poslije ovih sugestija od strane RČ mijenja opis napadača i da se cijeli postupak usmjerava na okrivljenika, da je postupanje RČ nezakonito, a što je on pokušao osporiti u svom iskazu navodeći kako nije imao fotografiju navodnog napadača te da nije nikoga pratio po kampu. Također se ističe kako policija nije ni pokušala utvrditi tko je taj stariji sjedokosi muškarac te da se prilikom prepoznavanja nije vodilo računa o sličnosti svih osoba koje učestvuju u prepoznavanju, kao i da su oštećenicama prije prepoznavanja pokazane fotografije okrivljenika i da je prilikom prepoznavanja jedino okrivljenik imao na ruci narukvicu od odmarališta, što da je sugeriralo da je on i počinitelj kaznenih djela.

    9.4. Sud prvog stupnja pravilno je i potpuno utvrdio činjenično stanje, davši valjane razloge koje, kao ispravne, jer imaju potporu u stanju u spisu, prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.

    9.5. Sud prvog stupnja opravdano drži da je obrana okrivljenika HČ kojom poriče počinjenje kaznenih djela, neuvjerljiva. Naime, sud prvog stupnja je savjesnom i svestranom ocjenom obrane okrivljenika i svih izvedenih dokaza, kako svakog za sebe, tako i u njihovom međusobnom odnosu, ispravno i potpuno utvrdio činjenično stanje pobliže opisano u izreci presude i na isto ispravno primijenio kazneni zakon, zaključivši da je okrivljenik počinio predmetna kaznena djela.

    9.6. Prema tome, pravilno je utvrđenje suda prvog stupnja da je okrivljenik HČ, dana 25. lipnja 2019., pred djetetom ŠČ, koja je bila mlađa od 15 godina, činio spolne radnje namijenjene zadovoljavanju vlastite pohote, a dana 28. lipnja 2019., u vremenu od 18:30 do 19:00 sati, spolno uznemiravao dijete HČC koja je bila posebno ranjiva zbog dobi te nad CČ i RČC, djecom mlađom od 15 godina, izvršio bludnu radnju, čime je počinio predmetna kaznena djela na način kako je opisano u izreci pobijane presude.

    9.7. Naprijed navedena utvrđenja proizlaze iz provedenog dokaznog postupka, a posebno iz uvjerljivih, detaljnih i logičnih iskaza žrtava djece ŠČ, RČC, CČ i HČC, čije iskaze je sud prvog stupnja ispravno prihvatio vjerodostojnima. Iskaze žrtava, koje nemaju opravdanog razloga neosnovano teretiti okrivljenika za ovako teška kaznena djela, potvrđuju i ostali izvedeni dokazi, a posebno zapisnici o prepoznavanju osoba Policijske postaje Biograd od 29. lipnja 2019. od strane žrtava djece ŠČ, RČC, CČ i HČC, kao i uvjerljivi i logični iskazi svjedoka IČ, BČ, LČ, AČ i RČ, koji nisu bili očevici događaja, već su iskazivali o posrednim saznanjima koja su imali od žrtava.

    9.8. Neosnovani su žalbeni navodi okrivljenika da su žrtve tijekom vremena mijenjale opis počinitelja jer su one od samog početka, već prilikom prvog ispitivanja i kod opisivanja počinitelja prije dokazne radnje prepoznavanja, opisale počinitelja kaznenih djela na način da su istakle kako je ta osoba bila visoka, mršava, upečatljivih plavih očiju i da je bio ćelav, a koji opis odgovara fizičkom izgledu okrivljenika. Također je neosnovan žalbeni navod da je svjedok RČ utjecao na žrtve da kao počinitelja kaznenih djela označe upravo okrivljenika, kao i što se neosnovano osporava zakonitost provedene dokazne radnje prepoznavanja, koja je izvršena na potpuno zakonit i pravilan način.

    9.9. Imajući u vidu navedeno, nije utemeljena žalbena osnova pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, koju u žalbi ističe okrivljenik HČ.

    10. Nema pravo okrivljenik niti kada pobija presudu suda prvog stupnja zbog odluke o kazni, ne navodeći pri tome zbog čega pobija presudu iz tog žalbenog osnova.

    10.1. Sud prvog stupnja je, prigodom izbora vrste i mjere kazne, pravilno prosudio težinu inkriminiranih radnji okrivljenika te je vodio računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima na njegovoj strani, pa je, sagledavajući sve navedene okolnosti, pravilno prema njemu primijenio adekvatnu kaznenu sankciju.

    10.2. Pravilno je sud prvog stupnja, prigodom izbora vrste i mjere kazne, kao olakotne okolnosti, okrivljeniku HČ cijenio činjenicu da do sada nije osuđivan, što je od počinjenja kaznenih djela prošlo nekoliko godina, a da se okrivljenik nije pojavljivao kao počinitelj novih kaznenih djela, kao i njegovo primjereno ponašanje pred sudom, dok mu nekih posebnih otegotnih okolnosti nije našao.

    10.3. Stoga je, u konkretnom slučaju, ispravno sud prvog stupnja, nakon prethodno utvrđenih kazni za svako kazneno djelo, okrivljenika HČ osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od dvije godine, a potom mu izrekao djelomičnu uvjetnu osudu na način da se izvršava jedna godina, a dio kazne u trajanju od jedne godine se neće izvršiti ako okrivljenik u vremenu provjeravanja od pet godina ne počini novo kazneno djelo, koja djelomična uvjetna osuda se ukazuje u cijelosti primjerenom te prilagođenom težini počinjenih kaznenih djela i stupnju okrivljenikove krivnje, radi čega je za očekivati da će se njome postići odgovarajuća svrha kažnjavanja propisana odredbom čl. 41. KZ/11.

    11. Slijedom svega iznijetog, žalbu okrivljenika HČ valjalo je odbiti kao neosnovanu, pa je temeljem čl. 482. ZKP/08-25, presuđeno kao u izreci.

    Split, 2. prosinca 2025.

    Predsjednik vijeća za mladež

    Neven Cambj

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.