REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Ivane Bosnić-Kovačić kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Mladena Genca kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I okrivljenika Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije, kao pravne osobe i II okrivljenika UF, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz čl. 228. st. 1. t. 4. i 13. i st. 2. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19), odlučujući o žalbi I okrivljenika Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije i II okrivljenika UF, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Požegi, broj: Pp-511/2022, od 1. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 2. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e:
I U povodu žalbe I okrivljenika Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije i II okrivljenika UF, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda, na način da se, na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – dalje u tekstu PZ), I okrivljenik Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije i II okrivljenik UF (podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐAJU OD OPTUŽBE
da bi inspekcijskim nadzorom obavljenim dana 31. ožujka 2022., u sjedištu predmetne ustanove, nastavno dana 6. travnja 2022. uvidom u radno-pravnu dokumentaciju, te sastavljanjem dopune zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru bilo utvrđeno:
da I okrivljenik kao poslodavac pravna osoba i II okrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, nisu u Požegi, imenovali osobu koja je osim poslodavca ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci u skladu s čl. 29. st. 6. Zakona o radu,
da I okrivljenik kao poslodavac pravna osoba i II okrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, nisu u Požegi, najmanje od 3.2.2022. – 25.2.2022. radniku LF, omogućili korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanim zakonom,
čime da bi okrivljenici postupili protivno odredbi čl. 29. st. 6. i čl. 74. Zakona o radu, kažnjivo po čl. 228. st. 1. t. 4. i 13. i st. 2. Zakona o radu.
II Uslijed odluke iz točke I izreke ove presude, žalba okrivljenika je bespredmetna.
III Na temelju čl. 140. st. 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjsko presudom okrivljenici su proglašeni krivima i kažnjeni ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 780,00 eura / 5.876,91 kuna, I okrivljenik i od 480,00 eura / 3.616,56 kuna, II okrivljenik, zbog prekršaja iz čl. 228. st. 1. t. 4. i 13. i st. 2. Zakona o radu, činjenično opisanih u izreci.
2. Istom presudom okrivljenici su dužni naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 15,00 eura / 113,02 kuna, svaki.
3. Protiv navedene presude okrivljenici su pravodobno podnijeli žalbu, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o kazni.
4. Predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba je bespredmetna.
6. Ispitujući pobijanu presudu povodom žalbe okrivljenika, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. PZ, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud povrijedio odredbe prekršajnog materijalnog prava iz čl. 196. t. 1. PZ na štetu okrivljenika, jer djela kako su činjenično opisana u izreci pobijane presude nisu prekršaji, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Naime, čl. 228. st. 1. t. 4. i st. 2. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19) propisano je kažnjavanje za prekršaj poslodavca pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi: „ako prikuplja, obrađuje, koristi i dostavlja trećim osobama podatke radnika protivno odredbama ovoga Zakona, ili ako ne imenuje osobu koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljanje, obradu, korištenje i dostavljanje tih podataka trećim osobama (članak 29. st. stavci 1. i 6.), s tim da sukladno odredbi čl. 29. st. 6. istog Zakona poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, dužan je imenovati osobu koja mora uživati povjerenje radnika i koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama podaci u skladu sa zakonom. Čl. 228. st. 1. t. 13. i st. 2. istog Zakona propisano je kažnjavanje za prekršaj poslodavca pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi: „ako radniku ne omogući korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 74.), s tim da sukladno čl. 74. st. 1. cit. Zakona tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.
8. Međutim, u izreci ove presude navedeni činjenični opisi djela sadržani u izreci pobijane presude nepotpuni su, jer nedostaje činjenični opis radnje prekršaja iz koje proizlazi zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 228. st. 1. t. 4. i st. 2. Zakona o radu, s obzirom da izreka ne sadrži podatak koliko radnika zapošljava I okrivljenik, odnosno da zapošljava najmanje dvadeset radnika, a u odnosu na prekršaj iz čl. 228. st. 1. t. 13. i st. 2. Zakona o radu izreka ne sadrži podatak da navedeni radnik nije koristio dnevni odmor od najmanje dvanaest sati, niti je konkretizirano kako je radio u navedenom periodu, a da bi proizlazilo da nije imao najmanje dvanaest sati odmora, iako je to bilo navedeno u činjeničnom opisu djela u optužnom prijedlogu.
9. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisana djela nisu prekršaj.
10. Konačno, imajući u vidu da je protiv prvostupanjske presude žalba podnesena samo u korist okrivljenika, a poštujući načelo zabrane reformatio in peius, više se ne može mijenjati činjenični opis djela, konkretizacijom bitnih obilježja inkriminiranih djela.
11. Slijedom navedenog, budući da izreka pobijane presude ne sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz kojih proistječu zakonska obilježje prekršaja iz čl. 228. st. 1. t. 4. i 13. i st. 2. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19), ovaj sud je, u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti, po pravilnoj primjeni zakona, prvostupanjsku presudu preinačio i okrivljenike zbog prekršaja za koje se optužuju, na temelju čl. 182. t. 1. PZ oslobodio od optužbe, uslijed čega je žalba okrivljenika bespredmetna i troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
-
- 12. Iz izloženih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.
-
U Zagreb 2. prosinca 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Hana Bogović, v.r.
Ivana Bosnić-Kovačić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Požegi u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
