1

Gž-674/2023-2

 

U   I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Radaković Bašić, predsjednice vijeća, Milke Vraneš, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujević, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice J. B. iz Z., G., OIB:…, koju zastupa punomoćnica K. D., odvjetnica u Z., protiv tuženika A. G. iz Z., G., OIB…, zastupanog po punomoćniku Z. Š., odvjetniku u O., 1. umješača na strani tuženika M.O. E. d.o.o., Z., OIB…, kojeg zastupa punomoćnica L. T., odvjetnica u L. & p.o.d d.o.o. u Z. i 2. umješača L. K. iz O., OIB:…, koju zastupa punomoćnica N. K., odvjetnica u Z., radi utvrđenja i činidbe, odlučujući o žalbi 1. umješača i 2. umješača izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2828/2020-28 od 7. prosinca 2022. u dijelu pod točkom I. i III. izreke, na sjednici vijeća održanoj 16. listopada 2023.

 

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se žalba 1. umješača i 2. umješača kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2828/2020-28 od 7. prosinca 2022. u dijelu pod točkom I. i III. izreke, ispravljena rješenjem P-2828/2020-29 od 9. prosinca 2022.

II. Odbija se zahtjev 2. umješača za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.

 

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I/ Utvrđuje se da je tužiteljica J. B. s prebivalištem u Z., OIB:… od dana 29.10.2004. vlasnica u 1/1 dijela nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, k.o…., G., zk.ul. …, kat.čest. …., K. broj …, Dvorište i Livada površine 1451 m² i 403 čhv, 27. Suvlasnički dio: 58/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-27), a što u naravi čini trosobni stan u prizemlju oznake S-Z-P i drvarnica u suterenu oznake D-22, i kućni vrt u suterenu oznake K.V. 1, ukupne površine 146,62 čm te je tuženik A. G. s prebivalištem u Z., OIB:…. dužan trpjeti da se tužiteljica J. B. s prebivalištem u Z., OIB:… na temelju ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu upiše kao vlasnik u 1/1 dijela nekretnine iz toč. I. izreke ove presude, uz istovremeno brisanje prava vlasništva tuženika na istoj nekretnini, sve u roku 15 dana.

II/ Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužiteljice koji glasi:

„Nalaže se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, na nekretnini zk.ul. …, kat.čest. …, k.o. …, G., Kuća …, Dvorište i Livada površine 1451 m² i 403 čhv, 27. Suvlasnički dio: 58/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-27), a što u naravi čini trosobni stan u prizemlju oznake S-Z-P i drvarnica u suterenu oznake D-22, i kućni vrt u suterenu oznake K.V. 1, ukupne površine 146,62 čm, provesti upis prava vlasništva tužiteljice na nekretnini u 1/1 dijela, sukladno toč. I. izreke ove presude, uz istovremeno brisanje zabilježbi spora:

- zaprimljeno 28.02.2017.g. pod brojem Z… zabilježba, privremena mjera, osiguranja zabranom otuđenja i opterečenja, rješenje, posl.br. P… 22.02.2017., koja mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Zlataru pol posl.br. P… ili do drugačije odluke suda

- zaprimljeno 26.09.2018. pod brojem Z… zabilježba, ovrha, rješenje o ovrsi poslovni broj OVR… 14.09.2018.“.

III/ Svaka stranka snosi svoj trošak postupka."

 

1.1.           Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

Prihvaća se sudjelovanje L. K. iz O., OIB:…, u ovoj parnici kao umješača na strani tuženika.

 

2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žale se 1. umješač i 2. umješač.

2.1. 1. umješač se žalbi protiv prvostupanjske presude u dijelu pod točkom I. i III. izreke zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka. Predlaže da drugostupanjski sud usvoji njegovu žalbu, preinači pobijanu presudu na način da odbije tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom, te obveže tužitelja na naknadu parničnih troškova, uvećano za trošak sastava žalbe.

2.2. 2. umješač se žalbi protiv prvostupanjske presude u dijelu pod točkom I. i III. izreke radi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te bitne povrede odredaba Zakona o parničnom postupku. Predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da odbije usvojeni tužbeni zahtjev  tužiteljice, te dosudi umješaču trošak žalbe kao i ranije zatraženi parnični trošak, ili podredno da ukine presudu u pobijanom dijelu, te predmet vrati na ponovni postupak. Potražuje trošak sastava žalbe u ukupnom iznosu od 311,08 eura/2.340,75 kuna.

 

3. Na žalbe 1. umješača i 2. umješača (dalje: umješači) odgovorila je tužiteljica koja u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode umješača, te predlaže da sud odbije žalbe kao neosnovane i potvrdi prvostupanjsku presudu. 

 

4. Žalbe nisu osnovane.

 

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkama I. i III. izreke, u okviru žalbenih navoda umješača i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje: ZPP), sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a ovaj sud utvrđuje da u donošenju pobijane presude i postupku koji joj je prethodio nije počinjena niti jedna od bitnih povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. ZPP-a.

6. Posebno nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju izričito ukazuje 1. umješač, a 2. umješač sadržajem žalbe budući pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Razlozi dati o odlučnim činjenicama su jasni i određeni, te utemeljeni na rezultatima cjelokupnog dokaznog postupka.

7. Nije osnovan prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao ni prigovor pogrešnih i pravno neutemeljenih zaključaka, a samim time i prigovor pogrešne primjene materijalnog prava, budući je prvostupanjski sud proveo sve dokaze koji su predloženi po strankama, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene pravilno utvrdio činjenično stanje.

 

8. Iz stanja spisa proizlazi da je u ovoj konkretnoj pravnoj stvari tuženik priznao tužbeni zahtjev, te se odrekao prava na žalbu, a umješači kao žalitelji u ovom postupku nisu dokazali svoje žalbene tvrdnje, a niti su iste potkrijepili bilo kakvim materijalnim dokazima.

 

9. Nije sporno, prema podacima u spisu, da je tužiteljica u ovoj pravnoj stvari podnijela tužbu 21. veljače 2019., te je po predmetnoj tužbi izvršena i zabilježba spora, a umješači su bili obaviješteni o predmetnoj tužbi budući su i tužiteljica i tuženik, kao i ovdje umješači ujedno stranke u postupku poslovni broj Ovr… kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, te u istom postupku niti jedan umješač nije iskazao interes da se uključi u predmetni pravni spor.

 

10. Nadalje, iz stanja spisa također proizlazi da je prvostupanjski sud u ovoj konkretnoj pravnoj stvari bio donio presudu zbog ogluhe 3. rujna 2019., ali je radi pojavljivanja umješača u ovaj spor odlučio provesti cijeli postupak, tako da je na ročištu 11. rujna 2020. donio odluku o otvaranju prethodnog postupka (čak i neovisno o tome što je tuženik na toj sudskoj raspravi u cijelosti priznao tužbeni zahtjev).

 

11. Dakle, iz navedenog je sasvim razvidno da su oba umješača imala mogućnost u ovom sporu iznijeti svoje odgovore i dokaze na kojima temelje svoje zahtjeve, budući umješač mora primiti parnicu u onom i onakvom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kada se umješa u parnicu. Prema tome, oba umješača su imala mogućnost u parnicu stupiti od samog početka.

 

12. Prema podacima u prvostupanjskom spisu 2. umješaču je dopušteno mješanje u ovaj spor čak u vrijeme kada je općinski sud obaviješten da je ovršni spis Ovr… u kojemu je isti umješač ovrhovoditelj obustavljen, slijedom čega se moglo zaključiti da ovaj umješač više nema niti pravnog osnova na temelju kojeg bi sudjelovao u ovoj konkretnoj pravnoj stvari.

 

13. U postupku je pravilno utvrđeno da je tužiteljičin posjed predmetne nekretnine zakonit, pošten, miran i istinit, te od samog početka ovog postupka nije bilo sporno da opis predmetne nekretnine u ugovorima koji su priloženi u spis ne odgovaraju opisu predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama, a u suprotnom da su te isprave bile sastavljene bez nedostataka u zemljišnim knjigama, očito je da bi tužiteljica već bila upisana kao zemljišnoknjižni vlasnik, te konkretnog spora sasvim logično ne bi niti bilo.

 

14. Nije sporno da tužiteljica nije bila stranka Ugovora potpisanog 12. ožujka 2013., već su stranke ugovora bili tuženik A. G. i J. M., te stoga tužiteljica nije niti mogla imati saznanja iz kojih razloga nekretnina nije u predmetnom ugovoru opisana sukladno zemljišnoj knjizi, pri tome nije zanemarivo da tužiteljica nije osoba pravne struke, već je postupala sa uobičajenom pažnjom laika pri kupoprodaji, imajući u vidu da tužiteljica, vidjevši da prodavatelj J. M. vjerodostojnim ispravama dokazuje svoj izvanknjižni slijed vlasništva. Ovdje je također potrebno istaknuti, a što proizlazi i iz iskaza tužiteljice da su J. M. i tuženik A. G. bili prisutni na potpisivanju dokumentacije kod javnog bilježnika, te su joj otvorili predmetni stan, pustili je u posjed i pokazali vrt, te objasnili pripadnost stanu. 

 

15. Žalbeni navodi umješača da tužiteljica u predmetnoj zgradi u vlasništvu ima još jedan stan nemaju nikakvog uporišta u provedenim dokazima, a pored toga ovdje je potrebno istaknuti da svaki stan ima svoju oznaku, naime jedan tužiteljičin stan se nalazi na samom dnu zgrade, a drugi na samom vrhu pa ne postoji nikakva mogućnost i zabuna o kojem stanu je riječ.

 

16. Dakle, suprotno žalbenim navodima umješača ističe se da nikako ne može biti zabune koji je stan tužiteljica kupila i čiji je izvanknjižni vlasnik budući je u posjedu istog od 2004. i jedino je ta nekretnina upisana oznakom S-P-Z, a osim toga izričito piše da se radi o trosobnom stanu u prizemlju oznake S-Z-P i drvarnici u suterenu oznake D-22 i kućnom vrtu u suterenu oznake K.V.1, ukupne površine 146,42 m2.

 

17. Da je riječ upravo o tome stanu proizlazi iz oznake S-Z-P, sjeverozapad prizemlje, a nije sporno da svaki stan u predmetnoj zgradi ima svoju oznaku, te nije moguće da oznaka jednog stana pripada drugome ili da dođe do bilo kakvih zamjena, tim više što su oznake stanova navedene od samog početka građenja i prije etažiranja i nakon toga na svim ugovorima, pa ne postoji nikakva mogućnost da to nije predmetna nekretnina.

 

18. Naime, tijekom prvostupanjskog postupka i sam tuženik je potvrdio u više navrata, kako usmeno, tako i pismeno, da je predmetnu nekretninu kupila tužiteljica, te da istu nije kupio on, a niti J. M., te da nemaju nikakvih potraživanja prema tužiteljici, niti za kupoprodaju nekretnine, niti u bilo kojem drugom smislu. Tuženik je također istaknuo da predmetni vrt pripada navedenom stanu i gruntovno i katastarski, i isto je iskazao pred sudom na zapisnik i u više navrata pisano potvrdio svojim podnescima.

 

19. Nadalje, i sama tužiteljica je na ročištu istaknula da zasigurno tuženik smatra da je to njegov stan, da ne bi dopustio tužiteljici da koristi stan bez ikakve naknade ili bi na drugi način pokušao tužiteljicu iseliti iz predmetne nekretnine, a što nesporno nije učinjeno.

 

20. Nije sporno, da je predmetni stan tužiteljica isplatila u cijelosti, a što u konkretnom slučaju znači da je postala vlasnik cijelog stana, kao svih njegovih pripadnosti.  Sasvim je sigurno da kupac kupuje stan bez vrta ili bilo kojeg drugog dijela to bi u ugovoru tako bilo i navedeno, odnosno bilo bi navedeno da kupac kupuje idealni dio stana. Kako iz podataka u spisu proizlazi da je vrtu fizički pristup moguć samo iz predmetnog stana, sasvim je logično da nema nikakve zabune kojem stanu pripada taj vrt. 

 

21. Obzirom na predmet spora potrebno je istaknuti da je za izvorno stjecanje neposrednog posjeda stvari potrebno izvršiti jednostrani fizički čin kojim se uspostavlja faktična vlast na stvari, dokaz o uspostavljanju faktične vlasti na stvari u konkretnom slučaju je predaja posjeda J. B., o čemu se izjasnio sam tuženik priznanjem tužbenog zahtjeva. Tužiteljica je taj neposredni posjed prepustila D. R., čime je upravo tužiteljica postala posredni posjednik, a D. R. neposredni posjednik stana.

 

22. U okolnostima kada je tužitelj istinit, zakonit i pošten posjednik sporne nekretnine, a što je utvrdio i prvostupanjski sud, a tužiteljica nesporno i dokazala u ovom postupku, tada se sukladno odredbi članka 166. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV) ima smatrati predmnijevanim vlasnikom, te bi provođenjem ovrhe i drugih postupaka protiv osobe koja je samo formalni vlasnik sporne nekretnine, zadire se u pravo na mirno uživanje dobara tužitelja, konkretne tužiteljice pa stoga sukladno odredbi članka 1. Protokola 1. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10), ima pravo na zaštitu tog svog prava protiv svih ovrhovoditelja i upisanog vlasnika sporne nekretnine.

 

23. Stoga bez obzira na okolnost što tužiteljica nije upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnik sporne nekretnine, ona kao predmnijevani vlasnik u smislu odredbe članka 166. stavak 1. ZV-a ima pravo u skladu s odredbom članka 55. i članka 56. Ovršnog zakona Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17,131/20 i 114/22, dalje: OZ-a), tražiti da se ovrha na spornoj nekretnini proglasi nedopuštenom (Rev-3263/16-2 od 22. ožujka 2017.).

 

24. U konkretnom slučaju nije sporno da je na predmetnoj nekretnini upisana ovrha umješača pod poslovnim brojem Ovr-… i Ovr-… i u oba ta postupka tužiteljica se pojavljuje kao treća osoba, te je zatražila odgodu ovrhe dok se ne riješi ovaj konkretni spor.

25. U odnosu na ovrhu poslovni broj Ovr-… ističe se da je ista obustavljena kako to proizlazi iz rješenja dostavljenog na ovaj predmetni spis, a dok je ovršni postupak pod poslovnim brojem Ovr-… u tijeku.

 

26. Dakle, suprotno svim žalbenim navodima umješača prvostupanjski sud je na temelju svih utvrđenih činjenica pravilno utvrdio i zaključio da je tužiteljica neprekinutim, samostalnim i kvalificiranim posjedom počevši od 29. listopada 2004. pa u narednih 10 godina (koji posjed nesmetano traje i do danas), s danom 29. listopada 2014. da su bili ispunjeni svi uvjeti za tužiteljičino (izvorno) stjecanje prava vlasništva na temelju redovne dosjelosti u smislu odredbe članka 159., članka 11. stavak 1., članka 18. stavak 1., 2. i 3., te članka 160. stavak 1. ZV-a, te je pravo vlasništva predmetnog stana, odnosno da je vlasnica predmetnog stana, kao i kondemnatorni zahtjev da je tuženik kao u zemljišnim knjigama upisani vlasnik dužan to priznati i trpjeti brisanje njegovog prava vlasništva uz istovremeni upis prava vlasništva tužiteljice na predmetnom stanu, slijedom čega je pravilno prihvatio kao osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice.

 

27. Nadalje, pri tom je potrebno također istaknuti da je prvostupanjski sud i po mišljenju ovog drugostupanjskog suda posjed tužiteljice pravilno ocijenio kvalificiranim, poštenim, istinitim i zakonitim u smislu članka 18. ZV-a jer je u konkretnom slučaju utvrđeno da je tužiteljica posjed predmetnog stana držala na temelju slijeda valjanih pravnih poslova kojima su njeni prednici raspolagali nekretninom (stanom) sve do tuženika kao zemljišnoknjižnog vlasnika. Na ispravnost ocjene kvalitete tužiteljičinog posjeda ne utječe ni činjenica da je zemljišnoknjižni sud na temelju takvog slijeda pravnih poslova odbio tužiteljičin prijedlog za uknjižbu prava vlasništva na predmetnom stanu. Naime, sud je uvidom u prijedlog za uknjižbu prava vlasništva od 2. studenoga 2004. i rješenje poslovni broj Z-… od 29. travnja 2009., utvrdio da je tužiteljičin prijedlog za uknjižbu odbijen zbog: različitog opisa stana u Ugovoru o zajedničkom ulaganju od 12. ožujka 2003. i Ugovoru o kupoprodaji nekretnina od 29. listopada 2004. i činjenice da nije dostavljena i Izjava od 19. ožujka 2004.

 

28. Međutim, sud je uvidom u prijedlog za uknjižbu prava vlasništva od 2. studenoga 2004. i ovosudno rješenje poslovni broj Z–… od 29. travnja 2009. utvrdio da je tužiteljica gotovo odmah po kupnji odnosno već 2. studenoga 2004. podnijela sudu prijedlog za uknjižbu njenog prava vlasništva na predmetnom stanu, ali da je sud taj prijedlog odbio tek četiri i pol godine kasnije pa, kako je iz iskaza tužiteljice utvrđeno da tužiteljica ne živi u Hrvatskoj, nego u Njemačkoj i da je prijedlog za uknjižbu podnijela sudu putem punomoćnika Z. S., odvjetnika dana 2. studenoga 2004. koji je u međuvremenu umro, a da je njen prijedlog odbijen rješenjem suda tek četiri i pol godine kasnije (24. rujna 2009.), to je slijed događanja logičan i životno uvjerljiv te samo potvrđuje da u postupanju tužiteljice prilikom kupnje predmetnog stana nije bilo nikakve prividnosti, nego da je do propuštanja uknjižbe tužiteljičinog prava vlasništva na predmetnom stanu došlo zbog života u inozemstvu, dugog odlučivanja zemljišnoknjižnog suda o njenom prijedlogu i činjenice da je tužiteljičin tadašnji punomoćnik u međuvremenu umro.

 

29. Obzirom na sve naprijed navedeno prvostupanjski sud je pravilno ocijenio neosnovanim prigovore umješača koji u prigovorima ističu da se pravo vlasništva na temelju pravnog posla stječe uknjižbom u zemljišne knjige, a da tužiteljica do danas nije uknjižila svoje pravo vlasništva. Ovo stoga jer predmet ovog postupka nije derivativno stjecanje prava vlasništva na temelju pravnog posla, nego izvorno stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti, a za podnošenje koje tužbe tužiteljica ima pravni interes upravo zato jer još nije uknjiženo njeno pravo vlasništva.

 

30. Ove iste prigovore umješači ističu i sada u žalbi, a kako je prvostupanjski sud sve njihove prigovore osnovano odbio, o čemu je dao jasne i adekvatne razloge, koje kao takve prihvaća i ovaj viši sud, budući ih umješači kao žalitelji ničim nisu doveli u dvojbu.

 

31. Prema tome, suprotno svim žalbenim navodima umješača prvostupanjski sud je na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, te na temelju činjenica utvrđenih ocjenom izvedenih dokaza u smislu odredbe članka 8. ZPP-a potpuno utvrdio činjenično stanje u odnosu na pobijani usvojeni dio presude (točka I. izreke), koje je pravno relevantno za zakonito presuđenje ovog spora. 

 

32. Iz naprijed navedenih razloga, ovaj sud u cijelosti prihvaća činjenična utvrđenja, pravne zaključke i primjenu materijalnog prava od strane suda prvog stupnja.

 

33. Dakle, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u izreci pobijane presude pod točkom I. izreke tj. kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice kao osnovan, o čemu je dao valjane i adekvatne razloge koje kao takve prihvaća i ovaj sud, te ih stoga ovdje nije potrebno ponovno isticati.

 

34. Pravilna je i odluka o parničnom trošku sadržana pod točkom III. izreke, pravilno je obrazložena i utemeljena na odredbi članka 154. stavak 4. ZPP-a, pa je umješači neosnovano osporavaju.

 

35. Sijedom navedenog valjalo je pozivom na odredbu članka 368. stavak 1. ZPP-a žalbu umješača odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkama I. i III. izreke potvrditi.

 

36. 2. umješaču nije dosuđen žalbeni trošak iz razloga jer isti nije uspio sa svojom žalbom (članak 166. stavak 1. ZPP-a).

 

U Gospiću, 16. listopada 2023.

Predsjednica vijeća:

Tatjana Radaković Bašić, v.r.