REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] T 5
Poslovni broj: Us I-83/2025-19
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Ani Sabljak, uz sudjelovanje zapisničarke Petre Horvat Delimehić, u upravnom sporu tužitelja STUDIO MARIĆ d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 60527716801, protiv tuženika Ministarstva kulture i medija, Zagreb, J. Runjanina 2, OIB: 25609559342, uz sudjelovanje zainteresirane osobe HAMAG - BICRO sa sjedištem u [adresa], OIB: 37836302645, radi prigovora, 2. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Poništava se rješenje tuženika KLASA: UP/I-611-09/24-01/0134, URBROJ: 532-02-01-01/2-24-05 od 5. prosinca 2024. i predmet se vraća tuženiku na ponovni postupak u kojem je obvezan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženim u obrazloženju ove presude.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnoga spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem tuženika KLASA: UP/I-611-09/24-01/0134, URBROJ: 532-02-01- 01/2-24-05 od 5. prosinca 2024. odbijen je prigovor tužitelja od 11. studenoga 2024. izjavljen na Obavijest o FAZI 1. u okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija“ - GRUPA B, referentni broj poziva NPOO.C1.1.1.R6-I1.04., KLASA: 983-03/24-14/120, URBROJ: 567-70-23/6 od 25. listopada 2024. za Projekt oznake NPOO.C1.1.1.R6-I1.04- V2.0120.
2. Tužitelj pravodobno podnesenom tužbom osporava zakonitost navedenog rješenja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povrede pravila postupka. Navodi da je njegov projektni prijedlog isključen iz daljnjeg postupka Poziva „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija“ - Grupa B protivno odredbama Upute za prijavitelje. Ističe da tuženik u obrazloženju osporenog akta nije dao razloge zbog kojih ne prihvaća navode iz prigovora, čime je počinio bitnu povredu pravila postupka te donio odluku bez pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja. Tužitelj tvrdi da Upute za prijavitelje u fazi administrativne provjere ne propisuju obvezu dostave uporabne dozvole, već samo dokumente koje je on i podnio, među kojima i zemljišnoknjižni izvadak, tehnički opis, građevinsku dozvolu, troškovnik te ugovor o najmu poslovnog prostora. Drži da je provedbeno tijelo nezakonito uvelo dodatni uvjet i zatražilo uporabnu dozvolu. Navodi da je u postupku prigovora naknadno dostavio uporabnu dozvolu i građevinsku dokumentaciju koja potvrđuje zakonitost objekta i njegovu namjenu, no tuženik i zainteresirana osoba te dokaze nisu uzeli u obzir. Tuženik da nije proveo nijedan dokazni prijedlog tužitelja, već je odluku temeljio isključivo na mišljenju stručnog tijela i Komisije. Zaključuje da je njegov projektni prijedlog u trenutku podnošenja zahtjeva ispunjavao sve propisane uvjete te da je naknadno traženje uporabne dozvole bilo pravno neutemeljeno i suprotno Uputama za prijavitelje. Ističe kako se činjenica da li je neka građevina postojeća ne utvrđuje uporabnom dozvolom. Predlaže da sud poništi osporeno rješenje i predmet vrati tuženiku na ponovni postupak.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev te ostaje kod svih navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja. Ukazuje kako je u postupku rješavanja po prigovoru postupao sukladno Zajedničkim nacionalnim pravilima za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. -2026., Pravilu broj 02 (NPOO), Uputama za prijavitelje, dokumentaciji predmetnog Poziva te odredbama Zakona o općem upravnom postupku u dijelu u kojem se ta pravila primjenjuju. Prema očitovanju provedbenog tijela (HAMAG-BICRO), administrativnom provjerom i provjerom prihvatljivosti utvrđeno je da projektni prijedlog tužitelja ne ispunjava sve kriterije prihvatljivosti iz Faze 1 procjene projektnih prijedloga, konkretno one propisane točkama 2.6. i 2.7. Uputa za prijavitelje. Provedbeno tijelo utvrdilo je da je tužitelj dostavio tehnički opis i troškovnik koji predviđaju izvođenje obrtničkih radova, ali bez prilaganja uporabne dozvole kojom bi se dokazalo da se radi o postojećoj i zakonito izgrađenoj građevini, dok je iz dostavljenog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazilo da je predmetna nekretnina označena kao „pašnjak“. Tužitelj da je na zahtjev za pojašnjenjem dostavio rješenje o izmjeni/dopuni građevinske dozvole, zaključak o zakazanom tehničkom pregledu u postupku izdavanja uporabne dozvole, kao i novi zemljišnoknjižni izvadak iz kojeg da je bilo razvidno da za nekretninu nije priložen uporabni akt, no ni jedan dokument nije sadržavao uporabnu dozvolu. Uporabna dozvola za tu građevinu izdana tek 4. listopada 2024., nakon predaje projektnog prijedloga. Stoga je zaključeno da u trenutku predaje prijave građevina nije bila postojeća, odnosno zakonito izgrađena, te se planirani radovi nisu mogli smatrati radovima na postojećoj građevini u smislu Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima prema kojem se jednostavni ili drugi radovi mogu izvoditi isključivo na građevinama koje imaju važeći akt za uporabu, u protivnom se radi o nedovršenoj zgradi. U odnosu na navode tužitelja o neprimjeni Zakona o općem upravnom postupku, tuženik ističe da HAMAG-BICRO, kao provedbeno tijelo, nije javnopravno tijelo, već pravna osoba osnovana temeljem Zakona o poticanju malog gospodarstva i da ne rješava o upravnim stvarima, zbog čega ne podliježe pravilima općeg upravnog postupka, već postupa sukladno propisanim pravilima Poziva i NPOO-a. Zakon o općem upravnom postupku primjenjuje se na rješavanje po prigovoru samo u dijelu u kojem je to predviđeno Zajedničkim nacionalnim pravilima. Tuženik zaključuje da je utvrđeno kako tužitelj u trenutku predaje projektnog prijedloga nije ispunjavao uvjete prihvatljivosti jer nije dokazao da se radi o postojećoj zakonito izgrađenoj građevini na kojoj se mogu izvoditi radovi sukladno Pravilniku, već je te uvjete stekao tek nakon izdavanja uporabne dozvole te slijedom navedenoga, predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
4. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbene navode te se pridružuje razlozima iz odgovora na tužbu tuženika. Obrazlaže kako je tijekom administrativne provjere prihvatljivosti prijavitelja, projekta i aktivnosti utvrđeno da projektni prijedlog ne ispunjava kriterije prihvatljivosti postavljenim u Fazi 1. Procjene projektnih prijedloga. Poziva se na točku 2.6. Uputa za prijavitelje. U prijavi je bio dostavljen tehnički opis i troškovnik radova, ali nije bila priložena uporabna dozvola, a zemljišnoknjižni izvadak je sadržavao oznaku zemljišta „pašnjak“, što je opravdano dovelo u pitanje činjenicu radi li se uopće o postojećoj zgradi s važećim aktom za uporabu. Tužitelj da je pozvan dostaviti uporabnu dozvolu, kako bi dokazao da se radi o zakonito izgrađenoj zgradi, nakon čega je utvrđeno da se radi o građevini bez uporabne dozvole, slijedom čega je utvrđeno da u trenutku predaje projektne prijave nije bilo postojeće odnosno zakonito izgrađene zgrade zbog čega se tada nije moglo projektno-tehničkom dokumentacijom predvidjeti izvođenje jednostavnih i drugih radova na postojećoj građevini sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, a koji radovi se izvode bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta. Ističe da HAMAG-BICRO, iako postupa sukladno Zakonu o općem upravnom postupku u dijelu potrebe obrazlaganja i utvrđenja činjenica, nije javnopravno tijelo koje rješava u upravnim stvarima, već pravna osoba upisana u sudski registar, te se na njegov rad ne primjenjuju pravila navedenoga zakona. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
5. U sporu je održana rasprava kako bi se strankama, u skladu s odredbom čl. 6. ZUS-a, dala mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju raspravu je pristupio tuženik, dok uredno pozvani tužitelj i zainteresirana osoba nisu pristupili, stoga je sud temeljem ovlaštenja iz čl. 91. st. 3. ZUS-a raspravu održao u njihovoj odsutnosti.
6. Među strankama nije sporno da je tužitelj 25. lipnja 2024. prijavio projektni prijedlog na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija“ - GRUPA B (dalje: Poziv) te da u trenutku predaje projektnog prijedloga nije imao uporabnu dozvolu za prijavljenu nekretninu (zgradu sagrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), već da je ista za predmetnu zgradu izdana 18. rujna 2024. i svojstvo pravomoćnosti stekla 4. listopada 2024.
7. Radi razjašnjenja činjenica važnih za donošenje odluke (čl. 49. st. 2. ZUS-a), sud je proveo dokazni postupak čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora i spisu predmeta upravnog postupka koji je prethodio ovom sporu te je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan. Druge po tužitelju predložene dokazne prijedloge sud nije izvodio jer ih nije smatrao odlučnim za donošenje odluke budući se činjenice važne za donošenje odluke mogu utvrditi iz isprava u spisu, a sve kako je to obrazloženo u nastavku obrazloženja ove odluke.
8. Iz podataka u spisu proizlazi da je tužitelj uz projektnu prijavu dostavio Tehnički opis s troškovnikom u kojem je predvidio izvođenje obrtničkih radova koji uključuju limarske i keramičarske radove, drvene obloge te podopolagačke radove te da je u dijelu koji se odnosi na Tehnički opis naveo kako se radi o postojećem poslovnom prostoru, a ujedno je priložio zemljišnoknjižni izvadak koji je sadržavao oznaku „pašnjak“.
9. Sukladno točki 4.3.Uputa za prijavitelje te točki 3.4. Pravila NPOO broj 02, Pojašnjenja tijekom postupka dodjele, u bilo kojoj fazi tijekom postupka dodjele, ako u projektnom prijedlogu nisu dostavljeni podaci nisu jasni ili je uočena neusklađenost u dostavljenim podacima koja objektivno onemogućava provedbu postupka dodjela, od prijavitelja se mogu zahtijevati pojašnjenja.
10. Kako je tijekom administrativne provjere utvrđeno postojanje neusklađenosti između tehničke dokumentacije, pravilno je zainteresirana osoba, kao provedbeno tijelo, od tužitelja tražila pojašnjenje kako bi se provjerio već propisani kriterij prihvatljivosti iz točaka 2.6. i 2.7. Uputa. Tužitelj je u odgovoru na zahtjev za pojašnjenje priložio pravomoćno Rješenje o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole od 2. svibnja 2024., Zaključak od 9. kolovoza 2024. kojim je pozvan na tehnički pregled u postupku izdavanja uporabne dozvole te zemljišnoknjižni izvadak iz kojeg je vidljivo da čestica više nama oznaku „pašnjak“ već „gospodarska zgrada“.
11. Dalje iz spisa sud utvrđuje da je tužitelja zainteresirana osoba dopisom KLASA: 983-03/24-14/120, URBROJ: 567-70-23/6 od 25. listopada 2024. obavijestila da se njegov projektni prijedlog isključuje iz dodjele bespovratnih sredstava. U predmetnoj obavijesti navedeno je kako je izvršenjem administrativne provjere, provjere prihvatljivosti prijavitelja, projekta i aktivnosti, utvrđeno da projektni prijedlog ne udovoljava svim zahtjevima prihvatljivosti postavljenim u Fazi 1. Procjene projektnih prijedloga u odnosu na kriterije Poziva definiranim u Uputama za prijavitelje i Prilogu 3. Postupak dodjele bespovratnih sredstava, odnosno da tužitelj nije dokazao da se radi o postojećoj zakonito izgrađenoj zgradi, tj. da nije dostavio uporabnu dozvolu.
12. Tužitelj je podnio 11. studenoga 2024. prigovor na navedenu obavijest smatrajući da ispunjava sve uvjete iz Poziva. Osporavanim rješenjem odbijen je prigovor tužitelja s obrazloženjem da tužitelj u trenutku predaje zahtjeva nije ispunjavao uvjete iz Poziva, odnosno nije imao uporabnu dozvolu za predmetnu zgradu te je isključen iz daljnjeg postupka dodjele bespovratnih sredstava.
13. Nije sporno da tužitelj ni po pozivu na pojašnjenje nije dostavio uporabnu dozvolu, međutim prema mišljenju ovog suda istu nije ni bilo potrebno dostaviti radi dokazivanja uvjeta prihvatljivosti iz točaka 2.6. i 2.7. Uputa za prijavitelje.
14. Naime, tim točkama je propisano da projektni prijedlog mora udovoljavati svim utvrđenim kriterijima prihvatljivosti, a jedan od njih je i da projektnim prijedlogom nije predviđeno izvođenje radova koji se ne bi mogli izvoditi prema članku 2., 3., 3.a, 4. i 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine broj 1 12/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20., 74/22., 155/23.; dalje: Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima) bez građevinske dozvole (ako je primjenjivo) te da se isto dokazuje projektnom prijavom.
15. Povezano, odredbom čl. 3. t. 12. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, na koju se tuženik i zainteresirana osoba pozivaju, propisano je da se bez građevinske dozvole i bez građevinskog projekta na postojećoj zgradi koja nema više od tri stana, odnosno tri funkcionalne jedinice ili građevinsku (bruto) površinu koja nije veća od 600 m2, mogu izvesti radovi kojima se: a) dodaju, obnavljaju ili zamjenjuju dijelovi zgrade koji su dio omotača grijanog ili hlađenog dijela zgrade ili su dio tehničkog sustava zgrade, kao što su prozirni elementi pročelja, toplinska izolacija podova, zidova, stropova, ravnih, kosih i zaobljenih krovova, pokrova, hidroizolacija, oprema, odnosno postrojenje za grijanje, hlađenje ili ventilaciju, te za automatsko upravljanje, regulaciju i daljinsko praćenje potrošnje energije ili vode, vodovod i kanalizacija, plinske i elektroinstalacije, b) postojeći sustav grijanja i zagrijavanja potrošne tople vode zamjenjuje sustavom koji je riješen iskorištavanjem toplinske energije tla primjenom dizalica topline čiji podzemni izmjenjivači topline ne prelaze na susjedne čestice, c) postavlja sustav sunčanih kolektora u svrhu proizvodnje toplinske energije za potrebe te građevine.
16. Pritom je relevantna i zakonska definicija „postojeće građevine“ iz odredbe čl. 3. st. 1. t. 23. Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/13., 20/17., 39/19., 125/19., 145/24.; dalje: Zakon o gradnji), prema kojoj je postojeća građevina ona izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta, kao i svaka druga građevina koja je prema tom ili posebnom zakonu s njom izjednačena. Iz toga proizlazi da se pojam „postojeće građevine“ odnosi na zakonitost izvedbe, a ne na posjedovanje uporabne dozvole, koja je institut vezan uz uporabu, a ne uz samo postojanje građevine.
17. Dakle, iz citiranih odredbi Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima slijedi da je nužno da se radi o postojećoj zgradi te iste ne sadrže izričit zahtjev postojanja uporabne dozvole ili drugog akta za uporabu. Također, da bi se zgrada smatrala postojećom prema Zakonu o gradnji ne znači da za istu mora biti izdana uporabna dozvola, već da je ista sagrađena na temelju građevinske dozvole (a koju je tužitelj priložio te za koju sud utvrđuje da je izdana prije podnošenja projektne prijave).
18. Ujedno, čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima propisuje da se za gradnju građevina i izvođenje radova iz čl. 3. toga Pravilnika ne izdaje uporabna dozvola. Ova odredba potvrđuje da zakonodavac u pogledu tih radova ne propisuje obvezu ishođenja uporabne dozvole pa bi stoga zahtijevanje njezina prethodnog postojanja kao preduvjeta za izvođenje radova bilo u suprotnosti s izričitim normativnim rješenjem Pravilnika.
19. Slijedom navedenih odredbi, sud zaključuje da bi uvjetovanje ispunjenja kriterija prihvatljivosti za radove iz čl. 3. t. 12. Pravilnika postojanjem važećeg akta za uporabu građevine predstavljalo zahtjev koji nije propisan zakonom niti podzakonskim propisima te bi kao takvo značilo neosnovano proširenje propisanih uvjeta.
20. Sukladno navedenome, osporavano rješenje se zasad nije moglo ocijeniti zakonitim. Stoga je sud usvojio tužbeni zahtjev i poništio osporavano rješenje tuženika, te je predmet vratio na ponovni postupak (čl. 117. st. 1. ZUS). U ponovnom je postupku tuženik obvezan donijeti odluku u roku u od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude (čl. 151. st. 2. ZUS-a) pri čemu je obvezan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda (čl. 119. st. 4. ZUS-a). Tuženik je dužan utvrditi činjenično stanje, pravilnom primjenom materijalnog prava ocijeniti ispunjava li tu tužitelj sve kriterije prihvatljivosti te donijeti meritornu odluku o prigovoru tužitelja. Slijedom, odlučeno je kao u t. I. izreke presude.
21. U odnosu na u tužbi zatraženi trošak, sud utvrđuje da isti nije specificiran u skladu s odredbama čl. 148. st. 2. i 3. ZUS-a, stoga ga sud nije ni dosudio. Slijedom, odlučeno je kao u t. II. izreke presude.
22. Budući tužba nije odbačena niti je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelj nije pozvan na plaćanje sudske pristojbe, sukladno odredbama čl. 22. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18. i 51/23.; dalje: ZSP).
U Rijeci 2. prosinca 2025.
Sutkinja
Ana Sabljak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv t. I. izreke presude žalba nije dopuštena (čl. 127. st. 1. ZUS-a). Protiv t. II. izreke presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.