Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ovr-617/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sucu Katici Krajnović, kao sucu pojedincu u ovršnom predmetu ovrhovoditelja FČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenice DČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Duplančiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Ljubičić-Vrdoljak & Partneri iz Splita, radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, rješavajući žalbu ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-1612/2025-3 od 11. srpnja 2025., 2. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-1612/2025-3 od 11. srpnja 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

" I. Odbija se prijedlog ovršenika da sud naloži Financijskoj agenciji odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja od 22. svibnja 2025. temeljem ovšne isprave, presude broj P-411/2020 od 17. svibnja 2022., kao neosnovan."

2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija ovršenica iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08. - ispr., 57/11., 148/11. - proč. tekst, 25/13., 28/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i prihvati prijedlog za odgodu.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji je prethodio ovaj sud utvrđuje da nisu počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a), koji se propis primjenjuje na odgovarajući način i u ovršnom postupku prema odredbi čl. 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka USRH, 73/17., 131/20. i 114/22. dalje: OZ).

6. Prvostupanjski sud pobijanim rješenjem odbija prijedlog ovršenice za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja od 22. svibnja 2025. temeljem ovšne isprave, presude broj P- 411/2020 od 17. svibnja 2022., kao neosnovan, temeljem odredbe čl. 65. st. 1. u vezi s čl. 210. OZ-a.

7. Iz utvrđenja suda slijedi da je ovršenica podnijela prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa po zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja nedopuštenim kao i za odgodu provedbe ovrhe u kojem navodi da je podnijela tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske protiv predmetne ovršne isprave, te ističe da joj je ugrožena egzistencija provedbom navedene ovrhe, na koji se prijedlog ovrhovoditelj nije očitovao.

8. Prema odredbi čl. 210. st. 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe o odgodi ovrhe, tj. odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a u kojoj su u toč. 1-11 taksativno navedeni razlozi zbog kojih sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu i ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, koje obje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.

9. Ovršenica je dokazala postojanje jedne od pretpostavki iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a podnošenjem prijedloga za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa, upućivanjem na parnicu, ali tvrdnjom da joj ovrha ugrožava egzistenciju nije učinila vjerojatnim da bi joj provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta ili teško nadoknadiva šteta, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, jer samo paušalno navodi da traži odgodu ovrhe koja joj ugrožava egzistenciju.

10. Prvostupanjski sud s pravom obrazlaže da je po prirodi stvari ovrha uvijek otegotna za ovršenika ali za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o tome jeli imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku naplate zaplijenjen s njegovog računa i prenesen ovrhovoditelju, te ne dokazuje da postoji vjerojatnost da se neće moći namiriti od ovrhovoditelja.

11. Žalbenim navodima ovršenica ponavlja tvrdnje koje je prvostupanjski sud razmotrio i za to dao valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud, stoga ti navodi ne dovode u sumnju utvrđenje i ocjenu prvostupanjskog suda gleda postojanja dokaza na razini vjerojatnosti nastanka nenadoknadive i teško nadoknadive štete.

12. Slijedom izloženog valjalo je žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenjem temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

Osijek, 2. prosinca 2025.

Sudac

Katica Krajnović