REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-1854/2025-6

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Filipa Baburka, u pravnoj stvari tužitelja N5 d.o.o., Vladimira Nazora 5, Ogulin, OIB: 47102094744, kojeg zastupa punomoćnik Igor Meznarić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE, Savska cesta 64, Zagreb, OIB: 91547293790, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 22. listopada 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja te tuženika, dana 2. prosinca 2025.

presudio je

I.

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev, koji glasi: „Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 2.654,46 EUR sa zateznima kamatama koje teku od 25. ožujka 2022 pa do isplate, po stopi sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.“.

II.

Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka kao neosnovan.

Obra zloženje

1. Tužitelj je u podnesenoj tužbi i tijekom cjelokupnog postupka iscrpno obrazložio svoj zahtjev za naknadu štete, tvrdeći da je tuženik postupio nezakonito kada je na njegov pravovremeno podnesen zahtjev primijenio kriterije koji nisu bili na snazi u trenutku podnošenja. Tužitelj je precizirao da je zahtjev za potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID-19) za mjeru „Potpora za skraćivanje radnog vremena“ podnio dana 24. veljače 2022. godine, pozivajući se na tada važeći pravni okvir sadržan u dokumentu „Uvjeti i načini korištenja sredstava za provođenje mjera u 2022. godini“, koji je bio u primjeni od 26. siječnja 2022. godine. Tužitelj je naglasio da je u navedenim Uvjetima od 26. siječnja 2022. godine, u točki koja je definirala ciljane skupine poslodavaca za mjeru skraćivanja radnog vremena, stajalo isključivo da su korisnici „Poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost“, bez ikakve odredbe koja bi propisivala minimalni broj zaposlenih kao eliminacijski uvjet. Suprotno tome, tuženik je tužiteljev zahtjev ocijenio negativnim isključivo s obrazloženjem da tužitelj zapošljava 6 radnika, a da je za mjeru potrebno imati minimalno 10 zaposlenih, pri čemu je tuženik primijenio kriterij koji je uveden tek naknadnim aktom, odnosno „Izmjenama i dopunama Uvjeta“ donesenim dana 7. ožujka 2022. godine. Tužitelj je takvo postupanje okarakterizirao kao eklatantan primjer nedopuštene retroaktivne primjene pravila na štetu stranke, ističući da se izmjene donesene u ožujku nisu smjele primjenjivati na pravnu situaciju nastalu u veljači niti na razdoblje siječnja i veljače na koje se zahtjev odnosio . Nadalje, tužitelj je tvrdio da je, osim spornog kriterija broja radnika, ispunio i sve ostale kumulativne uvjete propisane Uvjetima od 26. siječnja 2022., uključujući pad prihoda veći od 20% vidljiv iz PDV obrazaca te postojanje objektivnih poteškoća u poslovanju koje je dokazivao priloženom korespondencijom o kašnjenju isporuke nužne stolarije (prozora) i službenom potvrdom o otkazivanju manifestacije dočeka Nove godine, što je izravno uzrokovalo pad narudžbi . Slijedom navedenog, tužitelj je smatrao da mu je nezakonitom uskratom potpore, na koju je imao pravo prema propisima važećim u času podnošenja zahtjeva, nastala imovinska šteta u visini neisplaćene potpore od 2.654,46 EUR.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu u cijelosti osporio osnovanost tužbenog zahtjeva, premda je potvrdio nespornu činjenicu da je dana 26. siječnja 2022. donio „Uvjete i načine korištenja sredstava za provođenje mjera u 2022. godini“, a tek naknadno, dana 7. ožujka 2022. godine, objavio „Izmjene uvjeta“ kojima je za mjeru skraćivanja radnog vremena uveden novi, eliminacijski kriterij minimalnog broja od 10 zaposlenih . Iako je tuženik priznao da je navedene Izmjene primijenio na sve zahtjeve riješene nakon 7. ožujka, pa tako i na tužiteljev ranije podnesen zahtjev, svoj je prigovor temeljio na ključnoj tvrdnji da tužitelj nije ostvario pravo na potporu ni prema liberalnijim, prvotnim Uvjetima od 26. siječnja 2022. godine. Tuženik se izričito pozvao na odredbe točke 8.1. Uvjeta pod naslovom „Kriteriji“ (stranica 73. prvotnih Uvjeta, odnosno stranica 75. Izmjena), koja je propisivala obvezu kumulativnog ispunjenja uvjeta. Prema navedenoj odredbi, poslodavac je, uz pad prihoda/primitaka (što je tužitelj dokazao PDV obrascima i što među strankama nije bilo sporno), morao vjerodostojnom dokumentacijom dokazati i jedan od taksativno navedenih razloga poteškoća, poput pada narudžbi putem raskida ugovora, privremene nemogućnosti ugovaranja novih poslova ili nemogućnosti isporuke gotovih proizvoda . Tuženik je istaknuo da je upravo ispunjenje tog drugog kumulativnog uvjeta bilo sporno. Tvrdio je da dokumentacija koju je tužitelj priložio – e-mailovi o kašnjenju isporuke prozora i obavijest o otkazivanju javnog dočeka Nove godine – nije predstavljala pravno relevantan dokaz o nemogućnosti poslovanja u opsegu koji bi opravdao mjeru skraćivanja radnog vremena za cijele mjesece siječanj i veljaču . Tuženik je dodatno argumentirao svoj stav navodeći da javno dostupni financijski pokazatelji poslovanja tužitelja za 2021. godinu, koji su pokazivali rast prihoda u odnosu na referentnu 2019. godinu, nisu ukazivali na postojanje objektivnih poteškoća u poslovanju koje su bile nužan preduvjet za dodjelu javnih sredstava.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao rješenje Upravnog suda u Rijeci (str. 5 do 8.), mail HZZ-Nazorova 5 od 13.5.2022., 19.5.2022, 20.5.2022. (str. 9 do 13), prigovor nazorova 5 od 24.3.2022. (str. 14 do 17), rješenje Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (str. 18 do 21), obavijest o negativnoj ocjeni od 15.3.2022. (str. 22 do 24), zahtjev za potporu (str. 42 do 46 spisa), mail isporuka 22.02.- zakasnjenje od 23.2.2022. (str. 47), mail isporuka 11.1. -zakasnjenje (str. 48), TZ grada Ogulina otkaz dočeka Nove godine (str. 49 do 52), infobiz (str. 53), PDV 1.1. do 31.1.2020. (str. 54 do 55), PDV 1.1. do 31.1.2022. (str. 56 do 57), Uvjeti i načini korištenja sredstava za provedbu mjera u 2022. godini-28.01.2022. (str. 158 do 254) i Uvjeti i načini korištenja sredstava za provođenja mjera u 2022. godini-07.03.2022. (str. 59 do 157).

4. Ocjenom izvedenih dokaza, kako svakog posebno, tako i svih dokaza zajedno, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj:

53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 2.654,46 EUR s pripadajućim zateznim kamatama na ime naknade štete zbog neisplaćene potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID-19) za mjeru „Potpora za skraćivanje radnog vremena“ za mjesece siječanj i veljaču 2022. godine .

6. Među strankama nije sporno da je tužitelj dana 24. veljače 2022. podnio zahtjev za potporu temeljem tada važećih Uvjeta od 26. siječnja 2022. koje je tuženik naknadno izmijenio 7. ožujka 2022., da je tužitelj imao pad prihoda u usporednim razdobljima te da visina neisplaćene potpore iznosi 2.654,46 EUR .

7. Među strankama je sporno je li tužitelj ispunio kumulativni uvjet propisan u točki 8.1., podnaslovu „Kriteriji“, točki 1., str. 73 do 75., dokumenta „Uvjeti i načini korištenja sredstava za provođenje mjera u 2022. godini“ od 26. siječnja 2022. godine, kojom je određeno da poslodavac uz pad prihoda mora vjerodostojnom dokumentacijom dokazati i jedan od taksativno navedenih razloga poteškoća u poslovanju, poput pada narudžbi ili nemogućnosti isporuke proizvoda.

8. Iz rješenja Upravnog suda u Rijeci (str. 5 do 8) proizlazi da je tužba tužitelja protiv tuženika odbačena jer ne postoje pretpostavke za vođenje upravnog spora. Sud je utvrdio da dodjela predmetnih potpora ne predstavlja upravnu stvar niti tuženik o njima odlučuje u upravnom postupku donošenjem upravnog akta, već se iste provode u neupravnom postupku sukladno Zakonu o tržištu rada. Stoga upravni sud nije nadležan za odlučivanje o ovoj pravnoj stvari.

9. Iz e-mail korespondencije između stranaka u svibnju 2022. (str. 9 do 13) proizlazi da je tuženik odbio prigovor tužitelja, ostajući pri negativnoj ocjeni zahtjeva uz obrazloženje da tužitelj ne spada u ciljanu skupinu poslodavaca jer ne zapošljava 10 i više radnika . Tuženik je istaknuo da se taj uvjet primjenjuje na sve zahtjeve te da ne može raditi iznimke. Na zahtjev tužitelja da se odluka dostavi u formi upravnog akta radi pravne zaštite, tuženik je odgovorio da se u provedbi mjera ne vodi upravni postupak niti donose rješenja, već je riječ o neupravnom postupanju.

10. Iz Prigovora tužitelja od 24. ožujka 2022. (str. 14 do 17) proizlazi da je tužitelj osporio negativnu ocjenu HZZ-a, tvrdeći da je zahtjev podnio 24. veljače 2022. kada prema tada važećim uvjetima od 26. siječnja 2022. nije postojao kriterij minimalnog broja radnika . Tužitelj ističe da je uvjet od minimalno 10 zaposlenih uveden tek izmjenama od 7. ožujka 2022. s oznakom „NOVO!“, dakle nakon podnošenja njegova zahtjeva, te stoga smatra da ostvaruje pravo na potporu i traži izmjenu ocjene .

11. Iz Rješenja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (str. 18 do 21) proizlazi da je odbijena žalba tužitelja i potvrđeno rješenje Upravnog suda u Rijeci kojim je tužba odbačena. Sud je utvrdio da ne postoje pretpostavke za vođenje upravnog spora jer tuženik o zahtjevu za dodjelu potpore ne odlučuje u upravnom postupku niti donosi upravni akt, već se radi o provedbi mjera aktivne politike zapošljavanja koja nije upravna stvar.

12. Iz Obavijesti o negativnoj ocjeni zahtjeva od 15. ožujka 2022. (str. 22 do 24) proizlazi da je tuženik negativno ocijenio zahtjev tužitelja zaprimljen 24. veljače 2022. godine. Kao isključivi razlog negativne ocjene tuženik je naveo da se, prema uvjetima i načinima za provođenje mjera za 2022. godinu, potpora može dodijeliti samo poslodavcima koji zapošljavaju 10 i više radnika, dok je utvrđeno da tužitelj na dan podnošenja zahtjeva zapošljava 6 radnika . Također je navedeno da se ne radi o upravnoj stvari te se ne izrađuju rješenja.

13. Iz dokumenta „Zahtjev“ proizlazi da je tužitelj dana 24. veljače 2022. godine (str. 42 do 46) podnio zahtjev za mjeru „Potpora za skraćivanje radnog vremena 2022“. U zahtjevu je navedeno da poslodavac na dan podnošenja ima 6 radnika, a potporu traži za njih 5. Kao razlog apliciranja navedeno je skraćivanje radnog vremena objekta, pad prometa te otkazivanje dogovorenih poslova zbog pandemije koronavirusa. Zahtjev je ocijenjen negativno , a uz njega su priloženi dokumenti poput popisa radnika, izjava o točnosti podataka, odluke o skraćenju radnog vremena, obavijesti o otkazivanju događaja i PDV obrazaca .

14. Iz dokumenta „Isporuka 11.1. 2022 - zakasnjenje“ (str. 48) proizlazi da je JJ iz tvrtke Eko-Okna dana 11. siječnja 2022. poslala e-mail naslovljen na „porta croatia“ u kojem obavještava o kašnjenju isporuke koja je bila predviđena za taj tjedan (11.01.) . Navodi da trenutno imaju nekoliko dana zakašnjenja i da ne može dati točan datum polaska kamiona, ali će se javiti čim bude imala informaciju . U dokumentu se nalazi i tablica s nazivom kupca N5 d.o.o. i popisom krajnjih kupaca te iznosima.

15. Iz dokumenta „ISPORUKA 22.02 - ZAKASNJENJE“ (str. 47) proizlazi da je JJ dana 23. veljače 2022. godine poslala e-mail u kojem obavještava da je razgovarala s vozačem te da je situacija ista kao prethodnog dana, odnosno da vozač još nije krenuo s isporukom . U poruci izražava nadu da će krenuti što prije te navodi da će primatelja kontaktirati odmah čim dobije točnu informaciju od vozača .

16. Iz dokumenta „Tz Grada Ogulina - otkazivanje dogadaja“ (str. 49 do 52) proizlazi da je Grad Ogulin otkazao organizirani doček Nove 2022. godine (dječji i za odrasle) zbog nemogućnosti pridržavanja propisanih epidemioloških mjera . Odluka je donesena na temelju dopisa Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije od 28. prosinca 2021. godine, kojim su za javna okupljanja s više od 100 osoba postavljeni strogi uvjeti, uključujući ograđivanje prostora, kontrolu COVID potvrda na ulazu, osiguravanje 4 m² po osobi i fizičke distance od 2 metra . Ured gradonačelnika procijenio je da je na planiranoj lokaciji (Park kralja Tomislava) te uvjete nemoguće provesti te je događaj otkazan radi zaštite zdravlja građana .

17. Iz izvatka Info.BIZ za 2021. godinu (str. 53) proizlazi da je tužitelj ostvario rast ukupnih prihoda od 7,40 %, koji su iznosili 1,15 milijuna kuna. Također, vidljiv je značajan rast ukupne aktive za 151,20 % na iznos od 2,90 milijuna kuna. Subjekt na dan provjere nije bio u blokadi, a prosječan broj zaposlenih iznosio je 7.

18. Iz dokumenta „PRIJAVA PDV-a ZA RAZDOBLJE OD 01.01 DO 31.01 GOD: 2020“ (str. 54 do 55) proizlazi da je porezni obveznik N5 d.o.o. u siječnju 2020. godine prijavio oporezive transakcije u ukupnoj vrijednosti od 124.933,90 kn (osnovica), na što je obračunat PDV u iznosu od 30.553,67 kn. Ukupni obračunani pretporez u tom razdoblju iznosio je 17.717,78 kn. Slijedom navedenog, utvrđena je obveza PDV-a za uplatu u iznosu od 12.835,89 kn.

19. Iz dokumenta „PRIJAVA PDV-a ZA RAZDOBLJE OD 01.01 DO 31.01 GOD: 2022“ (str. 56 do 57) proizlazi da je porezni obveznik N5 d.o.o. u siječnju 2022. godine prijavio oporezive transakcije u ukupnoj vrijednosti od 83.748,63 kn (osnovica), na što je obračunat PDV u iznosu od 20.299,96 kn. Ukupni obračunani pretporez u tom razdoblju iznosio je 11.852,00 kn. Slijedom navedenog, utvrđena je obveza PDV-a za uplatu u iznosu od 8.447,96 kn.

20. Iz dokumenta „Uvjeti i načini korištenja sredstava za provedbu mjera u 2022. godini“ (verzija od 28. siječnja 2022.) (str. 158 do 254) proizlazi da su u trenutku podnošenja zahtjeva na snazi bila pravila prema kojima su ciljanu skupinu mjere „Skraćivanje radnog vremena“ činili „Poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost“, bez propisanog ograničenja o minimalnom broju zaposlenih. Međutim, isti dokument u poglavlju 8.1. pod podnaslovom „Kriteriji“ propisuje da poslodavac, uz pad prihoda, mora vjerodostojnom dokumentacijom dokazati i jedan od taksativno navedenih razloga poteškoća, poput pada narudžbi raskidom ugovora ili nemogućnosti isporuke proizvoda.

21. Iz dokumenta „Uvjeti i načini korištenja sredstava za provođenja mjera u 2022. godini“ (verzija s izmjenama od 7. ožujka 2022.) (str. 59 do 157) proizlazi da je za mjeru „Skraćivanje radnog vremena“ redefinirana ciljana skupina poslodavaca na način da istu čine „Poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost te zapošljavaju 10 i više radnika“. Dokument i dalje sadrži identičnu odredbu o kumulativnom uvjetu prema kojoj poslodavac, uz pad prihoda, mora vjerodostojnom dokumentacijom dokazati i jedan od specifičnih razloga poteškoća u poslovanju.

22. Sud je utvrdio da je tuženik pogrešno primijenio kriterij minimalnog broja radnika koji nije bio propisan Uvjetima od 26. siječnja 2022. godine važećim u trenutku podnošenja zahtjeva , to samo po sebi nije bilo dovoljno za usvajanje tužbenog zahtjeva. Naime, sud je utvrdio da tužitelj nije ispunio materijalne pretpostavke za dodjelu potpore propisane točkom 8.1. podnaslovom „Kriteriji“ navedenih Uvjeta, kojom je izričito određeno da poslodavac, uz pad prihoda/primitaka, mora kumulativno dokazati i postojanje jednog od taksativno navedenih razloga poteškoća u poslovanju vjerodostojnom dokumentacijom (poput pada narudžbi raskidom ugovora, nemogućnosti isporuke proizvoda ili ugovaranja novih poslova) . Ocjenom provedenih dokaza, sud je utvrdio da tužitelj nije dostavio vjerodostojnu dokumentaciju kojom bi dokazao navedene poteškoće. Uvidom u e-mail korespondenciju o kašnjenju isporuke stolarije (prozora) od 11. siječnja i 23. veljače 2022. , sud je utvrdio da navedeni dokaz nije relevantan jer se ne odnosi na nemogućnost obavljanja ugostiteljske djelatnosti u opsegu koji bi zahtijevao skraćivanje radnog vremena radnika, niti dokazuje pad narudžbi u smislu točke 8.1. Uvjeta. Vezano za obavijest Turističke zajednice o otkazivanju dočeka Nove godine , sud je utvrdio da otkazivanje jedne manifestacije (jedne večeri) ne predstavlja opravdan razlog za uvođenje mjere skraćivanja radnog vremena tijekom cijelih mjeseci siječnja i veljače. Konačno, uvidom u financijsko izvješće (InfoBiz) za 2021. godinu, sud je utvrdio da je tužitelj u promatranom razdoblju ostvario rast ukupnih prihoda od 7,40 % te rast imovine, uz pozitivne pokazatelje boniteta, čime je potvrđeno da tužitelj nije imao poteškoće u poslovanju koje bi opravdale isplatu potpore javnim sredstvima.

23. Iako je tužitelj isticao da mu je tuženik nezakonito uskratio pravo na potporu retroaktivnom primjenom kriterija o minimalnom broju zaposlenih (10), koji je uveden tek Izmjenama uvjeta od 7. ožujka 2022. godine , te iako je sud utvrdio da je tuženik doista nepravilno primijenio navedeni kriterij na zahtjev podnesen 24. veljače 2022. kada su na snazi bili uvjeti od 26. siječnja 2022. , pravo na naknadu štete ne postoji zbog nedostatka uzročno-posljedične veze. Naime, sukladno člancima 34., 35. i 36. Zakona o tržištu rada („Narodne novine“ broj 118/2018, 32/2020), mjere aktivne politike zapošljavanja provode se temeljem uvjeta koje donosi Upravno vijeće Zavoda, a dodjeljivanje potpora nije upravna stvar, već ovisi o ispunjenju svih propisanih uvjeta. Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da tužitelj nije ispunio materijalne pretpostavke propisane mjerodavnim Uvjetima od 26. siječnja 2022. godine, točkom 8.1., podnaslovom „Kriteriji“, stavkom 1., kojom je izričito određeno da poslodavac, uz pad prihoda/primitaka, mora kumulativno dokazati i postojanje jednog od taksativno navedenih razloga poteškoća u poslovanju vjerodostojnom dokumentacijom . Sud je ocijenio da e-mailovi o kašnjenju isporuke stolarije i obavijest o otkazivanju jednodnevne manifestacije ne predstavljaju relevantan dokaz o nemogućnosti poslovanja u opsegu koji bi opravdao mjeru za cijele mjesece, što potvrđuju i financijski pokazatelji (InfoBiz) o rastu prihoda tužitelja u 2021. godini. Stoga, iako bi se postupanje tuženika moglo smatrati nepravilnim u smislu članka 14. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“ broj 66/19) , sukladno članku 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21) odgovornost za štetu nastaje tek kumulativnim ispunjenjem pretpostavki, uključujući uzročno-posljedičnu vezu. Budući da tužitelj ne bi ostvario pravo na potporu ni primjenom tada važećih pravila zbog neispunjavanja uvjeta dokazivanja poteškoća, šteta nije nastala kao posljedica tuženikove pogrešne primjene kriterija o broju radnika, već zbog tužiteljeva neispunjavanja uvjeta natječaja, slijedom čega je zahtjev odbijen.

24. S obzirom da tuženik nije postavio određeni zahtjev za naknadom troškova sud o tome nije odlučivao sukladno odredbi čl. 164. ZPP-a.

25. Stoga je sud odlučio kao u točki I. izreke presude.

26. S obzirom na to da je tužitelj u cijelosti izgubio parnicu, to je na temelju odredbe iz čl. 154. st. 1. ZPP-a, valjalo odlučiti kao u točki II. izreke.

U Zagrebu 2. prosinca 2025.

Sutkinja:

Dina Jellin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a rok se računa:

od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira na to je li mu pristupila, odnosno

od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu.

Presuda donesena u postupku u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Nacrt odluke izradio je sudski savjetnik

Filip Baburak