1 P-110/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Šibeniku
Stjepana Radića 81
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Šibeniku po sucu Anđelki Bagić u pravnoj stvari tužitelja: ad.1) JG, OIB. 99392246255, Rupe 11, Primošten i ad.2) ĆG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Ivici Matas, odvjetniku iz Šibenika, protiv tuženika ad 1) Republika Hrvatska, zastupana po ODO Šibenik, Građansko-upravni odjel, Šibenik, Stjepana Radića 81, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 22. listopada 2025. godine u nazočnosti tužitelja ad1) JG sa punomoćnikom Ivicom Matas, odvjetnikom iz [adresa] i zzz tužene VG, dipl. pravnica iz Šibenika, na ročištu objave i dostave presude dana 2. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da su tužitelji JG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i ĆG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) temeljem nasljeđivanja suvlasnici, svaki za ½, dijela nekretnine katastarske oznake kat. čest. broj [katastarska čestica] površine 4511 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a koji dio je označen točkama 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14-15- 16-17-18-19-20-21-22-23-24-25-26-27-28-29-30-31-32-33-34-35-36-37-38-39-40-41- 42-43-44-45-46-47-48-49-50-51-1, na skici izmjere izrađenoj od Infokarta d.o.o. Split po DG, dipl.ing.geod. od dana 15. siječnja 2023. godine, a koji dio nekretnine odgovara dijelu nekretnine koji se katastarski identificira kao dio kat. čest. broj [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], označene slovima A-B-C-D-E-F-G-A, površine 4511 m2, na skici mjesta očevida izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju ČG, ing.geod. od dana 23. prosinca 2024. godine, a koja skica izmjere i skica mjesta očevida su sastavni dio ove presude.
Obrazloženje
1. Tužitelji su u tužbi i tijekom postupka naveli da je u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] upisana nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], ukupne površine 1622563 m2, a na kojoj je za cijelo upisana Republika Hrvatska. Tužitelji JG i ĆG da su suvlasnici dijela predmetne nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], i to svatko za ½ dijela predmetne nekretnine, a koji dio čestice je prikazan na Skici izmjere i obilježen točkama 1-51, u površini od 4511 m2, izrađena od Infokarta d.o.o. od DG dipl.ing.geod.
2.U posjedovnom listu 6958 u kojem je upisana predmetna nekretnina da upis glasi na tuženu Republiku Hrvatsku za cijelo, ali da je predmetna nekretnina prije navedenog upisa bila upisana na prednike tužitelja, a što da je vidljivo iz povijesnog posjedovnog lista, broj: 250 od dana 29. svibnja 2006. godine. Tadašnji upis da je glasio na FG ž. J, HG. JG, MG p. JG, PG ud. JG. Naime, FG i MG tete su tužitelja, dok je HG otac tužitelja, a PG ud. JG je njihova baka, dakle, majka od gore navedenih teta.
3.Nadalje, iz posjedovnog lista da je vidljivo da navedena nekretnina nosi naziv Za Brige, ali je stvarni narodni naziv predmetne nekretnine „Strane“ i upravo je navedeno područje na kojem se nalazi i predmetna nekretnina pod tim nazivom i poznat među mještanima Općine Primošten. Da se radi o narodnom i stvarnom nazivu za predmetnu nekretninu proizlazi i iz gore navedenog povijesnog posjedovnog lista 250 iz kojeg je vidljivo da je predmetna nekretnina tada, za vrijeme kada su bili upisani prednici tužitelja, nosila naziv „Strane“. O samom točnom nazivu posvjedočit će svjedoci navedeni niže u ovoj tužbi.
4.Naime, stvarni vlasnici odnosno suvlasnici prethodno navedene nekretnine da su upravo tužitelji, i to ĆG temeljem Rješenja o nasljeđivanju iza pok. TG kao kćer ostaviteljice, O-1270/13 od dana 17. ožujka 2014. godine, a JG temeljem usmene podjele između njega i ovdje tužiteljice, njegove sestre GG. Naime, još za života njihovih roditelja, tužitelji su zajedno s roditeljima obrađivali zemlju, a što su činili i nakon njihove smrti. Premda je tužiteljica ad.2 ĆG stekla temeljem navedenog Rješenja o nasljeđivanju predmetnu nekretninu za cijelo, tužitelj ad.1 JG da je uz tužiteljicu ad.2 nastavio obrađivati nekretninu, te da su se tužitelji usmenom diobom podijelili nekretninu na uvodno opisani način.
5.Dakle, predmetna čestica da je bila vlasništvo RG pok. JG, oca tužitelja rođenog **.**.1928. i isti da je navedenu nekretninu stekao temeljem podjele među nasljednicima i to između njega i ŠG i FG (njegove sestre koje su i bile upisane u posjedovnom listu uvodno navedenom). Poslije smrti RG, oca tužitelja, predmetnu nekretninu nasljeđuje njegova supruga ĐG i njegova djeca, ovdje tužitelji ad.1 i ad.2. Njegova djeca JG i ĆG da predmetnu nekretninu prepuštaju majci TG premda predmetnu nekretninu nisu obrađivali cca 5 godina zbog nedostatka vremena stoga je ista u zapuštenom stanju, ali su na istoj i dalje vidljivi ostaci obrađivanja.
6.Za naglasiti je da predmetna nekretnina u dugogodišnjem kvalificiranom posjedu tužitelja (oduvijek tužitelji i njihovi prednici obrađuju nekretninu, prvotno djed tužitelja, rođen 1890., potom otac i majka, a nakon što je otac preminuo majka zajedno s djecom, ovdje tužiteljima, nastavlja obrađivati sve do svoje smrti), jer upravo se na predmetnim nekretninama nalazi bunja koja je služila prednicima tužitelja za stanovanje dok su krčili i obrađivali zemlju, kao i cisterna koja je dan danas dobro očuvana i vidljiva. Tužitelje kao ni njegove prednike nitko nije ometao u posjedovanju predmetne nekretnine, niti im je osporavao pravo vlasništva nad istom.
7.Slijedom navedenog tužitelji su predložili da sud prihvati njihov tužbeni zahtjev na utvrđenje se da su tužitelji JG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i ĆG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) temeljem nasljeđivanja suvlasnici, svaki za ½, dijela nekretnine katastarske oznake kat. čest. broj [katastarska čestica] površine 4511 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a koji dio je označen točkama 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12- 13-14-15-16-17-18-19-20-21-22-23-24-25-26-27-28-29-30-31-32-33-34-35-36-37-38- 39-40-41-42-43-44-45-46-47-48-49-50-51-1, na skici izmjere izrađenoj od Infokarta d.o.o. Split po DG, dipl.ing.geod. od dana 15. siječnja 2023. godine, a koji dio nekretnine odgovara dijelu nekretnine koji se katastarski identificira kao dio kat. čest. broj [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], označene slovima A-B-C-D-E-F-G-A, površine 4511 m2, na skici mjesta očevida izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju ČG, ing.geod. od dana 23. prosinca 2024. godine, a koja skica izmjere i skica mjesta očevida su sastavni dio ove presude.
8.U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjev postavljenom u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica], . k. o. [katastarska općina], a čini nespornim da su tužitelji podnijeli zahtjev za mirno rješenje spora na koji je odgovoreno negativno.
Navedeno iz razloga što iz dokaza priloženih tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Tužitelji nisu priložili dokaz iz kojeg bi nedvojbeno proizlazilo da su njihovi prednici bili vlasnici predmetnog dijela kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Slijedom navedenog isti nisu mogli steći temeljem nasljeđivanja i diobe obzirom da nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima. Budući da se iz navoda tužbe može zaključiti kako se tužitelji pozivaju na dosjelost kao pravni osnov stjecanja predmetne nekretnine od strane njihovih prednika, ova tužena drži da se o stjecanju prava vlasništva temeljem dosjelosti može donijeti zaključak tek po izvođenju odgovarajućih dokaza, te se zbog navedenog ne protivi izvođenju istih.
9. U tijeku postupak izvedeni su dokazi pregledom zemljišne knjige, skice izmjere za dijelove predmetne nekretnine koje je izradio Info karta d.o.o. DG dipl. ing. geod., pregledom posjedovnog lista i povijesnog posjedovnog lista 250, rješenja o nasljeđivanju O-1270/13, očevidom na mjestu spora održanom dana 29. studenog 2024. godine, skice mjesta očevida koju je izradio vještak mjernik ČG od dana 9. siječnja 2025. godine saslušanjem svjedoka ŽG, OG, LG, saslušanjem tužitelja JG
10.Pregledom zemljišne knjige za predmetnu nekretninu utvrđeno je da je vlasnik u zemljišnim knjigama upisana tužena Republika Hrvatska.
11.Pregledom Posjedovnog lista broj 250 Područnog ureda za katastar Šibenik proizlazi da su na katastarskoj čestici br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] bili upisani FG, J, RG, KG i BG ud JG, dok je sada upisana tužena Republika Hrvatska.
12.Iz rješenja o nasljeđivanju donesenim od strane javnog bilježnika Ljiljanke Malenica iz [adresa] posl. br. O-1270/13 po smrti ĐG rođ. **.**.1932. , a preminule **.**.2013. proizlazi da su njenim nasljednicima proglašeni sin JG i kćerka ĆG ostavinske mase navedene u rješenju o nasljeđivanju, a predmetna nekretnina zv. " Ć" je pripala kćerku ostaviteljice tužiteljicu ad2) ĆG koja je u diobi podijeljena između nje i brata tužitelja ad1) JG svakog za 1/2 dijela.
13. Vještak mjernik EG je u svom nalazu na očevidu naveo da se pokazana nekretnina identificira se kao dio čest zem. 15696/1 K. O. [katastarska općina]. Nekretnina je ograđena sa zapadne, sjeverne i istočne strane suhozidom, dok sa južne strane prolazi uz makadamsku cestu. Nekretnina ima oblik slova L naopakog, s tim da unutarnja podjela ide vlačicama tradicionalnim do otprilike 2/3 dužine a onda ide prema istoku isto tako na suhozid. Na nekretnini se nalazi jedna bunja i u blizini bunje i cisterna za vodu. Na cijeloj nekretnini nalaze se tradicionalne vlačice za uzgoj vinove loze, a sada se trenutno nalazi u donjem dijelu zapušteni maslinik, a u gornjem dijelu samoniklo bilje i borovi. Sve naprijed navedeno vještak je prikazao i na skici mjesta očevida od dana 9. siječnja 2025. godine označavajući predmetnu nekretninu slovima A-B-C-D-E-F-G-A, površine 4511 m2 , te na skici je prikazao i masline koje su zatečene na nekretnini sa bunjom i cisternom za vodu, te suhozid sa svih strana kojim je predmetna nekretnina ograđena, nekretninu je vještak označio i na ortofoto planu žutom bojom.
14.Svjedok LG, žena pok. V, je u svom iskazu navela da ima neposrednih saznanja o predmetnoj nekretnini i o tome da su tužitelji vlasnici iste. Tužitelji JG i ĆG su djeca RG, on je sin od JG i BG. JG djeda od tužitelja je umro 1971. godine. Po priči zna da je pradjed od tužitelja se zvao HG i on je živio početkom 19. stoljeća prije drugog svjetskog rata, zna da je to njegov pradjeda po priči njenih ukućana, istog nije poznavala, poznavala sam JG djeda od tužitelja poznavala dobro i cijelu obitelj. JG je imao 4 djece, tri kćerke D, FG i MG i jednog sina HG, HG je otac od JG tužitelja. HG je imao dvoje djece JG i ĆG. Poznato mu je da su se tužitelji JG i ĆG dogovorili kome što pripada po smrti njihova oca HG. Majka od JG i GG se zvala TG i HG i TG su često dolazili na predmetnu nekretninu i djeda JG je također viđala da je dolazio na predmetnu nekretninu. Na nekretnini su bile masline i koja smokva, a to sve zna jer i ona ima nekretnina graniči s nekretninom tužitelja i često je kad bi dolazila na svoju nekretninu viđala oca HG i djeda JG od tužitelja oni su dolazili brati maline i obrađivati a ona bi im došla pomoći u branju maslina. Nikada nikog trećeg nije vidjela na predmetnoj nekretnini osim obitelji tužitelja oca HG majku TG, djeda JG baku PG. Nekretnina je od davnina ograđena starim kamenim suhozidom sa svih strana.
15.Svjedok ŽG Čobanov sin pok. HG, je u svom iskazu naveo da ima neposrednih saznanja o predmetnoj nekretnini jer njegova zemlja koju sam naslijedio po svom ocu i od strica graniči s predmetnom nekretninom u cijeloj jednoj dužini do mora. Kao dijete već od 5 godina s majkom obzirom da ga je majka vodila sa sobom dolazio na svoju nekretninu kad bi majka obrađivala masline i vinovu lozu, a tada je otac bio na privremenom radu u Njemačkoj pa je majka morala obrađivati polje i tad bi viđali i susjede, a to su otac tužitelja HG djed JG njihove supruge, a viđala je i tužitelje da dolaze sa svojim ocem HG. Na njihovoj nekretnini je bila maslina, zna da ima bunja, tu bi se sklonili kad bi bila kiša da ne pokisnemo, a zna da je ispred bunje gusterna, a ona je služila za prskanje i polivanje maslina i vinove loze. To je vrijeme bilo krajem 60-ih godina a nakon toga da je dolazio i viđao roditelje od tužitelja i djeda od tužitelja na njihovoj nekretnini, zadnjih 10-ak godina misli da ih više nije viđao , a on da je svoju nekretnini prije nekoliko godina prodao prije 5 -6 godina na koju zadnjih 10 godina nije ni dolazio. Uvijek su nekretnine bile ograđene starim suhozidovima, a suhozidovi su bili postavljeni kad se zemlja krčila da bi se sadila vinova loza i krupniji kamen se odvajao za gradnju suhozidova. To razdoblje je bilo prije više od 100 godina. Nikad nije vidio nikoga u predmetnoj nekretnini osim obitelji tužitelja niti je čuo da bi netko polagao pravo na tu zemlju u mjestu.
16.Svjedok OG, sin pok. HG, je u svom iskazu naveo da ima nekretninu poviše predmetne malo poviše i kad bi dolazio na svoju nekretninu sa pok. roditeljima da je vidio najprije djeda od tužitelja JG, baku PG i pitao sam koji su to ljudi a moji roditelji bi mi kazali da se oni zovu u selu Č po nadimku Tunkinova obitelj. Djeda JG i baka PG su na nekretninu dolazili do kraja 60ih godina. JG je preminuo početkom 70 ih. Nakon što je preminuo JG djeda posjed je nastavio njegov sin HG i žena mu TG. Na nekretnini je bila vinova loza, bunja je sagrađena i ispred gusterna iz koje sam koristio vodu, a oni su koristili bunju za polivanje vinove loze i maslina kasnije samo maslina kad loze više nije bilo a u dolini je bilo smokava i višanja ne mogu se sjetiti koliko točno je bilo. Zemlja se po narodnom nazivu naziva "Strane". Inače je oduvijek bila ograđena kamenim suhozidom.
17.Tužitelj ad.1) JG sin pok HG je u svom iskazu naveo da su predmetne nekretnine od pamtivijeka u posjedu njegovih prednika, prvi prednik koji je bio u posjedu predmetnih nekretnina je od njegova šukundjeda JGK, pa pradjeda ZG pok. JGK, a RG je imao tri sina, F, OG, i JGK. Moj djeda se je zvao JG pok. HG i podjelom sa svojom braćom predmetna nekretnina je pripala u vlasništvo njegova djeda JG. Moj djeda JG je imao jednog sina RG i 3 kćeri: D, MG i ČG, a oni su se podijelili na način da su kćerke dobile u neslijedni dio druge nekretnine, a njegova oca HG pok JG su pripale predmetne nekretnine. Iste je njegov otac obrađivao, na predmetnim nekretninama je u početku bila vinova loza, višnja, smokva i di koja maslina. Nakon što je vinova loza propala i više nije bila na rodu, njegov djeda je posadio masline. Na parceli je pradjeda još za života sagradio gusternu i bunju koje su služile kada je djeda bio u polju da bi se sakrili od nevremena, a gusterna je služila za prskanje vinove loze. Bunja je ujedno koristila djedu i da bi prespavao ,jer bi se došlo na 2,3 dana kada bi se krčila zemlja i pripremala za vinovu lozu. Djeda da je preminuo 1971. godine i nakon njegove smrti njegov otac HG je to nastavio uređivati i do današnjeg dana predmetne nekretnine da drži u posjedu. Na istima se nalaze masline koje je majka je do 2009. masline obrađivala, a preminula je 2013. godine, a sad je nekretnina izrasla u raslinju i ostao je maslinik u koji dolazimo samo obrati masline. Inače predmetna nekretnina je oduvijek od kad pamtivjekam ograđena kamenim suhozidovima, u svakom slučaju prije 1900.godine. Nikad nitko treći nije se pojavio na predmetnoj nekretnini da bi polagao bilo kakvo pravo na istoj.
18.U ovoj pravnoj stvari sporno je za tuženu da li su se ispunile pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću prema pravilima paragrafa 1472 Općeg građanskog zakona ( dalje: OGZ-a) u vezi odredbe članka 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima( „ Narodne novine“ 91/96,68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08, 38/09,143/12,163/12, dalje : ZV).
19.Na temelju članak 388. ZV. st. 2 stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakon presuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja , promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.
20. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1472 OGZ-a koji se primjenjuje na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941 godine ( Službeni list 86/46) odnosno na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ( Narodne novine 73/91) vlasništvo na državnom imovinom mogu se stjecati dosjelošću bez obzira što su te nekretnine bile u naravi zašto se tražilo posjedovanje kroz period od 40 godina zaključno sa 6. travnja 1941. godine.
21.Tužitelji su u ovom postupku nedvojbeno dokazali ( iskazima svjedoka, te neposrednim opažanjem suda na očevidu) da je zajedno sa svojim prednicima samostalnim i poštenim posjedom preko 40 godina prije 6. travnja 1941. godine sukladno tada važećim propisima paragrafa 1472. OGZ-a, pa su neosnovani navodi tužene da tužitelji nisu mogao steći predmetnu nekretninu dosjelošću, obzirom da je prednik tužitelja šukundjeda JG ,pa pradjeda RG pok JG , već početkom 19 stoljeća bio u posjedu predmetne nekretnine, a potom i njegova djeca H , MG i ČG i sin HG, , a u međusobnoj njihovoj diobi ocu od tužitelja HG je pripala predmetna nekretnina koju je siti obrađivao i u početku je bila vinova loza , masline i smokve , višnje , a na parceli je pradjeda tužitelja sagradio gusternu za vodu koju je koristio za polijevanje loze, te bunju da bi se sklonili u slučaju lošeg vremena kad se zateknu u vinogradu , a što je sud utvrdio i neposrednim opažanjem na očevidu što je sve prikazano i na skici mjesta očevida vještaka ČG od dna 9. siječnja 2025. godine i Geo portalu DGU koja prileži uz skicu mjesta očevida i upisima u posjedovnim listovima prednika tužitelja ad.1) i ad.2) njihova djeda HG i babe BG JG, te tete tužitelja FG i KG .
22. Dosjelost u stvarnom pravu označava stjecanje prava vlasništva neprekinutim vršenjem njegova sadržaja kroz određeno zakonom propisano vrijeme. Dosjelost pretvara , faktičnu vlast u pravnu, a posjed u subjektivno pravo čime na originalan način ono što je do tada posjedovao kao pošten posjednik kroz zakonom propisano vrijeme.
23. Dakle, kako je tužitelj ad1) i ad2) u ovom postupku temeljem dosjelosti po svojim prednicima čiji posjedi su bili (pošteni sukladno paragrafu 328 OGZ-a, jer se pošteni posjed predmnijeva) valjanim pravnim osnovom nasljedstvom svog nasljedstvom svoje majke TG ud HG, a TG je predmetne nekretnine stekla od svog supruga RG, te kraj nedvojbenog utvrđenja ovog suda da su prednici tužitelja temeljem valjanog pravnog osnova dosjelošću stekli predmetnu nekretninu nastavno tužitelji kao njihovi nasljednici nastavili posjed predmetne nekretninu stečene nasljeđivanjem obzirom da ostavina umrle osobe prelazi na nasljednike po sili zakona u času njegove smrti, što je sukladno odredbi članka 135. Zakona o nasljeđivanju- „ Službeni list FNRJ, broj 20/55, „ Službeni list SFRJ broj 12/65, „ Narodne novine broj : 52/71,47/78, članak 122 Zakona o nasljeđivanju –„ Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35/05 i 127/13), a što je propisano i po paragrafu 547.OGZ da se nasljedstvo otvara u trenutku smrti ostavitelja i u sitom trenutku imovina umrlog prelazi na nasljednike, a što je potvrdio i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Rev-493/1999-2 od 13. studenog 2002. godine, pa kako je pravo vlasništva stečeno dosjelošću po prednicima tužitelja nasljeđivanjem i diobom prešlo na tužitelje , a što je u skladu i sa odredbom članka 114. i 128.zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ("Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 ; dalje: ZVDSP to je tužbeni zahtjev tužitelja trebalo prihvatiti i presuditi kao u pravorijeku ove presude.
24. Odluka o trošku je izostala obzirom da ga stranke nisu popisale do zaključenja glavne rasprave.
U [adresa], dana. 2 prosinca 62025. godine
SUDAC
Anđelka Bagić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.
DN-a: - Punomoćniku tužitelja, Ivici Matas, odvjetniku iz Šibenika,
-Tuženoj zastupanoj po ODO Šibenik, Građansko-upravni odjel, Šibenik