REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-389/2022-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Ani Santini Gazilj, u pravnoj stvari tužitelja OG iz [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Matić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 30. listopada 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Zvonimira Matića - odvjetnika i zamjenika punomoćnika tuženika Bojana Jovanović - odvjetnik, dana 2. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., V. Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862 da tužitelju OG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 2.450,01 eur sa zateznom kamatom koja teče od 2. prosinca 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos od 2.450,01 eur za razdoblje od 19. veljače 2021. do 1. prosinca 2025. i za isplatu iznosa preko iznosa dosuđenog točkom I izreke presude odnosno za iznos od 272,22 eur sa zateznom kamatom od 19. veljače 2021. do isplate.

III Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., V. Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862 da tužitelju OG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.249,34 eur sa zateznom kamatom koja teče od 2. prosinca 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se dana 19. siječnja 2021. u 11:10 h, u Zagrebu- Sesvete, Soblinečka ulica BB, dogodila prometna nezgoda na način da je na vozilo u vlasništvu tužitelja reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljala supruga tužitelja RG, naletjela divljač (srna) i prouzročila oštećenja na vozilu, da lovištem na mjestu štetnog događaja iz kojeg je izletjela divljač gospodari Lovačko društvo „Fazan“ Belovar-Moravče, koje je na dan štetnog događaja imalo sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti kod tuženika, broj: 078700070726, da je lovačko društvo nedaleko od mjesta događaja pronašlo divljač (srnu) sa pripadajućim ozljedama koje se podudaraju sa oštećenjima na vozilu, a što su odgovorne osobe lovačkog društva i potvrdile, da je došlo do štetnog događaja od strane divljači da je vidljivo iz tragova krvi i dlake na vozilu koji su izuzeti od strane policijskih službenika te da je isto tako prilikom izvida/procjene štete od strane tuženika utvrđena vidljivost tragova krvi i dlaka koji su fotografirani od strane djelatnika tuženika. Tužitelj navodi da je uslijed štetnog događaja vozilo tužitelja oštećeno radi čega tužitelj zahtjeva naknadu štete od tuženika te predlaže donošenje presude kojom će se naložiti tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 2.722,23 eur sa zateznom kamatom od 19. veljače 2021. do isplate uz naknadu troška parničnog postupka sa zateznom kamatom od dana donošenja presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da nije sporno da se dana 19. siječnja 2021. godine dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljala supruga tužitelja, RG te da je u navedenoj prometnoj nezgodi došlo do naleta vozila na životinju, pri čemu je oštećeno vozilo tužitelja te da nije sporno da je osiguranik tuženika navedenog dana bio osiguran kod tuženika policom od izvanugovorne (javne) odgovornosti. Tuženik navodi da je sporno o kojoj se životinji radilo, odnosno je li supruga tužitelja vozilom naletjela na divljač (srnu) ili se radi o nekoj drugoj, domaćoj životinji, da su sporni dinamika i mehanizam nastanka oštećenja na predmetnom vozilu. Tuženik navodi da tragovi dlake na vozilu, nisu ujedno i dokaz o kojoj se životinji radilo obzirom da u potvrdi Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Sesvete od dana 25. listopada 2021. godine, nema podatka da su izuzeti tragovi dlake i krvi, odnosno da je isto vještačeno. Tuženik nadalje, ističe da u slučaju, kad bi se i radilo o divljači (srni), sukladno čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu (dalje u tekstu: ZOL) lovoovlaštenik bi bio odgovoran za štetu naletom vozila na divljač samo u slučaju ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u potpunosti te obvezati tužitelja da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u: odluku tuženika od 8. veljače 2022. povodom prigovora (list 5 spisa), prigovor oštećenika (list 6-7 spisa), obavijest o neosnovanom zahtjevu (list 8 spisa), presliku prometne dozvole (list 9 spisa), potvrdu MUP-a, Pu Zagrebačke, PP Sesvete klasa: 211-04/21-O/462 od 25. listopada 2021. (list 10-11 spisa), odštetni zahtjev po osiguranju od odgovornosti (list 12-14 spisa), ponudu za servis (list 15 spisa), fotografije (list 23-27 spisa), potvrdu MUP-a, PU Zagrebačke, IX Policijske postaje Zagreb (list 33 spisa), izveo dokaz saslušanjem svjedoka NG i RG, izveo dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Berislavu Šimunoviću i saslušao stalnog sudskog vještaka Berislava Šimunovića.

4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete nastale na vozilu tužitelja kao posljedica štetnog događaja od dana 19. siječnja 2021.

6. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja te da je osiguranik tuženika u vrijeme štetnog događaja bio osiguran kod tuženika odnosno nije sporna pasivna legitimacija pa navedene činjenice nije trebalo dokazivati (čl. 221. st. 1. ZPP- a).

7. Saslušani svjedok NG, predsjednik lovačkog društva Fazan Belovar Moravče, je u svom iskazu, kojeg je sud ocijenio kao iskren i uvjerljiv, naveo da je Policijska postaja Sesvete obavijestila lovačko društvo Fazan Belovar Moravče o prometnoj nezgodi odnosno naletu divljači na vozilo te da divljač nije pronađena ali da su iz policije rekli da se radi o srni te da se toga dana nije provodio lov.

8. U odnosu na tvrdnju tuženika da je sporno je li vozačica automobila naletjela na srnu ili neku drugu domaću životinju valja istaknuti da je uvidom u potvrdu MUP-a, PU zagrebačke, PP Sesvete od 25. listopada 2021. utvrđeno da je u istoj navedeno da se životinjska divljač – srna udaljila s mjesta događaja nakon što je naletjela na vozilo marke Mercedes klasa C, registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljala RG dok je uvidom u dopis MUP-a, PU zagrebačke, IX Policijske postaje Zagreb od 20. svibnja 2022. utvrđeno da je istim potvrđeno da su izuzeti tragovi divljači koja je stradala u prometnoj nesreći dana 19. siječnja 2021. u 11,10 sati u [adresa].

8.1. Navedeno je dovedeno u vezu s iskazom saslušanog svjedoka NG u dijelu u kojem je iskazao da je lovačko društvo obaviješteno o naletu divljači na vozilo te s iskazom svjedokinje RG, sudionice u predmetnom štetnom događaju kao vozače vozila, u dijelu u kojem je navela da je čula udarac i na retrovizoru vidjela srnu, u kojem dijelu je sud iskaz ocijenio kao iskren i uvjerljiv.

8.2. Dovodeći u vezu utvrđeno uvidom u naprijed navedene potvrde MUP-a i iskaze saslušanih svjedoka, sud zaključuje da je šteta na vozilu tužitelja nastala upravo naletom divljači na vozilo.

9. Uvidom u prometnu dozvolu (list 9 spisa) utvrđeno je da je vozilo marke Mercedes klasa C, registarskih oznaka [registarska oznaka] u vlasništvu OG, ovdje tužitelja.

10. S obzirom da iz iskaza saslušanog svjedoka NG proizlazi da se na dan štetnog događaja nije provodio lov to se u ovoj pravnoj stvari ne primjenjuje odredba čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu ("Narodne novine" broj 99/18, 21/19, 32/20, dalje u tekstu ZOL) kojom je propisano da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovora lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

11. Međutim, odredbom čl. 76. st. 2. ZOL-a propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije. U tom smislu, u slučaju kada je do naleta vozilom na divljač došlo uslijed istrčavanja divljači na kolnik ceste ako u to vrijeme nije provođen lov te divljači na odgovornost lovoovlaštenika za štetu nastalu na vozilu nastalu naletom vozila na divljač primjenjuje se i Zakon o obveznim odnosima kao lex generalis.

12. Divljač u pokretu koja se nekontrolirano kreće predstavlja opasnu stvar pa se u konkretnoj situaciji radi o šteti od opasne stvari.

13. Odredbom čl. 1045. st. 3. ZOO-a propisano je da se za štetu od opasne stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju.

14. Odredbom čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" boj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje u tekstu ZOO) propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

14.1. Odredbom čl. 1064. ZOO-a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

14.2. Odredbom čl. 1066. st. 1. ZOO-a propisano je da umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da je nadgleda, a nije kod njega na radu.

14.3. Odredbom čl. 1067. st. 1. ZOO-a propisano je da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti.

Odredbom čl. 1067. st. 2. ZOO propisano je da se vlasnik stvari oslobađa od odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti. Odredbom čl. 1067. st. 3. ZOO-a propisano je da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

15. Odredbom čl. 3. ZOL-a propisano je da je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i da ima njezinu osobitu zaštitu te da je ustanovljenje lovišta u interesu Republike Hrvatske dok je odredbom čl. 7. tč. 12. ZOL-a propisano da je lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova – pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju Zakona o lovstvu.

16. Prema navedenim zakonskim odredbama za štetu nastalu na vozilu naletom divljači koja pretrčava cestu odgovara lovoovlaštenik na kojem je ta divljač živjela, pri čemu je odgovornost lovoovlaštenika objektivna odgovornost.

17. Međutim, sukladno odredbi čl. 1067. st. 2. i 3. ZOO-a lovoovlaštenik se može osloboditi odgovornosti za štetu od divljači ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili djelomično ako je oštećenik pridonio nastanku štete.

18. U tijeku postupka izveden je dokaz prometnim vještačenjem na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete.

19. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Berislava Šimunovića proizlazi da je u ovom štetnom događaju vozilo tužitelja s prednjim desnim vrhom naletjelo na prednju lijevu bočnu stranu srne koja je prelazila kolnik, dolazeći vozilu tužitelja s desne strane, da se mjesto naleta nalazilo desnoj (zapadnoj) prometnoj traci, kojom se kretalo vozilo tužitelja, i to oko 2 m do 3 m prije pronađenih tragova otpale plastike s vozila tužitelja i oko 0,5 m do 0,7 m od desnog (zapadnog) ruba kolnika, da za izračun brzine kretanja vozila tužitelja neposredno prije i u trenutku naleta nema elemenata, a tehnički da je moguće da se vozilo tužitelja cijelo vrijeme kretalo iskazanom brzinom od oko 50 do 60 km/h. Stalni sudski vještak je naveo da je vozačica vozila tužitelja mogla ugledati srnu kada se ona nalazila udaljena oko 10 m od desnog (zapadnog) ruba kolnika, odnosno oko 10,6 m od mjesta naleta, a u tom trenutku vozilo tužitelja da je bilo udaljeno oko 29,1 m od mjesta naleta te da je vozačica vozila tužitelja u tom trenutku poduzela radnju intenzivnog kočenja uspjela bi zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta. Vještak navodi da je, naime, ona na raspolaganju imala put od oko 29,1 m, dok joj je zaustavni put radnjom intenzivnog kočenja bio kraći i iznosio oko 26,3 m.

Iz nalaza i mišljenja proizlazi da je u predmetnom štetnom događaju na vozilu tužitelja nastala djelomična šteta u iznosu od oko 2.722,23 EUR.

20. Saslušan na ročištu za glavnu raspravu dana 30. listopada 2025., a vezano za prigovore tužitelja iz podneska od 23. srpnja 2025., vještak je iskazao da nema elemenata za izračun brzine kojom se srna kretala neposredno prije i u trenutku naleta, da maksimalnu brzinu kretanja srna ima pri bježanju, ova brzina je kratkotrajna i može iznositi 60 do 70 km/h, a minimalnu brzinu kretanja srna ima prilikom hodanja i ona iznosi 2 do 4 km/h, a njeno kretanje u kasu, što je najčešći oblik kretanja, vrši s brzinom od oko 10 do 20 km/h, međutim, da ovdje treba uzeti u obzir da je do štetnog događaja došlo na ravnom i preglednom dijelu kolnika. Vještak je dalje iskazao da s desne strane vozila tužitelja, na udaljenosti većoj od 80 metara, nije bilo prepreka koje bi zaklanjale srnu pa da je stoga vozačica mogla pravovremeno vidjeti nailazak srne prema kolniku, te je imala dovoljno vremena i prostora za izbjegavanje štetnog događaja. Vještak je iskazao da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja.

21. Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je dan na temelju priložene dokumentacije te nepristrano, u skladu s pravilima struke te je vještak naveo jasne razloge kojima se rukovodio prilikom izrade nalaza i mišljenja, a prigovore tužitelja vještak je otklonio svojim iskazom.

22. Iz rezultata izvedenih dokaza proizlazi da je do predmetnog štetnog događaja došlo naletom vozila tužitelja na divljač.

Međutim, s obzirom na utvrđenu dinamiku nastanka štetnog događaja, sud nalazi da je vozačica vozila tužitelja u predmetnoj prometnoj situaciji pridonijela nastanku štetnog događaja jer nije postupila u smislu odredbe čl. 52. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20) kojom je propisano da vozač ne smije mijenjati način upravljanja vozilom naglim smanjenjem brzine kretanja vozila, osim u slučaju neposredne opasnosti.

23. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je vozačica mogla pravovremeno vidjeti nailazak srne prema kolniku, što je prema mišljenju suda predstavljalo neposrednu opasnost, pa se odgovornost vozačice vozila sastoji u tome što nije postupila u smislu prometnog pravila iz odredbe čl. 52. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te poduzela radnju intenzivnog kočenja, a što je prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka nedvojbeno mogla učiniti, čime bi uspjela zaustaviti vozilo prije mjesta naleta i do ovog naleta na srnu ne bi došlo. Sud stoga zaključuje da je nastanku štetnog događaja pridonijela vozačica vozila.

23.1. Dakle, do nastanka štetnog događaja i štete na vozilu tužitelja ne bi došlo da je vozačica vozila poduzela radnju kočenja, međutim do nastanka štetnog događaja i štete na vozilu tužitelja uopće ne bi došlo da divljač nije došla na prometnicu jer u konkretnoj situaciji isto nije moguće promatrati odvojeno.

24. Uvažavajući sve okolnosti i utvrđenu dinamiku nastanka štetnog događaja sud nalazi da je vozačica vozila tužitelja odgovorna za nastanak štete u omjeru od 10 %.

25. Odredba čl. 1046. ZOO-a štetu definira kao umanjene nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povredu prava osobnosti (neimovinska šteta).

25.1. Odredbom čl. 1085. st. 1. ZOO-a propisano je da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje kakvo je bilo prije nego što je šteta nastala, a odredbom čl. 1085. st. 2. ZOO-a propisano je da ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu. Odredbom čl. 1086. ZOO-a propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

26. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka proizlazi da je u predmetnom štetnom događaju na vozilu u vlasništvu tužitelja nastala šteta u iznosu od 2.722,23 eur.

27. Imajući u vidu da je vozačica vozila doprinijela nastanku štetu u omjeru od 10% to sukladno odredbi čl. 1092. st. 1. ZOO-a tužitelj ima pravo na naknadu štete sniženu razmjerno doprinosu od 10%.

28. Kako u predmetnoj pravnoj stvari nije sporno da je lovoovlaštenik odnosno osoba koja gospodari lovištem iz kojeg je divljač došla na prometnicu imao policu osiguranja kod tuženika to je tuženik dužan naknaditi tužitelju štetu umanjeno za doprinos nastanku štete od 10 %.

29. Slijedom navedenog, na temelju odredbe 1085. st. 1. i st. 2. ZOO-a u vezi s odredbom čl. 1092. st. 1. ZOO-a tužitelju je dosuđen iznos od 2.450,01 eur dok je u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu štete valjalo odbiti kao neosnovan.

29.1. Obzirom se radi o imovinskoj šteti vrijednost koje je sud sukladno odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO-a utvrdio po cijenama u vrijeme donošenja odluke to zatezna kamata na tako dosuđen iznos imovinske štete teče od dana donošenja presude do isplate po stopi propisanoj odredbom čl. čl. 29. st. 2. ZOO-a. Slijedom navedenog nije osnovan zahtjev tužitelja u dijelu kojim na dosuđeni iznos naknade štete zahtjeva zateznu kamatu od 19. veljače 2021. do 1. prosinca 2025.

30. Obzirom na činjenice koje među strankama nisu sporne te obzirom da su sporne činjenice u ovoj pravnoj stvari utvrđene izvedenim prometnim vještačenjem, saslušanjem svjedoka i uvidom u spisu priležeću dokumentaciju to se kao nepotrebno ukazalo izvođenje dokaza saslušanjem tužitelja, uviđaja i vještačenja krvi i dlake na okolnost da se radi o divljači.

31. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I i II izreke presude.

32. Odluka o trošku postupak temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a, obzirom tužitelj nije uspio u razmjerno neznatnom dijelu tužbenog zahtjeva radi kojeg dijela nisu nastali posebni troškovi, i na odredbi čl. 155. ZPP-a.

32.1. Trošak postupak odmjeren je prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje u tekstu OT) i to za sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 eur, za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eur (tbr. 7.tč.1. OT), za sastav podneska od 16. svibnja 2022. u iznosu od 200,00 eur (tbr. 8.tč.1.OT), za sastav podneska od 26. svibnja 2022. u iznosu od 50,00 eur (tbr.8.tč.4.OT), za sastav podneska od 23. srpnja 2025. u iznosu od 200,00 eur (tbr.8.tč.1.OT), za zastupanje na ročištima dana 24. siječnja 2023., dana 3. svibnja 2023. i dana 30. listopada 2025. u iznosu od po 200,00 eur za svako (tbr.9.tč.1.OT), sve uvećano za 25% PDV-a (tbr. 42.OT), što ukupno iznosi 1.812,50 eur.

Tužitelju je dosuđen trošak prometnog vještačenja u iznosu od 300,00 eur i trošak pristupa vještaka na ročište radi saslušanja u iznosu od 50,00 eur, trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 36,84 eur i trošak sudske pristojbe za presudu u zahtijevanom iznosu od 50,00 eur.

Slijedom navedenog tužitelju je dosuđen trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.249,34 eur.

32.2. Tužitelju u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a nije dosuđen trošak sastava podneska od 17. veljače 2022. jer nije bio potreban za vođenje parnice obzirom je istim podneskom dostavljena potvrda o plaćanju sudske pristojbe, a za što nije potreban sastav podneska, trošak sastava podneska od 31. kolovoza 2023. (požurnica), trošak sastava podneska od 17. rujna 2024. jer nije bio potreban za vođenje parnice, trošak sastava podneska od 27. siječnja 2025. jer nije bio potreban za vođenje parnice obzirom je istim podneskom dostavljena potvrda o plaćanju predujma, a za što nije potreban sastav podneska.

32.3. Odluka o kamati na dosuđeni trošak postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a i odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a.

32.4. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom III izreke presude.

U Zagrebu, dana 2. prosinca 2025.

Sudac:

Ana Santini Gazilj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbe županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

1. tužitelj po pun. - uz rješenje za sudsku pristojbu za presudu u iznosu od 73,66 eur

2. tuženik po pun.

3. spis