Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž-80/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Branki Ježek Mjedenjak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Smiljan Bakočević, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika ĐT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Luka Šimičević, odvjetniku u Zadru, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Psp-82/2024 od 26. studenog 2024., 2. prosinca 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Psp-82/2024 od 26. studenog 2024.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja u točki I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja na posjedovnu zaštitu kojim je traženo da se utvrdi da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem i mirnom posjedu dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to na dijelu navedene nekretnine koji je na skici sudskog očevida izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Frani Vlatkoviću dipl. ing. geod. od 3. prosinca 2023., a koja se skica smatra sastavnim dijelom toga rješenja, označen roza bojom i točkama A-B-C-D-A, time što je na navedenom dijelu nekretnine nasipanjem šljunka i građevinskog materijala podigao visinu puta za oko 30 centimetara, te time tužitelju onemogućio ulazak automobilom u svoje dvorište, pa se tuženiku zabranjuje svako takvo ili slično smetanje, te se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja uklanjanjem nasutog šljunka i građevinskog materijala te vraćanje visine puta na razinu prije počinjenog smetanja, te je ujedno odbijen i zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška. Točkom II. izreke dosuđeni su tuženiku troškovi parničnog postupka u iznosu od 625,00 eur.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu podnosi tužitelj pozivajući se na sve žalbene razloge iz članka 353. stavka 1. u vezi sa člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje: ZPP), uz prijedlog da se pobijano rješenje preinači na način da se usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti i naloži tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka, kao i troškove žalbenog postupka.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu sud pruži posjedovnu zaštitu u pogledu dijela nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na skici sudskog očevida označen roza bojom i točkama A-B-C-D-A, uz tvrdnju da ga je tuženik smetao u posljednjem i mirnom posjedu navedenog dijela nekretnine na način da je nasipanjem šljunka i građevinskog materijala podigao visinu puta za oko 30 centimetara te time tužitelju onemogućio ulazak automobilom u svoje dvorište.
6. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud utvrđuje:
- da tuženik ne spori da je poduzeo navedene radnje nasipanja puta, a u cilju zaštite svoje nekretnine zbog prodora vode preko spornog puta u njegovu nekretninu, uz tvrdnju da tužitelj ima jedino pravo prolaska tim putem, ali da nije posjednik ni vlasnik spornog puta,
- da je ugovorom o zamjeni dijela dvorišta sklopljenog između tužitelja, kao vlasnika nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i ČT, oca tuženika, kao vlasnika nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od 2. rujna 2010. ovjerenog po javnoj bilježnici u Zadru, Alkici Kolega Zubčić pod brojem OV-17828/10, izvršena zamjena dijela čestice i to: dogovoreno je da ČT ustupi (zamjeni) dio čestice [katastarska čestica] tužitelju zbog lakšeg prolaza svojoj obiteljskoj kući, a da tužitelj ustupa dio čestice [katastarska čestica] ČT ispred njegovog prizemnog ulaza u kuću s ograđenim betonskim zidom, kao i da su stranke suglasne da putem koji vodi u dvorište obiteljske kuće ČT od glavnog puta 5-6 m može slobodno koristiti tužitelj za ulazak i izlazak u svoje obiteljsko dvorište, te slobodno postaviti dvorišna klizna vrata na svom terenu,
- da su dugogodišnje korištenje navedenog dijela nekretnine kao puta za provoz i prolaz do nekretnine tužitelja potvrdili saslušani svjedoci VT, MT, GT, kao i činjenicu da je tužitelju zbog podizanja razine puta onemogućen ulazak u dvorište od kuće,
- da je tužitelj prilikom svakog dolaska do svoje nekretnine k. č. [katastarska čestica] i dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prolazio preko spornog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je na skici sudskog očevida izrađenoj po vještaku Franu Vlatkoviću dipl. ing. geod. od 3. prosinca 2023. označen roza bojom i točkama A-B-C-D-A, u čemu ga nikada nitko nije smetao dugi niz godina prije podnošenja tužbe, i da mu je zbog nasipanja puta i stvaranja visinske razlike od 30 cm između nasutog (pošljunčanog) dijela i popločanog dvorišta tužitelja, a što proizlazi iz skice sudskog očevida i fotografija sudskog očevida, onemogućen odnosno znatno otežan pristup do njegove nekretnine,
- da je tužitelj imao posjed prava služnosti puta (provoza) na teret dijela navedene k. č. [katastarska čestica] kao poslužne nekretnine u korist njegove nekretnine kao povlasne nekretnine, međutim da nije bio u posjedu tog dijela nekretnine.
7. Budući da je utvrđeno da tužitelj ne bi bio posjednik dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je na skici sudskog očevida označen roza bojom i točkama A-B-C-D-A, koji dio koristi kao put, nego bi bio u posjedu prava stvarne služnosti puta preko tog dijela nekretnine, a da tužbenim zahtjevom nije tražio zaštitu od smetanja posjeda prava služnosti puta, ocjena je suda prvog stupnja da tužitelju ne pripada pravo na posjedovnu zaštitu u smislu članka 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14. , 81/15. i 94/17.; dalje: ZV), te stoga odbija njegov tužbeni zahtjev kao neosnovan.
8. Pritom sud prvog stupnja zaključuje da u konkretnom slučaju iz činjenične osnove tužbe te iz izvedenih dokaza jasno proizlazi da je tuženik smetao tužitelja u posjedu prava stvarne služnosti provoza izgradnjom nasipa (podizanjem razine puta) preko spornog puta koji se nalazi uz nekretninu tužitelja. Međutim, tužitelj je postavljenim tužbenim zahtjevom, kojim je sud strogo vezan, izričito zatražio posjedovnu zaštitu na dijelu nekretnine u naravi pristupnog puta, odnosno zaštitu od oduzimanja posjeda puta, tj. stvari u smislu članka 10. stavka 4. ZV-a, premda je petit sukladno tužbenoj osnovi trebao glasiti na zaštitu posjeda prava stvarne služnosti u smislu članka 10. stavka 5. ZV-a.
9. Odluku o troškovima postupka sud prvog stupnja donosi na temelju odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a u vezi s odredbom članka 155. ZPP-a i relevantnih odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12., 103/14., 118/14., 107/15. i 37/22.).
10. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje: ZPP) sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s člankom 381. stavkom 1. ZPP-a, utvrđeno je da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna od navedenih povreda.
11. Odredbom članka 22. stavak 1. ZV-a propisano je da je posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda i naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, ukoliko dokaže da su ispunjeni opći uvjeti za pružanje posjedovne zaštite iz odredbe članka 22. stavak 2. ZV-a, a to su posljednji mirni posjed i nastalo smetanje.
12. Pravilan je stav suda prvog stupnja da s obzirom da je tužitelj postavio predmetni tužbeni zahtjev radi utvrđenja smetanja posjeda dijela nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali da iz dokaza izvedenih tijekom postupka proizlazi da tužitelj nije dokazao da bi bio posljednji mirni posjednik predmetnog dijela nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već da je u posjedu prava stvarne služnosti provoza preko dijela predmetne nekretnine kao poslužne, a u korist nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne, u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev nisu ispunjene pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite iz članka 22. ZV-a.
13. U konkretnom slučaju, iz provedenih dokaza, ponajprije iskaza saslušanih svjedoka i samih stranaka, kao i uvida u ugovor o zamjeni dijela dvorišta, proizlazi da je tužitelj dugi niz godina koristio predmetni dio nekretnine tj. puta isključivo za ulazak i izlazak osobnim automobilom u svoje dvorište u kojem ga je parkirao, odnosno za prolazak, kao što je bilo ugovoreno ugovorom o zamjeni dijela dvorišta sklopljenog između tužitelja i oca tuženika, te ga nitko nije u tome ometao ili mu zabranjivao prolaz. Slijedom navedenog, tužitelj je bio u mirnom posjedu prava služnosti puta (prolaza) preko dijela nekretnine tuženika te nije na bilo koji drugi način bio u posjedu predmetnog dijela nekretnine niti je u odnosu na njega izvršavao druga posjedovna ovlaštenja.
14. Odredbom članka 21. stavka 1. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. S posjedom prava stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. Slijedom navedene odredbe, a u svezi s odredbom članka 22. stavak 1. ZV-a, zakon padviđa zaštitu ne samo posjeda stvari nego i posjeda prava (stvarnih služnosti), a samim time prava prolaza.
15. Na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo zaključivši da se samom činjenicom prolaženja preko tuđe nekretnine ne stječe posjed nekretnine preko koje se prolazi, nego se eventualno stječe posjed prava, u ovom slučaju služnosti prolaza temeljem ugovora o zamjeni dijela dvorišta.
16. Posjed prava stvarne služnosti razlikuje se od posjeda stvari utoliko što posjed prava stvarne služnosti ovlašćuje posjednika tog prava da se na određeni način služi (posjeduje) nekretninom koju ne drži u posjedu. Dakle, on nema faktičnu vlast na samoj stvari (nekretnini), već samo posjed prava da ju na određeni, ograničeni način koristi, odnosno da se njome služi.
17. Slijedom navedenog, kako je u postupku utvrđeno da je tužitelj bio u posjedu prava stvarne služnosti prolaza, imajući u vidu da posjednik prava stvarne služnosti nema faktičnu vlast niti na jednom dijelu poslužne nekretnine, a zaštitu od smetanja posjeda prava služnosti tužitelj ne traži, pravilno je sud prvog stupnja primjenom odredbe članka 22. ZV-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.
18. Stoga, kako žalbeni navodi tužitelja nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, valjalo je primjenom odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.
19. Tužitelj nije uspio sa žalbom, slijedom čega je njegov zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka odbijen kao neosnovan, pa je odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.
U Rijeci 2. prosinca 2025.
Sutkinja
Branka Ježek Mjedenjak
