Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-5321/2025

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca, Katice Lučić, predsjednice vijeća, te Ivane Bosnić-Kovačić i Mladena Genca, članova vijeća, uz sudjelovanje Ksenije Šupe Vukadinović u svojstvu više sudske savjetnice - specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika pravne osobe R.T. COMMERCIUM d.o.o. i odgovorne osobe ŽĐ, zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru od 10. listopada 2024., broj: Pp-950/2024, u sjednici vijeća održanoj 2. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se neosnovanom žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor radnih odnosa i potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Zlataru od 10. listopada 2024., broj: Pp-950/2024, proglašeni su krivima okrivljenici pravna osoba R.T. COMMERCIUM d.o.o. i odgovorna osoba ŽĐ zbog dva prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, te su na temelju cit. propisa uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), kažnjeni novčanim kaznama i to pravna osoba u ukupnom iznosu od 600,00 eura, a odgovorna osoba u ukupnom iznosu od 180,00 eura.

2. Okrivljenici su obvezani na plaćanje troškova prekršajnog postupka i to svaki u iznosu od 20,00 eura.

3. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, te odluke o prekršajnopravnoj sankciji, navodeći u bitnom da je prvostupanjski sud kod odmjeravanja kazne, uz uvažavanje olakotnih okolnosti prekršaja na strani okrivljenika, a koje je sam zakonodavac procijenio kao jedne od težih prekršaja Zakona o mirovinskom osiguranju, pogrešno primijenio odredbe materijalnog prava iz članka 36. stavka 2. kod određivanja vrste i mjere kazne, te suprotno članku 37. cit. Zakona primijenio odredbe o ublažavanju kazne i izrekao ih ispod propisane najmanje mjere, pogrešno držeći da će se svrha kažnjavanja postići ublaženom kaznom. Zbog navedenog, tužitelj predlaže ovom Sudu preinačiti pobijanu presudu i okrivljenike proglasiti krivima i kazniti po zakonu, podredno, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona i u okviru žalbenih navoda tužitelja, ovaj Sud je utvrdio da na štetu okrivljenika nisu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava, da u postupku nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točki 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona.

6. Imajući u vidu pravnu oznaku djela, ovaj Sud smatra da su utvrđene novčane kazne okrivljenoj pravnoj osobi u iznosu od po 300,00 eura i okrivljenoj odgovornoj osobi u iznosu od po 90,00 eura, a koje su ublažene u skladu sa člankom 37. Prekršajnog zakona, primjerene svim okolnostima slučaja i da su postojali uvjeti za sudsko ublažavanje kazne. Naime, odredbom članka 37. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je da blažu kaznu od propisane za određeni prekršaj sud može izreći i kad postoje naročite olakotne okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio s oštećenikom, ako mu je u potpunosti ili većim dijelom naknadio štetu prouzročenu prekršajem, a svrha kažnjavanja može se postići i takvom blažom kaznom, pa u navedenoj odredbi Zakon primjerice, a ne taksativno navodi koje se okolnosti mogu uzeti kao naročito olakotne, te je stoga prvostupanjski sud osnovano uzeo nekažnjavanost okrivljene pravne osobe, priznanje okrivljenika, te činjenicu da su oba propusta ispravljena u svega nekoliko dana, a svakako prije inspekcijskog nadzora, kao okolnosti koje u svojoj ukupnosti čine naročito olakotne okolnosti, zbog čega je osnovano primijenio institut sudskog ublažavanja kazne. Izrečene ukupne novčane kazne primjerene su težini počinjenih prekršaja, stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja (članak 36. Prekršajnog zakona) i ovaj Sud nije našao opravdanog razloga za povišenje novčanih kazni.

7. Iz navedenih razloga, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 2. prosinca 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ksenija Šupe Vukadinović v.r.

Katica Lučić v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.