Poslovni broj:R1-120/2022-35

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sucu Lidiji Šmit, u izvanparničnom predmetu predlagatelja PS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Vedranu Staniću, odvjetniku iz Osijeka, protiv protustranke MS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Martini Alagić, odvjetnici iz Vukovara, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 1. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I/ R a z v r g a v a s e suvlasnička zajednica nekretnina stranaka upisane u k. o. [katastarska općina]-Podravlje, zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi oranica Tvrđavica VD, površine 349 m2, nekretnine u k. o. [katastarska općina]-Podravlje, zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi oranica Tvrđavica VD, površine 14577 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Tvrđavica, površine 11730 m2, i k. č. br. [katastarska čestica], put Tvrđavica, površine 314 m2, na kojim nekretninama su stranke suvlasnici i to predlagatelj PS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u 1/8 dijela, a protustranka MS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u 7/8 dijela,

s u d s k o m p r o d a j o m zajedničke stvari (predmetnih nekretnina) s tim da će se navedeni iznos podijeliti suvlasnicima srazmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima.

II/ Nalaže se protustranci naknaditi predlagatelju trošak postupka u iznosu od 944,19 eura, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je po punomoćniku podnio ovome sudu prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, pobliže opisanih u izreci rješenja, na kojim nekretninama su stranke suvlasnici i to predlagatelj u 1/8 dijela, a protustranka u 7/8 dijela, navodeći da se dana 3. veljače 2022., predlagatelj putem punomoćnika obratio protustranci s prijedlogom da u mirnom postupku sporazumno riješe razvrgnuće suvlasništva na predmetnim nekretninama. U navedenom dopisu predlagatelj je protustranci predložio postizanje sporazuma u pogledu razvrgnuća suvlasničke zajednice na navedenim nekretninama geometrijskom diobom, budući je u konkretnom slučaju riječ o poljoprivrednom zemljištu, oranicama, koja se mogu fizički razdijeliti na dvije zasebne nekretnine (parcele) primjenom geometrijske diobe razvrgnuća. Ovakav prijedlog predlagatelj je postavio smatrajući kako je geometrijska dioba navedenih nekretnina na dvije posebne čestice, na kojoj bi svaki od suvlasnika stekao potpuno vlasništvo, u interesu oba suvlasnika, te je u tu svrhu preliminarno angažirao geodeta radi izrade prijedloga parcelacije navedenih nekretnina, koji je izradio tri prijedloga parcelacije predmetnih nekretnina u svrhu sporazumnog razvrgnuća suvlasničke zajednice. Navedeni prijedlozi izrađeni su na način da svakome od suvlasnika pripadne samostalna nekretnina u onoj površini koja mu pripada u sadašnjem suvlasničkom omjeru (iako su sva tri prijedloga izrađena na način da bi predlagatelju pripalo čak i 50 m2 manje), s tim da bi svaki od suvlasnika po ovim idejnim rješenjima imao pristup svojoj nekretnini s puta (predlagatelj preko kč. br. [katastarska čestica], a protustranka preko kč. br. [katastarska čestica]) i time bi se automatski omogućio pristup radnim, poljoprivrednim strojevima, bez ometanja drugih suvlasnika. Ovakvi prijedlozi postavljeni su i iz dodatnih razloga što je predlagatelj samovlasnik nekretnine koja se nalazi na kč. br. [katastarska čestica], a koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Podravlje te bi stoga čestica koja bi nakon razvrgnuća pripala predlagatelju bila odmah uz tu česticu (kč. br. [katastarska čestica]), a na taj način se protustranci, koja se bavi poljoprivredom, ne bi cjepkalo zemljište, već bi novooformljena čestica predstavljala cjelinu koja bi bila pogodna za poljoprivrednu obradu. Po primitku navedenog dopisa, protustranka se putem svog punomoćnika obratila predlagatelju svojim dopisom u kojem je protustranka imala svoje prijedloge razvrgnuća te je između njih održan i sastanak na kojem se pokušalo doći do sporazumnog rješenja, no do istoga nažalost nije došlo. Stoga, budući da ne postoji sporazum u pogledu načina razvrgnuća suvlasničke zajednice na predmetnim nekretninama, to predlagatelj sukladno odredbi čl. 49. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima podnosi ovaj prijedlog te predlaže sudu da temeljem odredbe čl. 50. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima na nekretninama opisanim u točki I/prijedloga provede razvrgnuće geometrijskom diobom budući da je ista moguća jer se radi o oranici, a ovakvom diobom ne bi se znatno umanjila vrijednost stvari. Predlaže vještačenje po vještaku građevinsko-geodetske struke na okolnost utvrđenja mogućnosti geometrijske diobe navedenih nekretnina i Izradu parcelacijskog elaborata po vještaku geodetske struke, te da svakom od suvlasnika pripadne novoformirana čestica površine koja će biti razmjerna njihovim suvlasničkim dijelovima.

2. Protustranka se po punomoćniku ne protivi prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina međutim protivi se načinu razvrgnuća kako to predlaže predlagatelj. Predlagatelj predlaže da se sve četiri nekretnine podijele geometrijskom diobom na način da predlagatelju pripadnu četiri novoformirane čestice veličine 1/8 predmetnih čestica, a protustranci druge četiri novoformirane čestice veličine 7/8 predmetnih čestica. Naime, oblik predmetnih čestica a posebno veličina čestica kč. br. [katastarska čestica] (349 m2) i 193 (314 m2) nisu prikladne za geometrijsku diobu budući će formiranjem čestica veličine 1/8 od predmetnih čestica nastati toliko male i uske čestice na kojima nije moguća strojna poljoprivredna obrada. Stoga, protustranka predlaže da se razvrgnuće suvlasništva odredi civilnom diobom.

3. Kako bi utvrdio odlučne činjenice sud je proveo dokaze uvidom u: izvadak iz Zemljišne knjige za predmetne nekretnine i omjer suvlasništva stranaka; proveo očevid i vještačenje po stalnom sudskom vještaku građevinske struke Goranu Ožboltu iz Osijeka i izvršio uvid u nalaz i mišljenje vještaka 21. ožujka 2023.; saslušao vještaka na ročištu od 29. travnja 2024. i ročištu od 1. prosinca 2025.; proveo očevid i vještačenje po stalnom sudskom vještaku geodetske struke Mirku Živkoviću i izvršio uvid u nalaz i mišljenje vještaka od 22. studenog 2024., te saslušao vještaka na ročištu od 17. ožujka 2025.

4. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka građevinske struke Gorana Ožbolta od 21. ožujka 2023., utvrđeno je da procijenjena tržišna vrijednost nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], u naravi oranica, površine 349 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]- Podravlje, u suvlasništvu HS [adresa] u 7/8 dijela i TS Vladislavci, [adresa], iznosi: 320,00 € ili 2.411,04 kn. Nije moguće razvrgnuće suvlasničke zajednice na način da se predmetna nekretnina geometrijski podijeli, jer prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, parcelacija poljoprivrednog zemljišta izvan granica građevinskog područja ne može se geometrijski podijeliti na katastarske čestice manje od 1 ha. Procijenjena tržišna vrijednost nekretnine k. č. br. [katastarska čestica],u naravi oranica, površine 14577 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Podravlje, u suvlasništvu HS Osijek, [adresa] u 7/8 dijela i PS [adresa], iznosi:

13.550,00 € ili 102.092,48 kn. Nije moguće razvrgnuće suvlasničke zajednice na način da se predmetna nekretnina geometrijski podijeli, jer prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, parcelacija poljoprivrednog zemljišta izvan granica građevinskog područja ne može se geometrijski podijeliti na katastarske čestice manje od 1 ha. Procijenjena tržišna vrijednost nekretnine k. č. br. [katastarska čestica],u naravi oranica, površine 11730 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Podravlje, u suvlasništvu HS Osijek, [adresa] u 7/8 dijela i PS [adresa], iznosi:

77.330,00 € ili 582.642,89 kn. Moguće je razvrgnuće suvlasničke zajednice na način da se predmetna nekretnina geometrijski podijeli, jer prema Zakonu o Prostornom uređenju, parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja može se provoditi u skladu sa uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevinske čestice i detaljnim planom uređenja. Procijenjena tržišna vrijednost nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], u naravi put, površine 314 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Podravlje, u suvlasništvu HS [adresa], u 7/8 dijela i TS Vladislavci, [adresa], iznosi: 8.910,00 € ili 67.132,40 kn. Nije moguće razvrgnuće suvlasničke zajednice na način da se predmetna nekretnina geometrijski podijeli, jer se radi o putu kojim se pristupa do k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Podravlje. Tečaj € obračunat je prema tečajnoj listi HNB i iznosi 1€ = 7,5345 kn. U iskazanoj tržišnoj cijeni nije sadržan PDV (ne obračunava se za zemljišta).

5. Predlagatelj po punomoćniku navodi da budući vještak u svom nalazu napominje kako većina čestica na kojima je predloženo razvrgnuće ne zadovoljava kriterije za razvrgnuće geometrijskom diobom, a s kojim dijelom vještačkog nalaza se predlagatelj ne slaže, to se moli naslovni sud da na sljedeće ročište pozove vještaka kako bi ga stranke mogle ispitati, radi boljeg razjašnjenja stvari - kako u pogledu samog načina razvrgnuća, tako i u pogledu utvrđene vrijednosti predmetnih čestica.

6. Protustranka po punomoćniku navodi da nema primjedbi na dio nalaza i mišljenja vještaka, te predlaže da sud donese rješenje kojim se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], civilnom diobom, te da se dobiveni iznos podijeli strankama sukladno suvlasničkim udjelima. U odnosu na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica], vještak je utvrdio da se ista nalazi dijelom unutar građevinskog područja i to u površini od 2.698 m2, dok se u dijelu od 9.032 m2 nalazi izvan građevinskog područja, slijedom čega je vještak zaključio da je moguća geometrijska dioba predmetne nekretnine. Nadalje, vještak utvrđuje sveukupnu vrijednost nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], u iznosu od 77.330,00 eura. Protustranka se slaže sa utvrđenjem vještaka da je nekretninu k. č. br. [katastarska čestica], moguće geometrijski dijeliti i slaže se sa utvrđenom tržišnom vrijednosti, međutim protustranka ističe kako smatra da nije oportuno nekretninu geometrijski dijeliti s obzirom na činjenicu da je nekretnina širine 69 metara i da bi se uzdužnim cijepanjem iste dobila novoformirana čestica za predlagatelja u širini od samo 8,6 metara, što je iznimno usko i neprilagođeno za strojnu obradu. Naime, s obzirom da se radi o nekretnini koja se nalazi jednim dijelom u građevinskom, a jednim dijelom u ne građevinskom području, ista se može cijepati samo na način da oba suvlasnika dobiju srazmjeran dio i građevinskog i ne građevinskog dijela, što drugim riječima znači da se predmetna nekretnina može cijepati samo uzdužno. Slijedom navedenog, protustranka predlaže da se suvlasništvo nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], razvrgne civilnom diobom, odnosno prodajom na javnoj dražbi, a tek podredno geometrijskom diobom na način da svakom suvlasniku pripadne razmjeran dio nekretnine u građevinskom i ne građevinskom području. Naknadno je protustranka dobila informaciju u Katastru, da česticu k. č. br. [katastarska čestica] nije moguće geometrijski dijeliti s obzirom da je isto suprotno članku 83. stavak 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, budući da novoformirana poljoprivredna čestica ne smije nikako biti manja od 1 Ha. Predlaže da sud pozove vještaka da se isti očituje o oportunosti cijepanja čestice 189.

7. Saslušan na ročištu od 29. travnja 2024., vještak na upit punomoćnika predlagatelja kada bi se spojile k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], da li bi se iste mogle cijepati, navodi da ne bi, budući je svaka od predmetnih čestica zasebna te između istih prolazi put. Na daljnji upit predlagatelja da li bi se k. č. br. [katastarska čestica], koja je označena kao put, mogla pripojiti k. č. br. [katastarska čestica], vještak navodi da se te dvije predmetne čestice ne mogu spojiti te da tako spojene čine jednu cjelinu i dobivaju novi broj katastarske čestice, a ostatak katastarske čestice koji je u poljoprivrednom dijelu, dobiva također novu česticu i da se takav prijedlog parcelacije podnese sudu. Vrijednost k. č. br. [katastarska čestica] cijepanjem se ne bi smanjila, budući građevinski dio ostaje po cijeni vrijednosti građevinskog zemljišta, a vrijednost poljoprivrednog ostaje po cijeni poljoprivrednog zemljišta. Na upit punomoćnika protustranke kada bi se i cijepala k. č. br. [katastarska čestica], da se odvoji građevinsko od poljoprivrednog zemljišta, koliko bi iznosila površina poljoprivrednog zemljišta, vještak navodi da bi iznosila 9.032 m2. Na daljnji upit da li se k. č. br. [katastarska čestica] može parcelirati, izjavljuje da je parcelacija moguća na način da se provodi u skladu s uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevinske čestice i da se rješenje za utvrđivanje nove građevinske čestice donosi po zahtjevu vlasnika zemljišta, vlasnika građevine itd. Punomoćnik protustranke je stavio primjedbu na nalaz u dijelu u kojem vještak navodi da je česticu 189 moguće dijeliti, pri čemu dio poljoprivrednog zemljišta iznosi ispod 1 hektara što je u suprotnosti sa člankom 83., stavak 4 Zakona o poljoprivrednom zemljištu, i takav elaborat se ne može provesti u katastru. Vještak navodi da i dalje ostaje kod svog nalaza, mišljenja i očitovanja u cijelosti te navodi da se zemljište ispod 1 hektara površine ne može se podijeliti na površinu manju od 1 hektara. Punomoćnik predlagatelja stavlja primjedbu na dio nalaza vještaka vezano uz način razvrgnuća k. č. br. [katastarska čestica], budući da je sukladno članku 9. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, u situaciji kada više čestica upisano u isti zk. uložak iste su pravno sjedinjene u jedno zk. tijelo i kao takve predstavljaju jednu nekretninu i s toga smatra da je zasigurno moguće dijeliti i geometrijskom diobom. Vještak navodi da u cijelosti ostaje kod svog očitovanja.

8. Punomoćnik predlagatelja je ostao kod prijedloga za provođenjem geodetskog vještačenja radi izrade Parcelacijskog elaborata geometrijskom diobom predmetnih čestica, a protustranka se protivila prijedlogu s obzirom da je jasno da se kod sve četiri čestice radi o poljoprivrednom zemljištu odnosno da je dioba čestica striktno vezana uz ograničenja propisana Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Dakle takav elaborat jednostavno nije moguće provesti u Katastru s kojom bi nastala novoformirana čestica manja od 1 hektara.

9. Sud je prihvatio prijedlog punomoćnika predlagatelja za provođenjem vještačenja po vještaku geodetske struke na okolnost mogućnosti geometrijske diobe predmetnih čestica.

10. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke Mirka Živkovića od 22. studenog 2024., slijedi kako se razvrgnuće suvlasničke zajednice na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Podravlje u Tvrđavici, iza kućnih brojeva 197B, 197C, 197D i 197E može provesti fizičkom diobom, parcelacijom samo kčbr. [katastarska čestica]. unutar dijela koji se nalazi u građevinskom području, a prema vrijednosti predmetnih nekretnina koje je u svom nalazu i mišljenu, u ovom postupku, izračunao stalni sudski vještak za građevinarstvo i procjenitelj vrijednosti nekretnina. Obzirom da je kčbr. [katastarska čestica] u naravi put koji za pristup svom zemljištu koriste i predlagatelj i protustranka ta čestica ne treba biti predmetom razvrgnuća suvlasništva pa onda ni njena vrijednost. Nakon tog umanjenja od 8.910,00 € za razvrgnuće suvlasništva ostaje vrijednost 91.200,00 €. Od tog iznosa (91.200,00 €) prema suvlasničkim omjerima, predlagatelju, koji je suvlasnik u 1/8 pripada vrijednost od 11.400,00 €, a protustranci, koja je suvlasnik u 7/8 pripada vrijednost od 79.800,00 €. Iz izračunate vrijednosti građevinskog zemljišta od 25,55 €/m2 proizlazi da vrijednost predlagatelja u iznosu od 11.400,00 € odgovara površini građevinskog zemljišta od 446 m2. Tu površinu od 446 m2 najlogičnije je dodijeliti predlagatelju na jugozapadnom dijelu kčbr. [katastarska čestica], u nastavku kčbr. [katastarska čestica], koja je vlasništvo predlagatelja i to u istoj širini od cca 34,24 m i dubini od cca 13,87 m. Dimenzije širine i dubine su približne jer se točne dimenzije određuju tek izradom parcelacijskog elaborata. Ali, nova čestica treba imati površinu od 446 m2. Takvom parcelacijom, odnosno razvrgnućem suvlasništva predlagatelju bi u samovlasništvo pripala novonastala čestica u građevinskom području, površine 446 m2, a protustranci bi pripalo u samovlasništvo ostatak kčbr. površine od 11284 m2, od čega je cijela dosadašnja površina izvan građevinskog područja od 9032 m2 i 2252 m2 građevinskog zemljišta te cijele kčbr. [katastarska čestica]. Kako je već ranije navedeno, kčbr. [katastarska čestica] ne treba biti predmet razvrgnuća suvlasništva. Uzevši u obzir odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim nije dozvoljeno usitnjavanje čestica poljoprivrednog zemljišta, odnosno parcelacije kojim će nastati čestice poljoprivrednog zemljišta manje od 1 ha, a i zbog relativno malog suvlasničkog omjera predlagatelja, ne predlaže se druga varijantu razvrgnuća suvlasništva, zasebnom geometrijskom diobom svake katastarske čestice. Prema ovakvom prijedlogu parcelacije i razvrgnuća suvlasničke zajednice, može se izraditi i provesti parcelacijski elaborat. Razvrgnuće suvlasničke zajednice može se provesti presudom uz naknadnu izradu i provođenje parcelacijskog elaborata ili se presuda može donijeti i provesti nakon izrade i provođenja istog elaborata.

11. Podneskom od 23. prosinca 2024., protustranka po punomoćniku navodi kako iz nalaza i mišljenja proizlazi da je Vještak utvrdio da čestica br. 193 predstavlja u naravi put, koju koriste i Predlagatelj i Protustranka te ne bi trebala biti predmetom razvrgnuća sa čime se slaže i Protustranka. Nadalje, Vještak navodi da se čestice 187 i 188 ne mogu geometrijski dijeliti jer bi se dijeljenjem formirale poljoprivredne čestice površine manje od 1 ha a sukladno članku 83. st. 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu nije dozvoljeno usitnjavanje čestica poljoprivrednog zemljišta, odnosno parcelacije kojim će nastati čestice poljoprivrednog zemljišta manje od 1 ha (10000 m), osim u slučaju izdvajanja poljoprivrednog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje i osim u slučajevima nasljeđivanja. Protustranka je suglasna sa ovakvim utvrđenjem Vještaka u odnosu na kč. br. [katastarska čestica]. U odnosnu na česticu 189 Vještak je naveo da se ista može dijeliti iako čestica 189 svojim većim dijelom površine i to 9032 m2 predstavlja poljoprivredno zemljište, a tek se manjim dijelom nalazi u građevinskoj zoni sa površinom od 2698 m2. Vještak je po svom nalazu i mišljenju dao prijedlog dijeljenja čestice 189 na način da Predlagatelj dobije novoformiranu česticu površine 446 m2 u isključivo građevinskom području, a da Protustranka dobije ostatak čestice površine od 11284 m2 od čega je cijela dosadašnja površina izvan građevinskog područja od 9032 m2 i 2252 m2 građevinskog zemljišta te cijele kč. br. [katastarska čestica]. S ovakvim prijedlogom Vještaka Protustranka se ne slaže. Protustranka nije protivna geometrijskoj diobi ali na način da i Predlagatelj i Protustranka dobiju novoformirane čestice koje će biti dijelom u građevinskom području a dijelom biti poljoprivredno zemljište. Predloženi način razvrgnuća od strane Vještaka ide u korist predlagatelju s obzirom da je Vještak prilikom izračuna vrijednosti građevinskog zemljišta uzeo vrijednost od 25,55 eura/m2 iako se u Tvrđavici građevinsko zemljište danas ne može kupiti za cijenu ispod 80,00 eura/m2. Nadalje, Vještak nije uzeo u obzir da se na dijelu parcele 189 nalazi dalekovod te dalekovodni stupovi oko kojih se nalazi zaštitni pojas od 10 m, što bi po Vještaku ostalo na zemljištu u vlasništvu Protustranke čime je također umanjena vrijednost zemljišta koje bi dobila Protustranka. Vještak propušta utvrditi da je kč. br. [katastarska čestica] upisana kao vodno dobro, što znači da se na njoj mogu eksploatirati pijesak, šljunak, glina i kamen, a Hrvatskim vodama mora se omogućiti kretanje vozila i strojeva. Zbog navedenih ograničenja vrijednost kč. br. [katastarska čestica] također je znatno niža od one koju navodi Vještak. S obzirom na navedeno, Protustranka nije suglasna sa prijedlogom Vještaka te predlaže da Vještak dopuni nalaz i mišljenje na način da predloži cijepanje kč. br. [katastarska čestica] a kojim cijepanjem bi se stvorile dvije čestice koje bi obje jednim svojim dijelom bile u građevinskom području naselja a drugim dijelom poljoprivredno zemljište, te da se suvlasništvo na ostalim česticama razvrgne civilnom diobom.

12. Podneskom od 7. siječnja 2025., predlagatelj po punomoćniku navodi kako je predlagatelj u najvećem dijelu suglasan s nalazom i mišljenjem vještaka. Naime, vještak u svom nalazu i mišljenju matematičkim izračunom vrijednosti predmetnih katastarskih čestica dolazi do prijedloga po kojem se udjeli u tri čestice svode na jednu katastarsku česticu, najbližu kč. br. [katastarska čestica] koje je zemljište u samovlasništvu predlagatelja, a protustranci bi pripalo svo ostalo zemljište. Osnova za ovakav prijedlog je nastojanje da zemljišne parcele u što većoj mjeri ostanu cjelovite, a da dio u kojem dolazi do stvaranja nove čestice ima svoj smisao. S ovakvim prijedlogom vještaka predlagatelj je potpuno suglasan. Jedini potencijalni problem kod konkretnog prijedloga razvrgnuća je taj što novoformirana čestica, koja bi bila dodijeljena predlagatelju u samovlasništvo, nema pristupnu površinu do te čestice, zbog čega predlagatelj smatra osnovanim prijedlog da se čestica kč. br. [katastarska čestica], za koju Vještak smatra da treba ostati u suvlasništvu, produži, a samim tim i poveća s postojećih 314 m² na 369,47 m², odnosno za umnožak duljine novoformirane parcele od 13,87 m² i širine puta od 4m. To povećanje čestice od 55,48 m² u istim bi omjerima (7:1) umanjilo udjele u samovlasničkim dijelovima čestica u građevinskom području, pa bi umjesto predloženih 446 m2, predlagatelju pripalo 439 m², a protustranci umjesto 2252 m² pripalo bi 2203,51 m². Na ovaj bi način po prijedlogu sudskog vještaka, predlagatelj postao samovlasnik nove parcele od 339 m², neposredno uz postojeću česticu kč. br. [katastarska čestica], u kojoj je predlagatelj samovlasnik, a protustranci bi pripala cijela čestica kč. br. [katastarska čestica], površine 14577 m², cijela čestica kč. br. [katastarska čestica], površine 349 m², cijeli poljoprivredni dio čestice kč. br. [katastarska čestica], površine 9032 m² i dio čestice kč. br. [katastarska čestica], u građevinskom području od 2203,51 m². Predlagatelj i protustranka bi u omjerima 7:1 ostali suvlasnici čestice kč. br. [katastarska čestica], površine 369,47 m2, u kojoj bi predlagatelj bio suvlasnik 46,18 m², a protustranka 323,29 m².

13. Saslušan na ročištu od 17. ožujka 2025., vještak Mirko Živković na primjedbe punomoćnika predlagatelja i punomoćnika protustranke ističe kako prijedlog predlagatelja za produljenjem k. č. br. [katastarska čestica], puta u zajedničkom suvlasništvu do kraja dijela građevinskog zemljišta koje bi mu razvrgnućem pripalo, nije nužan i opravdan, jer bi predlagatelju razvrgnuti suvlasnički dio pripao neposredno u nastavku njegove k. č. br. [katastarska čestica], koja već ima neposredan pristup na k. č. br. [katastarska čestica], u duljini od 19,04 m. Tehnički je to moguće izvesti ako se stranke tako dogovore, ali i dalje smatra da je razvrgnuće suvlasništva u ovom sporu najkvalitetnije, najpoštenije i najrealnije onako kako je to predloženo dostavljenim nalazom. U odnosu na podnesak protustranke ističe kako se k. č. br. [katastarska čestica], može dijeliti samo u građevinskom dijelu površine 2698 m2, a dio k. č. br. [katastarska čestica], u poljoprivrednom dijelu u istom je statusu kao i k. č. br. [katastarska čestica], s kojom nemogućnošću parcelacije se protustranka složila. Procjena poljoprivrednog i građevinskog dijela procijenjena je u istom trenutku od istog vještaka, i njihovi odnosi se mogu smatrati istima u svakom vremensko periodu. Građevinsko zemljište procijenjeno je kao 1. kategorija, iako to nije, nego je 2. kategorija, jer nema neposredan pristup na javnu površinu u širini od minimalno 5m, nego samo ima pristup na privatni put i to u širini od samo 4,48 m. Osim toga, i da je 1. kategorija, ne može se svih 2698 m2, maksimalno kapitalizirati kao građevinske čestice manje površine, bez da se između formiraju nove pristupne javne površine, što bi umanjilo iskoristive površine ali koje Grad Osijek vrlo vjerojatni ne bi prihvatio, pa je to neizvedivo. Vrijednost zemljišta 2. kategorije je teoretski od 50-80% vrijednosti 1. kategorije, pa bi to dodatno snizilo vrijednost građevinskog zemljišta. Neprovjerena, a vjerojatno i neistinita je tvrdnja da je prosječna cijena građevinskog zemljišta u Tvrđavici skuplja od 80,00 eura po m2. Današnji izračun građevinskog zemljišta 1. kategorije, ovakvih zemljišta većih površina bio bi prosječno oko 40,00 eura po m2, a 2. kategorije ako uzmemo prosjek umanjenja na 65% 1. kategorije, bio bi oko 26,00 eure po m2, što je samo 1,64% više od procijenjene vrijednosti građevinskog zemljišta građevinskog vještaka u ovom postupku. Prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta iznosila bi oko 1,75 eura po m2, što je čak 88% više od procijenjene vrijednosti građevinskog vještaka u ovom sporu. Iz ovoga proizlazi da bi novo procijenjena cijena poljoprivrednog zemljišta u postotku mogla biti neusporedivo veća nego novo procijenjena vrijednost građevinskog zemljišta koje je realno 2. kategorije. Nadzemni dalekovod prolazi malim južnim dijelom k. č. br. [katastarska čestica], što zajedno sa zaštitnim pojasom cijelom duljinom od 10 m čini površinu od 870 m2, što u odnosu na ukupnu površinu od 14 577 m2, čini njenih tek 6%. Na k. č. br. [katastarska čestica], ne nalazi se ni jedan dalekovodni stup, nego na susjednim k. č. br. [katastarska čestica]. Zračni dalekovodi su visoko i ne ometaju poljoprivredni proizvodnju pa se zbog njih ne umanjuje vrijednost poljoprivrednog zemljišta. K. č. br. [katastarska čestica] upisana je kao vodno dobro samo zato što graniči s nasipom na k. č. br. [katastarska čestica] i u njegovom je širokom zaštitnom pojasu, ali nikada se na njoj neće eksploatirati pijesak, šljunak, glina i kamen jer nije uz rijeku. Osim toga, između nasipa i k. č. br. [katastarska čestica] je put na k. č. br. [katastarska čestica], kojim se mogu kretati vozila i strojevi, tako da sve to ne umanjuje procijenjenu vrijednost k. č. br. [katastarska čestica] od 320,00 eura, koja je inače tek 0,3% vrijednosti svih predmetnih čestica i bespredmetno je o tome raspravljati. K. č. br. [katastarska čestica], kako je već rečeno, ne može se parcelirati u svom poljoprivrednom dijelu. Ako bi se stranke dogovorile da razvrgnu suvlasništvo samo građevinskog dijela, a sve ostalo da se razvrgne civilnom diobom, predlagatelju bi pripalo 337 m2, a protustranci 2361 m2 građevinskog zemljišta. Time bi protustranka dobila samo 109 m2 više građevinskog zemljišta u odnosu na prijedlog u dostavljenom nalazu, a moralo bi dijeliti vrijednost cijelog poljoprivrednog zemljišta. Tu površinu od 337 m2 najlogičnije je dodijeliti predlagatelju na jugozapadnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica], u nastavku k. č. br. [katastarska čestica], koja je vlasništvo predlagatelja, i to u istoj širini od cca 34,24 m, i dubini od cca 9,84 m. Dimenzije širine i dubine su približne jer se točne dimenzije određuju tek izradom parcelacijskog elaborata ali takva nova čestica treba imati površinu od 337 m2, međutim i dalje smatra da je razvrgnuće suvlasništva u ovom sporu najkvalitetnije, najpoštenije i najrealnije onako kako je predloženo dostavljenim nalazom. Na upit punomoćnika protustranke je li koristio ocjene od vještaka Ožbolta prilikom svoje izrade, isti je iskazao da je. Na daljnji upit kada je vještak govorio o povećanju cijene poljoprivrednog zemljišta od 80%, a građevinskog zemljišta 2. kategorije od 1,50%, odakle je izvukao te podatke, vještak je iskazao kako je podatke uvidio u sustavu E-nekretnina. Postotak svih cijena poljoprivrednog zemljišta tih veličina je 88%, a postotak svih cijena građevinskog zemljišta takvih veličina, odnosno površina 1. kategorije je oko 56%, ali ako se uzme da je predmetno građevinsko zemljište 2. kategorija i prosječna vrijednost umanjenja 2. kategorije u odnosu na 1. kategoriju na 65%, dobije se povećanje u odnosu na procijenjenu vrijednost iz 2023., od otprilike 1,65%. Na daljnji upit može li se čestica k. č. br. [katastarska čestica], odcijepiti u smislu građevinski dio, odnosno parcelirati, a da se poljoprivredni dio razvrgne civilnom diobom, a građevinski geometrijski podijeli, vještak je iskazao kako je parcelacija katastarskih čestica, koje se svojim dijelovima nalaze unutar i izvan građevinskog područja, moguća po granici građevinskog područja.

14. Podneskom od 21. svibnja 2025., predlagatelj po punomoćniku navodi da je provedenim vještačenjem po vještaku geodetske struke Mirku Živkoviću utvrđeno kako se kč. br. [katastarska čestica] svojim južnim dijelom, u površini od 2698 m2, nalazi unutar granica građevinskog područja i u tom dijelu se može vršiti parcelacija kojom bi se moglo razvrgnuti suvlasništvo u ovom postupku, a prema vrijednosti predmetnih nekretnina koje je u svom nalazu i mišljenu, u ovom postupku, izračunao stalni sudski vještak za građevinarstvo i procjenitelj vrijednosti nekretnina. Iz izračunate vrijednosti građevinskog zemljišta od 25,55 €/m2 proizlazi da vrijednost predlagatelja u iznosu od 11.400,00 € odgovara površini građevinskog zemljišta od 446 m2. Tu površinu od 446 m2 najlogičnije je dodijeliti predlagatelju na jugozapadnom dijelu kč. br. [katastarska čestica], u nastavku kč. br. [katastarska čestica], koja je vlasništvo predlagatelja i to u istoj širini od cca 34,24 m i dubini od cca 13,87 m. Dimenzije širine i dubine su približne jer se točne dimenzije određuju tek izradom parcelacijskog elaborata. Ali, nova čestica treba imati površinu od 446 m2 .

23. Za napomenuti je da bi ta nova površina bila oblika paralelograma, a ne pravokutnika, jer bi pratila linije postojeće kčbr. [katastarska čestica] pa površina nije umnožak dviju stranica čestice. Takvom parcelacijom, odnosno razvrgnućem suvlasništva predlagatelju bi u samovlasništvo pripala novonastala čestica u građevinskom području, površine 446 m2 , a protustranci bi pripalo u samovlasništvo ostatak kčbr. površine od 11284 m2 , od čega je cijela dosadašnja površina izvan građevinskog područja od 9032 m2 i 2252 m2 građevinskog zemljišta te cijele kčbr. [katastarska čestica]. S obzirom na prethodna utvrđenja, vještak Živković je jasno naveo kako se prema ovakvom prijedlogu parcelacije i razvrgnuća suvlasničke zajednice može izraditi i provesti parcelacijski elaborat, a u prilogu svog nalaza i mišljenja priložio je izvod iz grafičkog prikaza Prostornog plana uređenja Grada Osijeka te prijedlog parcelacije kojom bi nastala nova katastarska čestica za razvrgnuće suvlasništva u površini od 446 m2. S obzirom da je za specificiranje prijedloga za razvrgnuće suvlasništva geometrijskom diobom, a samim time i za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, potrebno izraditi parcelacijski elaborat zajedno s prijavnim listom te potvrdom nadležnog ureda za katastar, a da je vještak Živković na raspravi održanoj 17. ožujka 2025. godine naznačio kako on nije ovlašten za izradu parcelacijskog elaborata jer nema svoj ovlašteni ured, to se predlaže sudu da u daljnjem tijeku postupka imenuje ovlaštenog vještaka geodetske struke koji će sačiniti parcelacijski elaborat sukladno utvrđenjima i prijedlozima iz nalaza i mišljenja vještaka Živkovića, zajedno s prijavnim listovima te pribavljenom potvrdom od nadležnog ureda za katastar kojom se potvrđuje da je parcelacijski elaborat sačinjen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima. Sukladno postojećoj sudskoj praksi – u odluci o diobi suvlasništva geometrijskom diobom sud je dužan decidirano odrediti koji fizički dio pojedine suvlasničke nekretnine kao novoformirane čestice pripada pojedinom suvlasniku u skladu s parcelacijskim elaboratom, na način da se odluka može provesti u zemljišnim knjigama. Samim time, za donošenje odluke o razvrgnuću geometrijskom diobom nužno je izraditi parcelacijski elaborat u tijeku sudskog postupka, prije donošenja odluke, i temeljem istoga donijeti odluku o razvrgnuću koja je provediva u zemljišnim knjigama. Slijedom izloženoga, predlaže sudu naložiti izradu parcelacijskog elaborata i ostale popratne dokumentacije, kako je to specificirano ovim podneskom.

15. Na ročištu od 9. listopada 2025., predlagatelj je po punomoćniku u cijelosti ostao kod prijedloga da se suvlasnička zajednica predmetnih nekretnina razvrgne geometrijskom diobom sukladno podnesku od 21. svibnja 2025., a protustranka se po punomoćniku protivila predloženom načinu diobe, budući tijekom postupka nije došlo do dogovora među strankama oko načina razvrgnuća, te predlaže da se suvlasnička zajednica predmetnih nekretnina razvrgne civilnom diobom sudskom prodajom. Protustranka se ne slaže s procijenjenom vrijednošću predmetnih nekretnina i smatra da bi se cijepanjem predmetnih čestica znatno umanjila vrijednost istih, dok predlagatelj po punomoćniku navodi da sukladno mišljenju vještaka Mirka Živkovića se ne bi umanjila vrijednost nekretnine već bi pojedinačno podijeljene vrijednosti nekretnine imale veću vrijednost nego što imaju sada.

16. Na ročištu od 1. prosinca 2025., predlagatelj je po punomoćniku u cijelosti ostao kod prijedloga da se suvlasnička zajednica predmetnih nekretnina razvrgne parcelacijom na način da se cijepa dio k. č. br. [katastarska čestica], a ostale čestice k. č. br. [katastarska čestica] u cijelosti pripadnu protustranci, dok je protustranka u cijelosti ostala kod prijedloga da se suvlasnička zajednica razvrgne civilnom diobom sudskom prodajom, budući među strankama nije došlo do dogovora oko načina razvrgnuća.

17. Saslušan na navedenom ročištu vještak Goran Ožbolt navodi da je k. č. br. [katastarska čestica]., djelomično u građevinskom području i to površine 2698 m2, a dijelom u poljoprivrednom, površine 9032 m2, odnosno njena ukupna veličina je 11.730 m2. Građevinski dio bi se mogao cijepati sukladno suvlasničkim omjerima, prema nalazu geodete, a poljoprivredni dio ne, jer je površina manja od 10.000 m2, pa se ta parcelacija ne može izvesti, odnosno geometrijski podijeliti. K. č. br. [katastarska čestica]., je izvan građevinskog područja i to površine 14.577 m2, i ona se može geometrijski podijeliti jer je preko 10.000 m2. K. č. br. [katastarska čestica]., put, površine 314 m2, i predmetna čestica se ne može geometrijski podijeliti jer je u naravi put kojim se pristupa do k. č. br. [katastarska čestica]., k. č. br. [katastarska čestica]., površine 349 m2, nije moguće razvrgnuće ove čestice zato što je predmetna čestica prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu manja od 10.000 m2. Ukupna vrijednost svih ovih čestica je 100.110,00 eura. Ako bi se cijepale sve čestice koje su moguće, a to je samo k. č. br. [katastarska čestica]., moguće bi bilo umanjenje vrijednosti čestice predlagatelja od 1/8, jer bi bile manje površine. Na upit predlagatelja da li bi vrijednost bila manja ako bi se prodavale dvije zasebne, cijepane čestice ili čestica u jednom komadu, vještak je naveo da bi neznatno manja vrijednost bila te manje čestice, obzirom na površinu, način korištenja tog zemljišta, kao i oblik zemljišta, sve ovisi o tome kako bi se predmetna čestica cijepala i da li bi imala izlaz na put. Vrijednost bi bila veća ako bi se čestica kao cijela prodala, nego kada bi se predmetna čestica cijepala. Na upit punomoćnika predlagatelja da li se u odnosu na vrijednost nekretnina išta promijenilo od izrade nalaza i mišljenja prije tri godine, vještak je iskazao da je sigurno došlo do porasta vrijednosti zemljišta.

18. Na temelju provedenih dokaza utvrđeno je da je predmetna nekretnina u suvlasništvu stranaka i to predlagatelja u 1/8 dijela, a protustranke u 7/8 dijela, da prema nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke prometno-tržna vrijednost predmetnih nekretnina upisanih u k. o. [katastarska općina]-Podravlje, zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi oranica Tvrđavica VD, površine 349 m2, nekretnine u k. o. [katastarska općina]-Podravlje, zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi oranica Tvrđavica VD, površine 14577 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Tvrđavica, površine 11730 m2, i k. č. br. [katastarska čestica], put Tvrđavica, površine 314 m2, iznosi ukupno 100.110,00 eura, te da geometrijska dioba k. č. br. [katastarska čestica], u naravi put, površine 314 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], u naravi oranica, površine 349 m2, nije moguće geometrijski podijeliti sukladno suvlasničkim omjerima, a k. č. br. [katastarska čestica], je u naravi put kojim se pristupa do k. č. br. [katastarska čestica]. K. č. br. [katastarska čestica], ukupne površine 11730 m2, je dijelom u poljoprivrednom području, površine 9032 m2, a djelomično u građevinskom području, površine 2698 m2, s tim da bi se građevinski dio mogao cijepati sukladno suvlasničkim omjerima, budući se parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja može provoditi u skladu s uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevinske čestice i detaljnim planom uređenja, a poljoprivredni dio ne, jer je površina manja od 10000 m2. K. č. br. [katastarska čestica], u naravi oranica, površine 14577 m2, ne može se geometrijski podijeliti jer prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu parcelacija poljoprivrednog zemljišta izvan građevinskog područja ne može se geometrijski podijeliti na katastarske čestice manje od 1 Ha.

19. Prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Mirka Živkovića moguće je razvrgnuti suvlasničku zajednicu predmetnih nekretnina sukladno suvlasničkim omjerima i utvrđene prometno-tržne vrijednosti predmetnih čestica po vještaku građevinske struke Goranu Ožboltu, na način da k. č. br. [katastarska čestica], u naravi put, ne bi trebali biti predmetom razvrgnuća suvlasništva, pa onda ni njena vrijednost, te nakon tog umanjenja od 8.910,00 eura, ostaje vrijednost 91.200,00 eura. Iz izračunate vrijednosti građevinskog zemljišta od 25,55 eura/m2, proizlazi da vrijednost predlagatelja u iznosu od 11.400,00 eura, odgovara površini građevinskog zemljišta od 446 m2, te je tu površinu najlogičnije dodijeliti predlagatelju na jugozapadnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica], u nastavku k. č. br. [katastarska čestica], koja je vlasništvo predlagatelja i to u istoj širini od cca 34,24 m i dubini od cca 13,87 m, a dimenzije širine i dubine su približne jer se točne dimenzije određuju tek izradom parcelacijskog elaborata, ali bi ta novoformirana čestica trebala imati površine od 446 m2. Takvom parcelacijom odnosno razvrgnućem suvlasništva predlagatelju bi u samovlasništvo pripala novonastala čestica u građevinskom području površine 446 m, a protustranci bi pripalo u samovlasništvo ostatak k. č. br. [katastarska čestica], površine 11284 m2, od čega je cijela dosadašnja površina izvan građevinskog područja od 9032 m2, i 2252 m2 građevinskog zemljišta, te cijele k. č. br. [katastarska čestica]. Obzirom na suvlasničke omjere na postojećim predmetnim česticama i odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu, nije moguće razvrgnuće suvlasništva k. č. br. [katastarska čestica], kao poljoprivrednog zemljišta, budući Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 20/2018., 115/2018., 98/2019., 57/2022.) članak 83. stavak 4. nije dozvoljeno usitnjavanje čestica poljoprivrednog zemljišta odnosno parcelacije kojima će nastati čestice poljoprivrednog zemljišta manjeg od 1 Ha (10000 m2), osim u slučaju izdvajanja poljoprivrednog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina, određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje i osim u slučaju nasljeđivanja.

20. Ocjenom provedenih dokaza utvrđeno je da su predmetne nekretnine u suvlasništvu stranaka, da prometno-tržna vrijednost istih iznosi ukupno 100.110,00 eura, te da geometrijska dioba predmetnih čestica nije moguća sukladno suvlasničkim omjerima i sukladno članku 83. stavak 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, osim dijela k. č. br. [katastarska čestica], koja se nalazi unutar građevinskog područja u površini od 2698 m2, na način da predlagatelju pripadne u samovlasništvo novoformirana čestica građevinskog zemljišta u površini od 446 m2, a preostali dio predmetne k.č.br. novoformirana čestica protustranci ukupne površine 11284 m2, i to 9032 m2 izvan građevinskog područja i 2252 m2 građevinskog zemljišta te cijele k. č. br. [katastarska čestica].

21. Kako se protustranka protivila prijedlogu da se suvlasnička zajednica predmetnih nekretnina razvrgne geometrijskom diobom - parcelacijom na način predložen od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Mirka Živkovića, da predlagatelju pripadne novoformirana čestica površine 446 m2, na jugozapadnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] građevinskog zemljišta, a protustranci preostali dio građevinskog i poljoprivrednog zemljišta ukupne površine 11284 m2 i u cijelosti k. č. br. [katastarska čestica], a iz očitovanja vještaka građevinske struke Gorana Ožbolta slijedi da bi vrijednost čestica bila veća ako bi se čestica kao cijela prodavala nego kada bi se predmetna čestica cijepala, te kako stranke tijekom postupka nisu postigle sporazum oko načina diobe - parcelacijom, niti oko eventualne civilne diobe isplatom ili dobrovoljnom prodajom, niti je predlagatelj naveo, niti učinio vjerojatnim osobito ozbiljan razlog da se razvrgnuće izvrši isplatom, to ne preostaje drugi način razvrgnuća od sudske prodaje, te je sud temeljem odredbi članka 50. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015., 94/2017.) odlučio kao pod I/izreke rješenja.

22. Sud je obvezao protustranku na snašanje srazmjernog troška postupka, a kako je to zatražio predlagatelj i to za građevinsko vještačenje iznos od 472,50 eura i očevid u iznosu od 45,15 eura i geodetsko vještačenje u iznosu od 379,75 eura i očevid u iznosu od 46,79 eura, a budući je predlagatelj podmirio trošak građevinskog vještačenja u iznosu od 540,00 eura i očevida u iznosu od 51,60 eura, i geodetskog vještačenja u iznosu od 434,00 eura i očevida u iznosu od 53,48 eura, a kako je predlagatelj dužan podmiriti troškove postupka sukladno svom suvlasničkom dijelu od 1/8, a protustranka sukladno svom suvlasničkom dijelu od 7/8 dijela, to je sud obvezao protustranku na snašanje troška postupka u ukupnom iznosu od 944,19 eura, pa je temeljem odredbi članka 32. stavak 4. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 59/2023.), sud odlučio kao pod II/izreke rješenja.

U Osijeku, dana 1. prosinca 2025.

S U D A C :

Lidija Šmit

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku istog. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

DOSTAVITI:

1. Pun. predlagatelja

2. Pun. protustranke