Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek
OVR-5383/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R VA T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Osijeku, po sucu Mateji Vukmir, a na prijedlog sudskog savjetnika Maje Brnjevarac, u ovršnom postupku ovrhovoditelja ZS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Blaženka Musulin, odvjetnik iz Zagreba, Palmotićeva 37, protiv ovršenika Massa d.o.o. iz Osijeka, Ulica svetog Leopolda Bogdana Mandića 111m, OIB: 22830417662, kojeg zastupa punomoćnik Zdravko Dumančić, odvjetnik iz Osijeka, Europska avenija 18, radi ovrhe, 1. prosinca 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan ovršenikov prijedlog za odgodom prijenosa s novčanih sredstava ovršenika, odnosno, izravne naplate koju je kod Financijske agencije 30. studenog 2025. pokrenuo ovrhovoditelj na temelju presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, Pr-4666/2018-128 od 13. veljače 2025., potvrđene presudom i rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, Gž R-194/2025-2 od 9. rujna 2025.
Obrazloženje
1. Ovršenik je ovome sudu 10. studenog 2025., sukladno čl. 210. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16,73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje: OZ), podnio prijedlog za odgodom prijenosa s novčanih sredstava ovršenika.
2. U svom prijedlogu ovršenik je istaknuo je da je ovrhovoditelj Financijskoj agenciji podnio zahtjev za izravnu naplatu 30. listopada 2025., a na temelju presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, broj Pr:4666/2018-128 od 13. veljače 2025. koja je potvrđena presudom i rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, broj: Gž R- 194/2025-2 od 9. rujna 2025. pod tč. I., II. i III. Izreke, a tč. IV. izreke je preinačena. Naveo je kako je Financijska agencija postupila po presudi te zaplijenila sa ovršenikovog računa ukupan iznos od 316.812,12 eura. Nadalje, ovršenik je 10. studenog 2025. podnio prijedlog za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu RH te smatra kako je time ispunjen objektivni uvjet iz čl. 65. st. 1. tč. 1, u svezi sa čl.210. OZ-a. Prijenosom zaplijenjenih sredstava ovršenik bi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu s obzirom na to da je vrlo izgledno kako se ne bi uspio naplatiti od ovrhovoditelja ukoliko bi mu bio usvojen pravni lijek, uzimajući u obzir loše financijsko stanje ovrhovoditelja. Naime, ovrhovoditelj je umirovljenik s malim primanjima i bez ikakve imovine pa je nedvojbeno kako ovršenik u slučaju povoljne odluke Vrhovnog suda ne bi mogao vratiti predmetni iznos od ovrhovoditelja. Ovršenik je istaknuo i kako ovrhovoditelj odgodom ovrhe ne bi trpio nikakvu štetu obzirom da je zaplijenjen iznos od 316.812,12 EUR, te ne postoji opravdana bojazan da se navedeni iznos ne bi mogao naplatiti. Također, naveo je i kako smatra da su ispunjene pretpostavke za određivanje odgode jer bi u suprotnom izravna naplata i prijenos sredstava ovrhovoditelju negativno utjecala na redovito poslovanje i neizbježno dovela do blokade računa ovršenika, a postoji mogućnost kako bi vraćanje naplaćenih sredstava bilo posve onemogućeno, što bi za ovršenika predstavljalo nepopravljivu štetu. Slijedom navedenog, predlaže sudu donijeti rješenje kojim će odgoditi pljenidbu i prijenos zaplijenjenih sredstava na računima ovršenika.
3. Uz prijedlog ovršenik dostavlja zahtjev za izravnu naplatu podnesen 30. listopada 2025. (list 5-6 spisa) te prijedlog ovršenika za podnošenje revizije (list 7-15 spisa).
4. Prijedlog za odgodu dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje, te se isti očitovao na način da se protivi odgodi ovrhe i osporava prijedlog ovršenika u cijelosti. U očitovanju je naveo kako je ozljeda na radu nastala još 2014. godine, te da je ovršenik više od deset godina osporavao ovrhovoditelju pravo na naknadu štete za navedenu ozljedu, i da sada, unatoč tome što je pravomoćno utvrđena odgovornost ovršenika, pokušava onemogućiti prijenos sredstava. Naveo je i kako bi svaka daljnja odgoda naplate dosuđene naknade štete predstavljala povredu prava na pravično suđenje te bi teško povrijedilo pravo vlasništva ovrhovoditelja. Prema praksi Vrhovnog suda, trajanje donošenja odluke po prijedlogu za dopuštenje revizije, odnosno reviziji, traje do tri godine. Nadalje, istaknuo je i kako ovršenik samo paušalno, bez ikakvih dokaza navodi kako bi pretrpio štetu iako s druge strane ostvaruje milijunske prihode, ima milijunsku dugotrajnu imovinu, da se zapljena provela bez ikakvih blokada računa te nije utjecala na likvidnost i solventnost ovršenika, a ovrhovoditelj svoje pravo temelji na pravomoćnoj i ovršnoj presudi. Pojam nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ukazuje na njenu nepopravljivost, a ovrhovoditelj smatra kako ovršenik isto nije dokazao. Slijedom navedenog, predlaže odbiti prijedlog ovršenika kao neosnovan.
5. Uz očitovanje ovrhovoditelj je u spis dostavio i presudu Općinskog radnog suda u Zagrebu Posl. Br: Pr-4666/2018 (list 21-34 spisa), presudu Županijskog suda u Zagrebu Posl. Br: Gž R-194/2025 (list 35-43 spisa), račun dobiti i gubitka za godinu završenu 31. prosinca 2024. za ovršenika (list 44-45) te sudsku praksu (list 46-51 spisa).
6. Na prijedlog za odgodom pljenidbe i prijenosa, sukladno čl. 210. st. 2. OZ, na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ o odgodi ovrhe. Temeljem čl. 65. st. 1. OZ, sud može na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu te ako ispuni jedan od uvjeta iz čl. 65. st. 1. t. 1 – 10. OZ, tj. ako ovršenik ispuni subjektivne i objektivne uvjete iz čl. 65. st. 1. OZ.
7. Prijedlog ovršenika nije osnovan.
8. Obzirom na to da je ovršenik podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-R-194/2025-2 od 9. rujna 2025., a koja okolnost predstavlja jedan od taksativno navedenih razloga za odgodu ovrhe propisanim čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a, time je ispunjen objektivni uvjet za odgodu ovrhe.
Valja naglasiti, iako prijedlog za dopuštenje revizije nije sam po sebi pravni lijek, reviziju nije moguće podnijeti bez da je prethodno Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije, a sve sukladno čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014., 70/2019. i 8/2022., 114/2022. i 155/2023; u nastavku ZPP).
9. Međutim, nije ispunjen subjektivni uvjet za odgodu ovrhe. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti, ovršenik treba učiniti vjerojatnim kako bi mu provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogao poslije protuovrhom ili u parnici koja se vodi radi stjecanja bez osnove nadoknaditi, ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće. U ovršnom se postupku prisilno ostvaruje tražbina ovrhovoditelja, tako da nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ne predstavlja šteta koja redovito nastaje, po samom tijeku stvari, kao što je blokada računa, već je za odgodu ovrhe potrebna vjerojatnost nastanka štete u većem opsegu, što sud smatra da ovdje nije dokazano. Navodi ovršenika kako u slučaju uspjeha povodom odluke Vrhovnog suda ne bi mogao naplatiti od ovrhovoditelja ustegnuti iznos uzimajući u obzir loše materijalno stanje ovrhovoditelja s obzirom na to da se radi o umirovljeniku s malim primanjima i bez imovine su istaknuti u ovom prijedlogu tek paušalno, bez predlaganja i dostavljanja ikakvog dokaza koji bi te činjenice potvrdio.
10. Budući da nisu kumulativno ispunjeni uvjeti iz čl. 65. st. 1. OZ, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Osijeku 1. prosinca 2025.
Sudac
Mateja Vukmir
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana računajući od dana dostave ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda županijskom sudu.
Dostaviti:
- ovrhovoditelju, po pun.
- ovršeniku po pun.
