Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg J.F. Kennedyja 11

Ovr-144/2025

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu mr. sc. Ivani Koštarić Fegeš, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Banham ulaganja d.o.o. za usluge, Zagreb (Grad Zagreb), Ulica Andrije Hebranga 32, OIB: 41705401119, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva OLUJIĆ, PEZIĆ & PARTNERI d.o.o. u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja: 1) EB iz Timisoara, Strada Lorena 23, Republika Rumunjska, broj osobne iskaznice [broj osobne iskaznice], „seria TZ“, „CNP“ 1770929354798, 2) Log Sympatia Holding a.s., Češka Republika, Brno, Zabradovice Prikop 843/4, OIB: 10652653470, EUID: [europski jedinstveni broj subjekta].08659630, 3) LOG EXPERT ONE d.o.o., Zagreb, Ilica 1, OIB: 70541781467, 4) tuženik LOG EXPERT TWO d.o.o., Zagreb, Ilica 1, OIB: 07691010886, 5) LOG EXPERT THREE d.o.o., Zagreb, Ilica 1, OIB: 06142125246 i 6) LOG EXPERT FOUR d.o.o., Zagreb, Ilica 1, OIB: 77966325998, radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, 1. prosinca 2025.

r i j e š i o j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog od 29. listopada 2025. za određivanje privremene mjere koji glasi:

„I Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja Banham ulaganja d.o.o. za usluge, Zagreb (Grad Zagreb), Ulica Andrije Hebranga 32, OIB: 41705401119, prema protivnicima osiguranja I-protivniku EB iz [adresa], II-protivniku Log Sympatia Holding a.s. Češka, Brno, Zabradovice Prikop 843/4, OIB: 10652653470, EUID:

CZVROR.08659630, III-protivniku LOG EXPERT ONE d.o.o., Zagreb, Ilica 1, OIB: 705417811467, IV-protivniku LOG EXPERT TWO d.o.o., Zagreb, Ilica 1, OIB: 0769101886, V-protivniku LOG EXPERT THREE d.o.o., Zagreb, Ilica 1, OIB: 06142125246 te VI-protivniku LOG EXPERT FOUR d.o.o., Zagreb, Ilica 1, OIB: 77966325998, u ukupnom iznosu od 6.100.050,00 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 23. listopada 2025. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, kao i troškova ovog postupka osiguranja sa zakonskim zateznim kamatama od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka prim ijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, određuje se:

PRIVREMENA MJERA

I Zabranjuje se:

1. Banco popolare Croatia d.d., Zagreb, Petrovaradinska 1,

2. Banci kovanica d.d., Varaždin, P. Preradovića 29,

3. Banci Splitsko-dalmatinskoj d.d., Split, 114. brigade 9,

4. BKS Bank d.d., Rijeka, Mljekarski Trg 3,

5. Croatia banci d.d., Zagreb, Kvaternikov trg 9,

6. Erste & Steiermärkische bank d.d., Rijeka, Jadranski trg 3a,

7. Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., Zagreb, Jurišićeva 4,

8. Hypo-Alpe-Adria bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6,

9. Imex banci d.d., Split, Tolstojeva 6,

10. Istarsko kreditnoj banci Umag d.d., Umag, Ernesta Miloša 1,

11. Jadranskoj banci d.d., Šibenik, Ante Starčevića 4,

12. Karlovačkoj banci d.d., Karlovac, Ivana Gorana Kovačića 1,

13. KentBank d.d., Zagreb, Gundulićeva 1,

14. Kreditnoj banci Zagreb d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 74,

15. Nava banci d.d., Zagreb, Tratinska 27,

16. OTP banci d.d., Zadar, Ulica Domovinskog rata 3,

17. Partner banci d.d., Zagreb, Vončinina 2,

18. Podravskoj banci d.d., Koprivnica, Opatička 3,

19. Primorskoj banci d.d. Rijeka, Rijeka, Scarpina 7,

20. Privrednoj banci Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50,

21. Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Petrinjska 59,

22. Samoborskoj banci d.d., Samobor, Trg kralja Tomislava 8,

23. Nova hrvatska banka d.d., Zagreb, Jurišićeva ulica 4

24. Slatinskoj banci d.d., Slatina, Vladimira Nazora 2,

25. Societe Generale-Splitskoj banci d.d., Split, Ruđera Boškovića 16,

26. Štedbanci d.d., Zagreb, Slavonska avenija 3,

27. Vaba d.d. banci Varaždin, Varaždin, Aleja kralja Zvonimira 1,

28. Veneto banci d.d., Zagreb, Draškovićeva 58,

29. Zagrebačkoj banci d.d., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10 da protivnicima osiguranja GABRIEL EB iz [adresa], II-protivniku Log Sympatia Holding a.s. Češka, Brno, Zabradovice Prikop 843/4, OIB: 10652653470, EUID: [europski jedinstveni broj subjekta].08659630, III- protivniku LOG EXPERT ONE d.o.o., Zagreb, Ilica 1, OIB: 705417811467, IV- protivniku LOG EXPERT TWO d.o.o., Zagreb, Ilica 1, OIB: 0769101886, V-protivniku LOG EXPERT THREE d.o.o., Zagreb, Ilica 1, OIB: 06142125246 te VI-protivniku LOG EXPERT FOUR d.o.o., Zagreb, Ilica 1, OIB: 77966325998, ili t rećoj osobi, po nalogu protivnika osiguranja, isplate s njihovih računa pojedinačno specificirani novčani iznos iz točke I. ovog rješenja, uvećano za troškove postupka osiguranja, a za koje iznose je određena ova privremena mjera.

II Žalba protiv ove privremene mjere ne odgađa njezino izvršenje. III Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka.“

II. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova postupka osiguranja u iznosu od 25.000,00 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je u tužbi od 29. listopada 2025., povodom koje se postupak pred ovim sudom vodi pod poslovnim brojem P-144/2025, podnio i prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:

PRIVREMENA MJERA

I Zabranjuje se:

1. Banco popolare Croatia d.d., Zagreb, Petrovaradinska 1,

2. Banci kovanica d.d., Varaždin, P. Preradovića 29,

3. Banci Splitsko-dalmatinskoj d.d., Split, 114. brigade 9,

4. BKS Bank d.d., Rijeka, Mljekarski Trg 3,

5. Croatia banci d.d., Zagreb, Kvaternikov trg 9,

6. Erste & Steiermärkische bank d.d., Rijeka, Jadranski trg 3a,

7. Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., Zagreb, Jurišićeva 4,

8. Hypo-Alpe-Adria bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6,

9. Imex banci d.d., Split, Tolstojeva 6,

10. Istarsko kreditnoj banci Umag d.d., Umag, Ernesta Miloša 1,

11. Jadranskoj banci d.d., Šibenik, Ante Starčevića 4,

12. Karlovačkoj banci d.d., Karlovac, Ivana Gorana Kovačića 1,

13. KentBank d.d., Zagreb, Gundulićeva 1,

14. Kreditnoj banci Zagreb d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 74,

15. Nava banci d.d., Zagreb, Tratinska 27,

16. OTP banci d.d., Zadar, Ulica Domovinskog rata 3,

17. Partner banci d.d., Zagreb, Vončinina 2,

18. Podravskoj banci d.d., Koprivnica, Opatička 3,

19. Primorskoj banci d.d. Rijeka, Rijeka, Scarpina 7,

20. Privrednoj banci Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50,

21. Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Petrinjska 59,

22. Samoborskoj banci d.d., Samobor, Trg kralja Tomislava 8,

23. Nova hrvatska banka d.d., Zagreb, Jurišićeva ulica 4

24. Slatinskoj banci d.d., Slatina, Vladimira Nazora 2,

25. Societe Generale-Splitskoj banci d.d., Split, Ruđera Boškovića 16,

26. Štedbanci d.d., Zagreb, Slavonska avenija 3,

27. Vaba d.d. banci Varaždin, Varaždin, Aleja kralja Zvonimira 1,

28. Veneto banci d.d., Zagreb, Draškovićeva 58,

II Žalba protiv ove privremene mjere ne odgađa njezino izvršenje.

III Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka.“ (dalje: prijedlog),

povodom kojeg prijedloga se vodi ovaj postupak osiguranja pod poslovnim brojem Ovr-144/2025.

2. U prijedlogu se predlagatelj osiguranja poziva na odredbe članka 344. stavaka 1. i 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje: OZ) i u bitnome navodi kako bi protivnik osiguranja navedenom privremenom mjerom pretrpio samo neznatnu štetu, obzirom da se navedenom zabranom ne stvara nikakva nova obveza ili opterećenje za protivnike osiguranja, već samo osiguranje za predlagatelja osiguranja. Nadalje navodi kako nema štete za protivnike osiguranja ukoliko se njima zabrani raspolaganje novčanim sredstvima na računima otvorenima na njihovo ime, dok bi s druge strane predlagatelj osiguranja bez određivanja predložene mjere bio izložen znatnoj šteti u vidu nemogućnosti namirenja svoje tražbine s naslova isplate prema protivniku osiguranja. Temeljem dostupnih informacija, predlagatelj osiguranja ističe kako je prvoprotivnik osiguranja fizička osoba, strani državljanin koja, prema saznanjima predlagatelja osiguranja, u Republici Hrvatskoj nema imovine, kako je drugoprotvinik osiguranja strano trgovačko društvo koje je ujedno osnivač trećeprotivnika, četvrtoprotivnika, petoprotivnika i šestoprotivnika osiguranja. Iz navedenoga je razvidno kako je time ostvaren razlog za određivanje privremene mjere temeljem članka 344. stavka 3. OZ-a jer bi se tražbina trebala ostvarivati u inozemstvu. U odnosu na trećeprotivnika, četvrtoprotivnika, petoprotivnika i šestoprotivnika osiguranja predlagatelj osiguranja ističe kako je riječ o hrvatskim pravnim osobama, trgovačkim društvima od kojih su baš svi za 2024. godinu prijavili značajne gubitke. Tako je trećeprotivnik osiguranja prijavio gubitak od čak 989.668,26 EUR, četvrtoprotivnik osiguranja gubitak od 250.492,78 EUR, petoprotivnik osiguranja gubitak od čak 1.051.927,99 EUR, a šestoprotivnik osiguranja gubitak od 393.311,27 EUR ili ukupno 2.685.400,30 EUR odnosno gotovo polovicu potraživanja predlagatelja osiguranja u ovom postupku. Postoji velika vjerojatnost kako ovi protivnici osiguranja ne raspolažu novčanim iznosom koji bi odgovarao visini novčane tražbine predlagatelja osiguranja te da prema redovnom tijeku stvari ne ostvaruju niti će ostvarivati takve prihode da bi u razdoblju do pravomoćnosti presude bilo opravdano očekivati da će ostvariti takvu zaradu za namirenje ove tražbine. Obzirom na dosadašnje maliciozno postupanje protivnika osiguranja te činjenicu da su prvoprotivnik i drugoprotivnik osiguranja stranci, a drugoprotivnik osiguranja kao strano trgovačko društvo osnivač trećeprotivnika, četvrtoprotivnika, petoprotivnika i šestoprotivnika osiguranja i više je nego razvidno kako na njihovoj strani postoji i opasnost da će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, a sve u cilju izbjegavanja isplate predlagatelju osiguranja. Dakle, uvažavajući sve naprijed navedeno, jasno je i nedvojbeno da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine.

U odnosu na tražbinu koju predlagatelj osiguranja predlaže osigurati predlagatelj osiguranja u tužbi u bitnome navodi kako je ugovorom o cesiji od 10. srpnja 2025. preuzeo potraživanja koja su prema protivnicima osiguranja imali društvo CABALLUS-NET d.o.o. i DB o kojoj cesiji su obaviješteni protivnici osiguranja. Nadalje navodi kako su njegovi prednici za protivnike osiguranja pronalazili odgovarajuće nekretnine, u naravi zemljišta na području Republike Hrvatske pogodna za gradnju logističkih centara, te pri tome kao nagradu za svoj angažman dobivali određeni postotak od vrijednosti kupoprodajne cijene zemljišta ili određeni postotak od vrijednosti cjelokupnog projekta. Tako su za prvoprotivnika i drugoprotivnika osiguranja pronašli, putem agenta za prodaju nekretnina OB iz trgovačkog društva SPILLER FARMER d.o.o. nekretninu-zemljište u blizini Zračne luke Franjo Tuđman na području Velike Gorice slijedom čega je četvrtoprotivnik, na račun društva CABALLUS-NET d.o.o. isplatilo iznos od 2.720.435,70 HRK ili 361.063,86 EUR koji iznos predstavlja 1.5% od kupoprodajne cijene. Nakon ovako realiziranog posla prvoprotivnik je od predlagateljevog prednika DB zatražio da se njemu i drugo do šesto protivnicima osiguranja pridruži kao partner u novim projektima te je od njega zatražio pomoć u financiranju daljnjih projekata kao i pomoć pri pronalasku trgovačkih društava koja će sudjelovati u gradnji novih objekata kao i trgovačkih društava koja će zakupljivati prostore u logističkim centrima. Predlagateljev prednik DB tako je pronašao novu nekretninu-zemljište na području Općine Bakar u Kukuljanovu kao i zemljište u Zdenčini. Isto tako, predlagateljev prednik osigurao je i financiranje putem Nove kreditne banke Maribor, Republika Slovenija, a protivnici su mu kao nagradu obećali iznos od 5% od razlike između vrijednosti investicija i vrijednosti projekata nakon njihova ostvarenja odnosno 5% od iznosa ostvarenog prodajom projekta. Slijedom navedenog zemljište u Kukuljanovu kupljeno je od Fortenova grupe, troškovi izgradnje iznosili su 16.500.000,00 EUR a prodajna vrijednost projekta iznosi 24.000.000,00 EUR, sve prema javno dostupnim podacima. Prema tomu dobit na ovom projektu iznosi 7.500.000,00 EUR od čega spomenuta nagradu od 5% obećana predniku tužitelja iznosi 375.000,00 EUR. Zemljište u Zdenčini kupljeno je upravo od Nove kreditne banke Maribor te je predlagateljevom predniku DB od protivnika obećano 300.000,00 EUR na ime nagrade za pronalazak i kupnju zemljišta te 10% od dobiti projekta. Predlagateljev prednik za ovaj logistički centar pronašao je i zakupca, trgovačko društvo ORBICO d.o.o. za što mu je od protivnika obećana i dodatna nagrada u visini tri mjesečna najma. Kako vrijednost ovog projekta, prema javno dostupnim podacima, iznosi oko 120.000.000,00 EUR dok je trošak investicije iznosio oko 60.000.000,00 EUR 10% dobiti iznosi 6.000.000,00 EUR. Za projekte u Kukuljanovu i Zdenčini predlagateljevim prednicima je od strane protivnika isplaćeno svega 300.000,00 EUR. Odmah po isplati ovog iznosa od 300.000,00 EUR prvoprotivnik je je od predlagateljevog prednika DB zatražio da mu pozajmi iznos od 150.000,00 EUR za privatne potrebe, a kada mu je predlagateljev prednik, ne sumnjajući u njegove dobre namjere povjerovao, te mu ovaj iznos od 100.000,00 EUR isplatio putem predlagateljevog prednika CABALLUS-NET d.o.o. isplatio na bankovni račun društva STEFFANY SERV INVEST S.R.L. u Rumunjskoj IBAN [broj bankovnog računa] a iznos od 50.000,00 EUR predao u gotovini prvoprotivnik se predlagateljevom predniku prestao javljati te s njim prekinuo svu komunikaciju 29. siječnja 2024. Drugoprotivnik osiguranja u Republici Hrvatskoj posluje od 2020. godine putem ukupno jedanaest trgovačkih društava istog imena LOG EXPERT s brojevima od jedan do jedanaest na engleskom jeziku, sva registrirana pri registru Trgovačkog suda u Zagrebu. Gotovo svim navedenim trgovačkim društvima jedini je osnivač drugoprotivnik osiguranja. Trećeprotivnik osiguranja je nositelj projekta u Velikoj Gorici, četvrtoprotivnik osiguranja je nositelj projekta u Klinča Selu, petoprotivnik osiguranja je nositelj projekta u Kukuljanovu a šestoprotivnik osiguranja predstavlja dodatnu investiciju drugoprotivniku osiguranja u projekt u Velikoj Gorici. Drugoprotivnik osiguranja dakle u naravi predstavlja operativnu kompaniju za financiranje i upravljanje projektima izgradnje komercijalnih nekretnina – logističkih centara. Prvoprotivnik osiguranja je vlasnik 50% dionica u osumnjičenoj pravnoj osobi koje drži putem svoje supruge GB odnosno trgovačkog društva Log Expert Development s.r.l. u kojoj njegova supruga drži 100% udjela i čija je odgovorna osoba. Prvoprotivnik osiguranja je putem gore navedenih trgovačkih društava, na području Republike Hrvatske izgradila te ima u vlasništvu ukupno najmanje četiri logistička centra; Zagreb 1, Zagreb 2, Zdenčina 1 i Rijeka 1. Prvoprotivnik osiguranja je stvarni voditelj poslovanja drugo do peto protivnika osiguranja. Prvoprotivnik osiguranja je tijekom travnja 2020. godine, koristeći svoje poznanstvo s FB, upoznao oštećenika te od njega zatražio da pronađe adekvatno zemljište blizu Zračne luke Zagreb kako bi drugoprotivnik osiguranja putem svojih trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj kupio navedeno zemljište te na njemu izgradila logistički centar. Kao nagradu za njegov angažman prvo i drugo protivnik osiguranja su oštećenom obećali isplatiti proviziju od 3% ostvarene kupoprodajne cijene. Predlagateljev prednik DB je stupio u kontakt s OB predsjednikom Uprave trgovačkog društva SPILLER FARMER d.o.o., te je u suradnji s njim pronašao adekvatno zemljište na području grada Velike Gorice. Znajući da mu nisu isplatili cijeli dogovoreni iznos nagrade a kako bi kod predlagateljevog prednika stvorili privid ozbiljnosti svojih namjera prvo i drugo protivnik osiguranja su mu potom obećali kako će ga kao partnera uključiti u sve buduće projekte u Republici Hrvatskoj. Da je bila riječ o dugogodišnjoj suradnji i partnerskom odnosu osim ugovora i korespondencije govori i činjenica da je s računa trećeprotivnika osiguranja 11. ožujka 2021. predlagateljevom predniku CABALLUS-NET d.o.o. plaćeno 1.026.594,22 HRK (136.252,46 EUR), a 10. lipnja 2021. oštećenoj pravnoj osobi plaćeno 724.956,93 HRK (96.218,31 EUR); s računa četvrtoprotivnika osiguranja 26. studenoga 2021. predlagateljevom predniku CABALLUS-NET d.o.o. plaćeno je 2.720.435,70 HRK (361.063,86 EUR); s računa petoprotivnika osiguranja 19. travnja 2022. predlagateljevom predniku CABALLUS-NET d.o.o. plaćeno 494.193,01 HRK (65.590,68 EUR) te s računa šestoprotivnika osiguranja 11. travnja 2023. predlagateljevom predniku CABALLUS-NET d.o.o. plaćeno je 139.935,00 EUR, 27. lipnja 2023. 51.074,38 EUR, a 27. listopada 2023. 51.074,38 EUR, iz čega proizlazi kako je predlagateljevom predniku CABALLUS-NET d.o.o. ukupno plaćeno 901.209,07 EUR. Iz svega proizlazi kako su prvo i drugo protivnik osiguranja svjesno i namjerno iskoristili predlagateljeve prednike kako bi za njih pronalazili odgovarajuće nekretnine u Republici Hrvatskoj, kako bi im osigurali financiranje za njihove projekte te kako bi ih doveli u svezu sa svim vrstama poslovnih partnera u Republici Hrvatskoj i u Republici Sloveniji; kao nagradu za sve što su predlagateljevi prednici za protivnike osiguranja činili obećali su im partnerstvo u projektima kroz odgovarajući postotak u vrijednosti pojedinog projekta ili kroz odgovarajući postotak od dobiti samog projekta treće do šesto protivnika osiguranja; kada su predlagateljevi prednici obavili što je od njih traženo te kada su tražili da im se isplati odgovarajuća naknada za njihov rad protivnici osiguranja su prekinuli svaki kontakt.

3. Prijedlog nije osnovan.

4. Pravila o uvjetima i postupku osiguranja privremenim mjerama određuju da je mjeru dopušteno odrediti na sredstvima predviđenim odredbama OZ-a ili kojeg drugog zakona. Privremena mjera mora biti takvog sadržaja da se njome može postići svrha osiguranja. Vrste dopustivih privremenih mjera radi osiguranja novčane tražbine po pravilima ovršnog prava uređene su pravilima iz članka 345. OZ-a.

5. Odredbom članka 344. stavka 1. OZ-a propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja (kumulativno) učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati (članak 344. stavak 1. OZ-a).

Opasnost o kojoj ovisi određivanje privremene mjere kvalificirana je kao subjektivna opasnost, što znači da je predlagatelj osiguranja dužan dokazati da protivnik osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju. Dakle, opasnost osujećenja ostvarenja tražbine mora proizlaziti iz konkretnog tzv. ugrožavajućeg ponašanja (radnji) protivnika (kako faktičnih ponašanja tako i pravnih raspoložbi), koja se manifestiraju na način da protivnik, primjerice prikriva, odnosi, prenosi, uništava, oštećuje, prerađuje, neodržava svoju imovinu (ili njezine dijelove) ili da tu imovinu otuđuje ili opterećuje ili na koji drugi način njome raspolaže sve sa svrhom osujećenja tražbine predlagatelja. Stoga je predlagatelj osiguranja dužan učiniti vjerojatnim postojanje subjektivne opasnosti, odnosno navesti i dokazati konkretna ponašanja protivnika kojima rasprodaje, skriva ili na drugi način raspolaže svojom imovinom sa svrhom osujećenja naplate tražbine predlagatelja, ali i dokazati uzročnu vezu između ponašanja protivnika osiguranja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju naplate njegove tražbine. Iz navedenog proizlazi da za određivanje privremene mjere nije dostatno postojanje tzv. objektivne opasnosti već je potrebno da protivnik osiguranja poduzima određene radnje koje bi u većoj mjeri otežale naplatu predlagateljeve tražbine. Radnje ili propuštanja moraju biti svjesno poduzete radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine. One moraju stvarno ugrožavati buduću naplatu predlagateljeve tražbine, a sud mora utvrditi postojanje takvih radnji odnosno propuštanja protivnika osiguranja i subjektivni odnos protivnika osiguranja prema njima.

6. Prema odredbi članka 344. stavka 2. OZ-a, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (članak 344. stavak 2. OZ-a).

Iz citirana odredbe proizlazi kako iznimno, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

Teret dokaza za primjenu citirane zakonske odredbe je na predlagatelju osiguranja zbog čega je predlagatelj osiguranja dužan učiniti vjerojatnim ono što se citiranom zakonskom odredbom traži, tj. nastupanje samo neznatne štete.

7. Prema odredbi članka 344. stavka 3. OZ-a, smatra se da opasnost iz stavka 1. toga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

Citiranom odredbom propisana je zakonska presumpcija prema kojoj se smatra da takva subjektivna opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu. Stoga u slučaju kad se tražbina ima ostvarivati u inozemstvu, predlagatelj osiguranja nije dužan dokazivati opasnost, jer se ona po zakonu presumira.

Međutim, ako se tražbina ima ostvariti u nekoj od država članica Europske unije primjena te odredbe je protivna zabrani diskriminacije iz članka 18. stavka1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Službeni list Europske unije L 115/49, 9. svibnja 2008., dalje: UFEU), koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj na temelju Ugovora o pristupanju Europskoj uniji (Narodne novine, Međunarodni ugovori broj 2/12, 5/13 i 9/13). Sudovi u Republici Hrvatskoj dužni su nakon 1. srpnja 2013. izravno primijeniti odredbu članka 18. stavka 1. UFEU, bez obzira na sadržaj nacionalnog zakona, jer se radi o hijerarhijski nadređenom izvoru prava, i bez obzira na to kada je postupak pokrenut. Odredba članka 18. stavka 1. UFEU propisuje zabranu svake nacionalne diskriminacije na temelju državljanstva. Ovlaštenici zabrane diskriminacije nisu samo fizičke, već i pravne osobe koje imaju pripadnost neke države članice . (Sud Europske unije, C-328/08, Neukirchinger, C-628/11, International Jet Management). Prema stajalištu Suda Europske unije, zabrana diskriminacije po osnovi državljanstva iz članka 18. stavka 1. UFEU predstavlja izraz općeg načela jednakosti koje je jedno od općih načela prava Europske unije.

Da bi se navedena opasnost mogla presumirati, predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja u inozemstvu ima imovinu na kojoj bi se trebala provesti ovrha te da protivnik osiguranja u vrijeme kad će se protiv njega moći tražiti ovrha u zemlji neće imati imovinu iz koje bi se tražbina mogla namiriti. Dakle, činjenica da je predlagatelj osiguranja inozemna pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu sama za sebe nema nikakav utjecaj na presumpciju opasnosti ostvarivanja tražbine u inozemstvu jer je jedino bitno treba li se tražbina koju treba osigurati ostvariti u inozemstvu. Inozemstvo se ne shvaća u smislu da je Republika Hrvatska za predlagatelja osiguranja koji je inozemna pravna osoba (ili fizička osoba s prebivalištem u inozemstvu) i koji bi tražbinu trebao ostvariti u Republici Hrvatskoj inozemstvo jer u primjeni hrvatskog procesnog pravnog propisa, inozemstvo može biti samo izvan Republike Hrvatske. Osim toga, čak i da je protivnik osiguranja osoba sa sjedištem odnosno prebivalištem u inozemstvu i da bi se stoga tražbina predlagatelja osiguranja imala ostvariti u inozemstvu, u situaciji kada je protivnik osiguranja osoba koja ima sjedište odnosno prebivalište u državi članici Europske unije, treba imati u vidu da je riječ o jedinstvenom pravnom poretku pa činjenica što protivnik osiguranja ima registrirano sjedište odnosno prebivalište u državi koja je također članica Europske unije nije relevantna za to da se tražbina ima ostvariti u inozemstvu. Naime, u takvoj situaciji primjenom navedene odredbe protivnik osiguranja koji ima sjedište odnosno prebivalište u inozemstvu dovodi se u nepovoljniji pravni položaj u odnosu na osobe koje imaju sjedište odnosno prebivalište u [adresa], što bi bilo protivno zabrani diskriminacije na temelju državljanstva iz članka 18. stavka 1. UFEU (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-736/19 od 4. veljače 2019.).

8. U odnosu na postojanje subjektivne opasnosti kao jedne od kumulativnih pretpostavki za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja ističe kako bi predloženom mjerom protivnici osiguranja pretrpjeli samo neznatnu štetu jer se navedenom zabranom ne stvara nikakva nova obveza ili opterećenje za protivnike osiguranja, već samo osiguranje za predlagatelja osiguranja te da nema štete za protivnike osiguranja ukoliko se njima zabrani raspolaganje novčanim sredstvima na računima otvorenima na njihovo ime, dok bi s druge strane predlagatelj osiguranja bez određivanja predložene mjere bio izložen znatnoj šteti u vidu nemogućnosti namirenja svoje tražbine s naslova isplate prema protivniku osiguranja.

Međutim, suprotno paušalnoj tvrdnji predlagatelja osiguranja, prema stajalištu suda, određivanjem privremene mjere kojom se zabranjuje isplata s računa protivnika osiguranja radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 6.100.050,00 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 23. listopada 2025. do isplate, protivnici osiguranja ne bi pretrpali samo neznatnu štetu jer se radi o znatnom, odnosno vrlo visokom iznosu tražbine u odnosu na koji se predlaže odrediti privremena mjera. Takav iznos zasigurno ne predstavlja neznatan iznos, odnosno neznatnu štetu. Navedeno tim više što u ovoj fazi postupka iz činjenica navedenih u tuži / prijedlogu i isprava dostavljenih uz tužbu / prijedlog ne proizlazi vjerojatnost postojanja novčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivnicima osiguranja upravo u navedenom iznosu od 6.100.050,00 EUR za koji se predlaže odrediti privremena mjera.

Budući da osim navedenih paušalnih tvrdnji predlagatelj osiguranja nije iznio nikakve druge konkretne činjenice koje bi upućivale na zaključak o postojanju neznatne štete, to je, uzevši u obzir navedeno sud utvrdio kako predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da bi predloženom privremenom mjerom protivnici osiguranja pretrpjeli samo neznatnu štetu u smislu odredbe članka 344. stavka 2. OZ-a.

9. Osim toga, predlagatelj osiguranja se neosnovano poziva i na zakonsku presumpciju postojanja opasnosti iz članka 344. stavka 3. OZ-a. Naime, sama činjenica što prvoprotvnik osiguranja ima prebivalište u [adresa], a drugoprotivnik osiguranja sjedište u [adresa], dakle, u državama članicama Europske unije, same za sebe ne opravdavaju primjenu navedene zakonske presumpcije jer, kao što je prethodno obrazloženo, treba imati u vidu da je riječ o jedinstvenom pravnom poretku pa činjenica što protivnik osiguranja ima prebivalište odnosno registrirano sjedište u državi koja je također članica Europske unije nije relevantna za to da se tražbina ima ostvariti u inozemstvu. Naime, u takvoj situaciji primjenom odredbe članka 344. stavka 3. OZ-a protivnik osiguranja koji ima prebivalište odnosno sjedište u inozemstvu dovodi se u nepovoljniji pravni položaj u odnosu na osobe koje imaju prebivalište odnosno sjedište u [adresa], što bi bilo protivno zabrani diskriminacije na temelju državljanstva iz članka 18. stavka 1. UFEU. S druge strane, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da prvoprotivnik i drugoprotivnik osiguranja u inozemstvu imaju imovinu na kojoj bi se trebala provesti ovrha te da navedeni protivnici osiguranja u vrijeme kad će se protiv njih moći tražiti ovrha u zemlji neće imati imovinu iz koje bi se tražbina mogla namiriti.

10. Činjenica što je, kao što to predlagatelj osiguranja, navodi u prijedlogu, drugoprotvinik osiguranja strano trgovačko društvo koje je ujedno osnivač trećeprotivnika, četvrtoprotivnika, petoprotivnika i šestoprotivnika osiguranja, također ne opravdava primjenu zakonske presumpcije iz članka 344. stavka 3. OZ-a kao što to neosnovano ističe predlagatelj osiguranja. Naime, u hrvatskom pravnom sustavu je osnovno pravilo da za obveze trgovačkog društva prema trećima (vjerovnicima) odgovara samo to društvo cijelom svojom imovinom (članak 9. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22 i 18/23; dalje: ZTD)). Članovi društva kapitala u pravilu po samom zakonu ne odgovaraju za obveze društva, što je jedna od pravnih posljedica pravne i imovinske odvojenosti društva kapitala od njegovih članova. Samo iznimno članovi društva kapitala odgovaraju za obveze društva uz ispunjenje zakonskih pretpostavki iz članka 10. stavaka 3. i 4. ZTD-a, što konkretno predlagatelj osiguranja niti ne tvrdi niti čini vjerojatnim.

11. Predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim niti postojanje subjektivne opasnosti u skladu s odredbom članka 344. stavka 1. OZ-a. S tim u svezi predlagatelj osiguranja navodi kako je u odnosu na trećeprotivnika, četvrtoprotivnika, petoprotivnika i šestoprotivnika osiguranja riječ o hrvatskim pravnim osobama, trgovačkim društvima od kojih su baš svi za 2024. godinu prijavili značajne gubitke. Tako je trećeprotivnik osiguranja prijavio gubitak od čak 989.668,26 EUR, četvrtoprotivnik osiguranja gubitak od 250.492,78 EUR, petoprotivnik osiguranja gubitak od čak 1.051.927,99 EUR, a šestoprotivnik osiguranja gubitak od 393.311,27 EUR ili ukupno 2.685.400,30 EUR odnosno gotovo polovicu potraživanja predlagatelja osiguranja u ovom postupku. Nadalje navodi da postoji velika vjerojatnost kako ovi protivnici osiguranja ne raspolažu novčanim iznosom koji bi odgovarao visini novčane tražbine predlagatelja osiguranja te da prema redovnom tijeku stvari ne ostvaruju niti će ostvarivati takve prihode da bi u razdoblju do pravomoćnosti presude bilo opravdano očekivati da će ostvariti takvu zaradu za namirenje ove tražbine. Međutim, navedene okolnosti na koje se poziva predlagatelj osiguranja koje se u bitnome svode na gubitke navedenih protivnika osiguranja, dakle, na njihovo negativno poslovanje i nepostojanje novčanih sredstava na njihovim računima , odnosno na ocjenu boniteta i solventnosti te eventualnog negativnog trenda poslovanja navedenih protivnika osiguranja, kao objektivne kategorije, nemaju značaj posebne radnje usmjerene na osujećenje predlagatelja osiguranja u ostvarenju njegove tražbine (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-2370/20 od 1. srpnja 2020.).

S druge strane, predlagatelj osiguranja samo paušalno navodi iz dosadašnjeg malicioznog postupanja protivnika osiguranja te činjenice da su prvoprotivnik i drugoprotivnik osiguranja stranci, a drugoprotivnik osiguranja kao strano trgovačko društvo osnivač trećeprotivnika, četvrtoprotivnika, petoprotivnika i šestoprotivnika osiguranja, više nego razvidno kako na njihovoj strani postoji i opasnost da će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, a sve u cilju izbjegavanja isplate predlagatelju osiguranja. Međutim, osim što se samo paušalno poziva na maliciozno postupanje protivnika osiguranja predlagatelj osiguranja ne tvrdi niti čini vjerojatnim postojanje konkretnih radnji odnosno ponašanja protivnika osiguranja kojima rasprodaju, skrivaju ili na drugi način raspolažu svojom imovinom sa svrhom osujećenja naplate tražbine predlagatelja osiguranja. Osim toga, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim niti postojanje uzročne veze između ponašanja protivnika osiguranja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju naplate njegove tražbine. Činjenica što protivnici osiguranja odbijaju podmiriti tražbinu, čije je postojanje u konkretnom slučaju sporno, sama za sebe nije dovoljna za zaključak da protivnici osiguranja poduzimaju mjere radi osujećenja naplate predmetne tražbine (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-2370/20 od 1. srpnja 2020. i Pž-2875/21 od 16. lipnja 2021.). Stoga je, uzevši u obzir navedeno, sud, utvrdio da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje subjektivne opasnosti iz članka 344. stavak 1. OZ-a.

12. Dodatno valja naglasiti da je privremena mjera ograničavanje prava dužnika u vrijeme dok je postojanje tražbine još neizvjesno pa je zakonom određeno da sud može (a ne mora) odrediti osiguranje tražbine privremenom mjerom čak i onda kada su ispunjene sve pretpostavke za privremenu mjeru. Kada je dvojbeno je li učinjena u dovoljnom stupnju vjerojatnost tražbine ili opasnosti osujećenja ostvarenja tražbine od strane dužnika, nema mjesta privremenoj mjeri (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Pž-2370/20 od 1. srpnja 2020. i Pž-2875/21 od 16. lipnja 2021.).

13. Tražbina po osnovi troškova osiguranja u iznosu od 25.000,00 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama u odnosu na koju predlagatelj osiguranja također predlaže odrediti privremenu mjeru nije tražbina koja je postojala u trenutku podnošenja prijedloga, koju je kao takvu moguće osigurati određivanjem privremene mjere. Radi se o zahtjevu za naknadu troškova u smislu odredaba članka 14. OZ-a, čija osnovanost ovisi o uspjehu predlagatelja osiguranja u postupku osiguranja i koju tražbinu, kako po osnovi tako i po visini, sud određuje tek rješenjem kojim odlučuje o prijedlogu. Stoga je i iz navedenog razloga sud utvrdio neosnovanim prijedlog za određivanje privremene mjere u odnosu na navedene troškove osiguranja s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

14. Uzevši u obzir navedeno sud je utvrdio prijedlog neosnovanim zbog čega je odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.

15. Budući da je prijedlog odbijen kao neosnovan, predlagatelj osiguranja nema pravo na naknadu troškova postupka osiguranja u iznosu od 25.000,00 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama (članak 14. stavak 4. OZ-a i članak 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a). Zbog toga je odlučeno kao u točki II. izreke rješenja.

Zagreb, 1. prosinca 2025.

Sudac

mr. sc. Ivana Koštarić Fegeš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Visokom trgovačkom sud Republike Hrvatske u roku od osam (8) dana od dostave rješenja koja se predaje ovom sudu. udjela, njegov imatelj ne stječe pravo na upravljanje imovinom društva, već samo na raspolaganje članskim pravima. Zbog toga eventualnim raspolaganjem imovinom navedenih društava nije učinjena vjerojatnom subjektivna opasnost ostvarenja druge strane, trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom (članak

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte