Poslovni broj: R1-62/2023-27
Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Varaždin, Trg slobode 9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Jadranki Orlović, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu LR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Franji Šebijanu, odvjetniku u ZOU Franjo Šebijan i Mihaela Carović Rukavina u Varaždinu, protiv protustranke NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Kneževiću, odvjetniku u ZOU Plavetić – Knežević – Kriković, Pisarnica Novi Marof, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, izvan ročišta, 1. prosinca 2025., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina,
r i j e š i o j e
I. Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretninama predlagatelja LR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], čkbr. [katastarska čestica], VOĆNJAK U KRČU, površine 74 čhv-a, i čkbr. [katastarska čestica] VOĆNJAK U KRČU, površine 117 čhv-a, ukupne površine 191 čhv-a, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kojih su stranke suvlasnici i to predlagatelj u 2/3 dijela, a protustranka u 1/3 dijela te čkbr. [katastarska čestica] ORANICA U KRČU, površine 197 čhv. upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje su stranke suvlasnici i to predlagatelj u 1/3 dijela, a protustranka u 2/3 dijela i to civilnom diobom – sudskom prodajom na javnoj dražbi, a iznos dobiven prodajom će se podijeliti suvlasnicima razmjerno suvlasničkim dijelovima.
II. Ukupni trošak ovog postupka iznosi 987,39 EUR (devetsto osamdeset sedam eura i trideset devet centi) te je protustranka NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan predlagatelju LR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi nastali trošak razmjerno veličini svojih suvlasničkih dijelova na nekretninama, i to u iznosu od 493,69 EUR (četiristo devedeset tri eura i šezdeset devet centi), u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je po punomoćniku podnio prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva. U prijedlogu navodi da predlagatelj i protustranka dolaze upisani kao suvlasnici i suposjednici nekretnina označenih kao čkbr. [katastarska čestica], VOĆNJAK U KRČU, površine 74 čhv-a, te čkbr. [katastarska čestica] VOĆNJAK U KRČU, površine 117 čhv-a, ukupne površine 191 čhv-a, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to predlagatelj u 2/3, a protustranka u 1/3 dijela. Zatim, predlagatelj i protustranka dolaze kao suvlasnici i suposjednici nekretnine označene kao čkbr [katastarska čestica] ORANICA U KRČU, površine 197 čhv. upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to predlagatelj u 1/3, a protustranka u 2/3 dijela. Nažalost, stranke se ne mogu sporazumjeti oko korištenja i općenito upravljanja predmetnim nekretninama te nisu uspjele pronaći način mirnog razvrgnuća suvlasničke zajednice mimo suda unatoč brojnim pokušajima iniciranim upravo od strane predlagatelja. Dakle, suvlasnička zajednica stranaka je teretna, geometrijska dioba nije moguća, a radi teretne suvlasničke zajednice predmetne nekretnine propadaju nekoliko godina. Uzimajući u obzir prethodno navedeno, predlagatelj predlaže razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom odnosno da se predmetne nekretnine prodaju na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos da se podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima.
2. Protustranka po svom punomoćniku u odgovoru na prijedlog navodi da je točno da su predlagatelj i protustranka suvlasnici nekretnina naznačenih u točki 1. prijedloga. Protustranka je u više navrata predlagala predlagatelju da se nekretnine etažiraju i da svaki ima svoj dio, s obzirom da protustranka živi u predmetnim nekretninama. Geometrijska dioba je moguća i protustranka je predlagala i još uvijek stoji kod svojega prijedloga da će o svojem trošku sagraditi poseban ulaz u svoj dio nekretnine. Protustranka je već ishodila potrebnu dokumentaciju radi uvođenja posebnih brojila za struju, ali predlagatelj nije htio dati suglasnost za isto. Slijedom navedenoga predlaže se sudu provesti predložene dokaze i odrediti geometrijsku diobu nekretnina.
3. Rješenjem suda od 27. studenoga 2023. određen je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje građevinskog vještaka HR, koji je tijekom provedenog očevida održanog 8. siječnja 2024. pregledao predmetnu nekretninu radi očitovanja da li je moguća fizička dioba iste prema suvlasničkim omjerila stranaka.
4. U Nalazu i mišljenju vještaka HR od 22. siječnja 2025. se navodi da čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljaju jednu cjelinu na kojoj se nalazi obiteljska kuća, dvije gospodarske zgrade i garaža, a u skici identifikacije prikazane su zelenim linijama. Crvenim kvadratićem prikazan je položaj obiteljske kuće na parceli čkbr. [katastarska čestica] i u skici je obiteljska kuća obilježena crvenom zaokruženom brojkom 1. Crvenim kvadratićem prikazan je položaj dviju gospodarskih zgrada na parceli čkbr. [katastarska čestica] i u skici su gospodarske zgrade obilježene crvenim zaokruženim brojkama 2 i 3. Zaokruženom crvenom brojkom 4 u skici je prikazan položaj garaže na parceli čkbr. [katastarska čestica]. Prema podacima prostornog plana, sve tri parcele nalaze se u građevinskoj zoni, tj. predstavljaju građevinsko zemljište. Nakon pregleda dvorišta, obiteljske kuće, gospodarskih zgrada i garaže vještak je utvrdio da nije moguće provesti fizičku diobu predmetnih parcela na način da svaka stranka dobije svoju parcelu u samovlasnišvo. Obiteljska kuća se koristi na način da bi se u istoj moglo uspostaviti etažno vlasnišvo na pojedinim dijelovima kuće. Na taj način bi određene gospodarske zgrade i garaže mogle biti pripadajući dijelovi pojedinoj etaži. Naravno trebalo bi odrediti i način korištenja dvorišta, ili bi se isto dvorište koristilo zajednički. Osnovni preduvjet za izradu elaborata etažiranja su građevinske dozvole (legalni objekti), odnosno na temelju istih, trebalo bi ishoditi i uporabne dozvole. Prije izrade etažnog elaborata sve parcele bi trebalo objediniti u jednu i sve objekte bi trebalo upisati u zemljišne knjige.
5. Prema odredbi čl. 47. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014 dalje: ZV) suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva, može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika, a o prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučit će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća. Prema čl. 48. st. 3. toga zakona ako nema sporazuma suvlasnika o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina sud odlučuje u izvanparničnom postupku, a tim da taj zakon sadrži samo materijalne odredbe, dok se na postupovne, a glede provođenja postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine u vanparničnom postupku primjenjuju pravna pravila bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku. Pravnim pravilom iz paragrafa 267. bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku propisano je da će se u vanparničnom postupku provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina ukoliko među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari, o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika i o veličini njihovih suvlasničkih dijelova. U suprotnom tj. ukoliko među suvlasnicima dođe do spora glede predmeta diobe, opsega zajedničke stvari i veličine suvlasničkih dijelova, sud će uputiti predlagatelja na parnicu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, a sukladno pravnom pravilu iz paragrafa 268. spomenutog Zakona.
6. Kako protustranka u svom odgovoru na prijedlog nije osporila niti predmet diobe, niti opseg zajedničke stvari, niti veličinu suvlasničkih dijelova, to je sud ovaj postupak nastavio provoditi po pravilima vanparničnog postupka.
7. Prilikom razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina sud je u prvom redu vezan strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Sukladno odredbi čl. 50. st.1. ZV-a, prema st. 2. iste zakonske odredbe sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, a ako takva dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće) sukladno odredbi čl. 50. st. 4. ZV-a.
8. Na temelju provedenog građevinskog vještačenja po sudskom vještaku HR, na čiji nalaz i mišljenje niti predlagatelji niti protustranke nisu imali nikakve primjedbe, utvrđeno je da geometrijska dioba predmetnih nekretnina nije moguća, pa se dakle suvlasnička zajednica predmetnih nekretnina može razvrgnuti samo civilnom diobom, kako to predlagatelj i traži.
9. Slijedom svega navedenoga, budući da sporazuma stranaka o razvrgnuću suvlasništva u ovom slučaju nema, a prema Nalazu vještaka geometrijska dioba nije moguća, sud je prijedlog predlagatelja usvojio te odlučio da se suvlasnička zajednica predmetne nekretnine razvrgava civilnom diobom, a u skladu s citiranom odredbom čl. 50. st. 4. ZV-a.
10. U izvanparničnim postupcima troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima u smislu odredbe čl. 54. ZV-a uz supsidijarnu primjenu Zakona o sudskom izvanparničnom postupku koji u ovom slučaju treba primijeni ti budući da je prijedlog podnesen prije nego je stupio na snagu novi Zakon o izvanparničnom postupku na temelju odredbe čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine broj 73/91). Prema navedenom pravnom pravilu osnovno je načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi sve svoje troškove, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanoga, a ako je bilo zajedničkih troškova, o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno, koje pravilo predstavlja bitnu razliku u odnosu na parnični postupak. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi, troškovi očevida i vještačenja, dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužan trošak i on pada na zastupanog. Prema stavku 4. pravnog pravila iz paragrafa 20. Zakona o sudskom vanparničnom postupku sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući i troškove pravnog zastupnika, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom, što ovdje nije slučaj, pa troškove zastupanja predlagatelja po punomoćniku, snosi sam predlagatelj. U ovom slučaju su nastali troškovi očevida i vještačenja od 549,48 EUR i troškovi sudskih pristojbi za prijedlog i odluku od 437,91 EUR, ukupno 987,39 eura. Troškove očevida i vještačenja je predujmio predlagatelj koji je platio i pristojbu za prijedlog te je i obveznik plaćanja pristojbe za odluku o prijedlogu. Troškove postupka kao što je rečeno snose protustranke razmjerno svojim suvlasničkim udjelima. Predlagatelj suvlasnik dvije nekretnine ukupne površine od 191 čhv u 2/3 dijela, a protustranka je suvlasnik treće nekretnine ukupne površine od 197 čhv u 2/3 dijela, svaka stranka snosi polovicu ukupno nastalog troška od 987,39 eura, dakle svaka stranka snosi 493,69 eura. Stoga je protustranka obvezana platiti predlagatelju polovicu nastalog troška od 493,69 eura, odnosno odlučeno je kao u toč. II. ovog rješenja.
11. Slijedom svega navedenoga sud je prijedlog predlagatelja usvojio te odlučio da se suvlasnička zajednica tih nekretnina razvrgava civilnom diobom, a u skladu s citiranom odredbom čl. 50. st. 4. ZV-a.
U Varaždinu 1. prosinca 2025.
Sutkinja
Jadranka Orlović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1/ Predlagatelju po punomoćniku Franji Šebijanu, odvjetniku u ZOU Franjo Šebijan i
LRĐ u Varaždinu,
2/ Protustranci po punomoćniku Tomislavu Kneževiću, odvjetniku u ZOU Plavetić –
L, Pisarnica Novi Marof,