Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: P-1464/2014-54

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja DB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po ZOU Josip Janković i Mate Burazin iz Karlovca, protiv tužene GB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Dinki Dobrović Legović, odvjetnici u Karlovcu, radi utvrđenja vlasništva i predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave dovršene 6. listopada 2025., u nazočnosti stranka i punomoćnika stranka, dana 1. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" Utvrđuje se da je tužitelj DB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] oranica Brdo u Črnomlju iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 824 čhv, a posebno dijela navedene čestice u dopuni skici mjerničkog vještaka Cadcom d.o.o. Zagreb od 22. 11. 2021. označene točkama 10-14-9-8-7-6-5-4-3-2-1-10 u površini od 212 m2, koja skica je sastavni dio ove presude, što je tužena GB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužna priznati te sa naprijed navedenog dijela nekretnine tužitelja odstraniti potporni zid dužine oko 24,40 m i širine oko 0,20 m, pečenjaru dužine 1,9 m i širine 1,1 m, jedan trs loze , ogradu od metalnih cijevi visine oko 0,5 m povezanih s plastičnom trakom, te dio gospodarske zgrade dužine 8,60 m i širine 0,6 m, te se tuženoj nalaže da tužitelju preda u posjed slobodno od osoba i svojih stvari naprijed navedeni dio nekretnine, a ujedno joj se nalaže da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka uz zz kamatu po stopi d 5,89% godišnje, odnosno po stopi koja se određuje za svako polugodište sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekući počevši od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate sve to u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju DB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženoj GB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 1. prosinca 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv 1. i 2. tuženika podnio tužbu u kojoj navodi da je vlasnik kčbr. [katastarska čestica] oranica Brdo od 824 čhv iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da su tuženici vlasnici susjednih nekretnina i to 1. tuženik (IB) vlasnik kčbr. [katastarska čestica] oranica Brdo od 924 čhv iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a 2. tužena (GB) je vlasnica kčbr. [katastarska čestica] oranica Brdo od 607 čhv iz zk. ul. [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina].

Navodi da je 1. tuženik neosnovano i samovlasno zaposjeo dio nekretnine tužitelja kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji u naravi čini trokut, čija površina će precizno biti naznačena u skici očevida mjerničkog vještaka a koji trokut tužitelj sada okvirno određuje točkama A-B-C.

Navodi da je 2. tužena neosnovano i samovlasno zaposjela dio tužiteljeve kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji u naravi čini pravokutnik, čija površina će precizno biti označena na skici očevida koju će u postupku sačiniti mjernički vještak, a koji pravokutnik tužitelj sada okvirno određuje točkama D-E-F-G, te da je na zemljište 2. tužena postavila potporni zidić u dužini oko 20 m, visini oko 1 do 2 m, debljine oko 0,20 m, zatim da je postavila dvije pečenjare, posadila jedan trs loze, te zauzeti dio zemljišta tužitelja ogradila s metalnim cijevima visine oko 0,5 m te plastičnom trakom.

Tužitelj u tužbenom zahtjevu u tužbi traži da sud donese presudu kojom će:

- utvrditi da je tužitelj vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 824 čhv, a posebno dijela između točaka A-B-C što je 1. tuženik dužan priznati i s navedenog dijela nekretnine tužitelja odstraniti drvene kolce i plastičnu mrežu, naoranu zemlju, betonske stupiće, te da mu se naloži predaja u posjed navedenog dijela nekretnine

- utvrditi da je tužitelj vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 824 čhv, a posebno dijela između točaka D-E-F-G što je 2. tužena dužna priznati i s tog dijela nekretnine odstraniti potporni zidić dužine oko 20 m, dvije pečenjare, jedan trs loze, te ogradu od metalnih cijevi povezanih s plastičnom trakom, te da joj se naloži predaja u posjed tužitelju navedenog dijela nekretnine.

2. Nakon provedenog mjerničkog vještačenja tužitelj je u skladu s nalazom mjerničkog vještaka odnosno dopunom nalaza precizirao tužbeni zahtjev podneskom od 31. 1. 2022. (str. 61 i 62 spisa) i u odnosu:

na (ranijeg) 1. tuženika FB na utvrđenje da je tužitelj vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 824 čhv, a posebno dijela navedene čestice u dopuni skice mjerničkog vještaka od 22. 11. 2021. označene točkama 18-20-26-18 površine 6 m2 što je 1. tuženik dužan priznati te da mu se naloži da tužitelju preda u posjed navedeni dio nekretnine.

2.1. Prvotuženik je podneskom od 3. 10. 2025. (str. 91 spisa) priznao ovaj tužbeni zahtjev u odnosu na ovaj tužbeni zahtjev te navodi da su se stranke nagodile pa i u pravcu da svaka snosi svoje troškove postupka.

2.2. Obzirom je 1. tuženik priznao tužbeni zahtjev u odnosu na njega je donijeta 6. 10. 2025. presuda na temelju priznanja (ročište od 6. 10. 2025.).

3. Tužitelj je tijekom postupka unekoliko navrata precizirao tužbeni zahtjev u odnosu na tuženu GB –podneskom od 23. 11. 2015. (str. 19 spisa) prije zaključenja prethodnog postupka, zatim podneskom od 7. 1. 2021. (str. 43 i 44 spisa) nakon provedenog očevida i nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka, te konačno podneskom od 31. 1. 2022. (str. 61 i 62 spisa) nakon dopune nalaza mjerničkog vještaka.

3.1. Dakle, u odnosu na tuženu GB tužitelj je nakon provedenog mjerničkog vještačenja u skladu s dopunom nalaza konačno postavio i precizirao tužbeni zahtjev podneskom od 31. 1. 2022. - str. 61 i 62 spisa - tako da traži da se utvrdi da je tužitelj vlasnik kčbr. [katastarska čestica] oranica k. o. [katastarska općina] u površini od 824 čhv, a posebno dijela navedene čestice u dopuni skice mjerničkog vještaka Cadcom d.o.o. od 22.11. 2021. označene točkama 10-14-9-8-7-6-5-4-3-2-1-10 u površini 212 m2 što je ista dužna priznati i s navedenog dijela nekretnine tužitelja odstraniti: potporni zid dužine oko 24,40 m i širine oko 0,20 m,

pečenjaru dužine 1,9 m i širine 1,1 m

trs loze

ogradu od metalnih cijevi visine oko 0,5 m povezanih s plastičnom trakom te dio gospodarske zgrade dužine 8,60 m i širine 0,6 m

kao i da se tuženoj naloži da navedeni dio nekretnine preda u posjed tužitelju.

4. U odgovoru na tužbu (str. 12 ) tužena navodi da nije točno da je ušla u posjed tužitelja, da je ona vlasnica kčbr. [katastarska čestica] od 607 čhv gdje se nalazi kuća sa pripadajućim objektima, da je tužitelj sam vukao mjeru 2012. ili 2013. kod ovlaštenog ing. geodezije ĆB, a izmjera mu nije bila po volji pa ga je otjerao. Navodi da su kuća i pripadajući objekti u postupku legalizacije pa je tužena zatražila ip latila izmjeru kod geodetskog ureda Radijan d.o.o. Karlovac 2014. godine i oni su označili među i markirali sa drvenim stupićima do kojih je ona stavila i željezne stupiće, da dakle dva ovlaštena geodeta neovisna jedan od drugog u različitim vremenskim razdobljima izmjere nisu bila dovoljna tužitelju. navodi da je tužitelj 2013. sa teškim čekićem tj. batom razbio ogradu od 8 željeznih stupića visine 0,60 cm i pletenu plastificiranu žicu, da je ona zvala policiju koja je napravila zapisnik o šteti, da je nakon nekoliko mjeseci tužitelj to ponovio pa je isto pozvala policiju, da je u tijeku kazneni postupak protiv tužitelja kod Općinskog kaznenog suda u zagrebu koji se vodi pod brojem K.268/15. Nadalje navodi da sporni zidić je napravljen 1984. ili 1985. godine i u njenom je posjedu i odmaknut od međe oko 50 cm.

5. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja izvršen je uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, u Nalaz i skicu očevida mjerničkog vještaka Cadcom d.o.o. Karlovac od 20. 3. 2018. na str. 37 i 38 spisa, u Dopunu nalaza istog vještaka od 23. 11. 2021. sa dopunom skice očevida sve na str. 51 i 52 spisa, provedeno je usmeno saslušanje sudskog vještaka Andreje Omić iz Cadcom d.o.o. na ročištu 4. 9. 2025., zatim je proveden dokaz saslušanjem svjedoka BB, MB, AB, TB, te je proveden dokaz saslušanjem tužitelja i tužene GB.

6. Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao u izreci.

7. Dakle ostalo je odlučiti o tužbenom zahtjevu tužitelja u odnosu na tuženu GB.

8. Čestica tužitelja je kčbr. [katastarska čestica], a čestica tužene 814/1, te ove dvije čestice međaše.

9. Predmet tužbenog zahtjeva je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je vlasnik dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označen u Dopuni nalaza odnosno skice mjerničkog vještaka točkama 10-14-9-8-7-6-5-4-3-2-1-10, prijeporne površine 212 m2, kod čega su točke 10-14 katastarska međa, a točke 9-8-7-6-5-4-3-2-1 linija do kuda tužena tvrdi da je međa odnosno linija uživanja, a inače se prijepor nalazi unutar kčbr. [katastarska čestica] (čestice tužitelja), a posjednik prijepora je tužena i na dijelu prijepora se nalazi potporni zid, pečenjara kao i gospodarska zgrada tužene za koje objekte tužena tvrdi da ih je sagradila (zajedno sa sada pok. suprugom ) još 80-tih godina prošlog stoljeća.

10. U postupku je održan očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka, te iz Nalaza od 20. 3. 2018 (str. 37) i skice očevida mjerničkog vještaka (str. 38) proizlazi:

-da je u skici očevida točkama 10, 11, 12, 13, 14 i plavom bojom označena međa između čestica stranaka i to međa (linija razgraničenja) kako ju pokazuje tužitelj,

-da po tom pokazivanju tužitelja ta međa ide na ćošak gospodarske zgrade tužene, a potporni zid i pečenjara bi po tome bile u tužiteljevoj čestici,

-inače na skici očevida su ucrtani gospodarska zgrada, pečenjara, i potporni zid koji je označen zelenom bojom, a za koje objekte pa tako i za potporni zid tužena tvrdi da je njeno i da je to ona izgradila,

-da je u skici očevida točkama 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 i crvenom bojom označena međa između čestica stranaka i to međa (linija razgraničenja) kako ju pokazuje tužena i po tom pokazivanju i gospodarska zgrada i pečenjara i potporni zid su unutar čestice tužene kčbr. [katastarska čestica], da površina prijepora iznosi 153 m2,

- iz skice očevida proizlazi da katastarska međa ide točkama 10-14.

11. Tužitelj je podneskom od 7. 1 2021. tražio da sudski vještak označi površinu prijepora između točaka 10-14 (znači katastarske međe) - 9-8-7-6-5-4-3-2-1-10, i da utvrdi dužinu potpornog zida, dužinu i širinu pečenjare kao i gospodarske zgrade koja prelazi na kčbr. [katastarska čestica] (tužitelja).

12. Sudska vještakinja je nadopunila nalaz odnosno skicu očevida – Dopuna skice očevida od 23. 11. 2021. na str. 52 spisa:

-da je potporni zid dužine 24,40 m i širine 0,20 m,

-da je pečenjara dužine 1,9 m i širine 1,1 m

-da je gospodarska zgrada dužine 8,6m i širine 5,0 m

-da je gospodarska zgrada na dijelu kčbr. [katastarska čestica] širine 0,6 m i širine 8,60 m,

-da je površina prijepora između točaka10-14- 9-8-7-6-5-4-3-2-1-10, dok je površina prijepora u odnosu na to kako su među pokazivali tužitelj i 2. tužena 153 m2 (kako je ranije označeno u prvoj skici).

13. Prema ovoj Dopuni skice tužitelj je i konačno postavio tužbeni zahtjev podneskom od 31. 1. 2022. (str. 61-62 spisa) tako da je prijepor označio točkama 10- 14- 9-8-7-6-5-4-3-2-1-10.

14. Tužena je u podnesku od 22. 2. 2022. prigovarala nalazu i dopuni nalaza vještaka.

14.1. Sudski vještak mjernik je usmeno saslušan na ročištu 4. rujna 2025.,te iz usmenog očitovanja vještaka proizlazi:

-da je skica dopune na str. 52 spisa izrađena na homogeniziranom katastarskom planu budući da su se od trenutka očevida do izrade nove skice katastarski planovi su se homogenizirali i nakon homogenizacije je ustvari prijepor između stranaka skica dopune budući da se više ne prakticiraju uklopi već preklop snimljenog stanja u naravi na službeni katastarski plan,

- površina prijepora u dopuni skice od 153 m2 je prijepor prema prvoj skici koja je rađena na uklop, a sada je prijepor (dopuna skice) razlika između linije katastra i pokazivanja stranaka,

- da je u dopuni nalaza odnosno skice posebno iskazan prijepor u odnosu na katastarsku među, a posebno prema pokazivanju stranaka i zato je ta razlika u površini, u dopuni nalaza je pokazana razlika katastarske međe i iskaza i pokazivanja tužene,

- u dopuni skice prikazani prijepor 212 m2 je površina i razlika između katastarske međe i pokazivanja tužene (pokazivanje tužene gdje ona tvrdi da je međa i granica uživanj), a da je nakon toga naveden prijepor od 153 m2, a to je to površina prijepora prema pokazivanju stranaka odnosno tužitelja i tužene (do kuda svaka od stranka tvrdi da međa tj. granica uživanja),

- u dopuni nalaza posebno je iskazan prijepor u odnosu na katastarsku među, a posebno prema pokazivanju stranaka i zato je ta razlika u površini, u dopuni nalaza je pokazana razlika katastarske međe i iskaza i pokazivanja tužene,

-u svezi prigovora tužene na podnesku od 22.2. 2022. na strani 67 spisa da prema tome kako je sudska vještakinja sačinila skicu i kada bi se ista prihvatila proizlazilo bi da su krajnje nekretnine zapravo u rijeci Korani, sudska vještakinja je navela da je opće poznato da katastarski planovi nisu precizni i da su na pojedinim dijelovima zamaknuti te da geodeti kada dobe zadatak da nešto izmjere oni mogu visokom točnošću to izmjeriti ali kada se to uklopi na katastarski plan onda se inače po pravilu to ispravlja po stanju koje je izmijenjeno budući da su kat. planovi u većini slučajeva jako izmaknuti i pogrešni su i onda ih oni ispravljaju po snimljenom stanju na terenu. Na terenu se utvrdi prijepor između stranaka koji je uvijek isti bez obzira kako se pomakne katastarski plan,

-na pitanje punomoćnice tužene da li je vještakinja mogla potporni zid koji je zatekla na terenu uzeti kao polaznu točku vještakinja navodi da se inače kod uklopa katastarskih planova moraju naći tri točke kao polazne, a zid bi bio jedan od tih i taj potporni zid kad je radila skicu je mogao biti jedna od tih točaka, a kad govori da je potrebno naći tri točke tada se radi o tome da je potrebno naći tri stabilne točke koje su na terenu zatečene i već vjerojatno postoje kao međe, a također je to mogla biti i živica kojom je ograđena čestica 814/2, ali to nije uzimala kao polazne točke jer na licu mjesta nije radila uklop nego preklop,

-sjeća se da je na licu mjesta zatekla stupiće i da su bili na početku uz glavnu cestu tj. česticu 815,

-na pitnje punomoćnice tužene zašto stupići i potporni zid nisu uzeti uzete kao polazne točke vještakinja je ponovila da je to iz razloga jer nije radila uklop nego preklop a prijepor je fizički na terenu i ima i ima svoje koordinate tako da položaj kat. plana u osnovi je nebitan.

14.2. Sud je prihvatio nalaz mjerničkog vještaka u cijelosti ocjenjujući ga stručnim, i objektivnim, kod čega je vještak i usmeno obrazložio svoj nalaz nakon čega strane, pa tako ni tužena nisu imale (više) prigovora na nalaz i skicu i Dopunu skice.

15. U smislu odredbe čl. 162. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96) da bi uspio sa reivindikacijskim zahtjevom za predaju u posjed tužitelj mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovom posjedu.

16. Znači prijepor je površine 212 m2 i nalazi se na čestici tužitelja kčbr. [katastarska čestica]. i prijepor je označen točkama 10-14 (katastarska međa) -9-8-7-6-5-4-3-2-1-10 (pokazivanje međe i granice uživanja po tuženoj), i za taj dio tužitelj tvrdi da je njegovo vlasništvo i traži predaju u posjed kao i da tužena ukoloni potporni zid dužine oko 24,40 m i širine oko 0,20 m, pečenjaru dužine 1,9 m i širine 1,1 m, trs loze, ogradu od metalnih cijevi visine oko 0,5 m povezanih s plastičnom trakom, te dio gospodarske zgrade dužine 8,60 m i širine 0,6 m.

16.1. S druge strane tužena tvrdi da je ona vlasnica prijepora i da na prijeporu ima od 80-tih godina prošlog stoljeća sagrađene navedene objekte ( potporni zid, pečenjaru, gospodarsku zgradu) što znači u da u osnovi tvrdi da je posjedovanjem i dosjelošću stekla vlasništvo prijepora.

17. Zanači tužena je u smislu odredbe čl. 163 st. 1. ZV protiv revindikacijskog zahtjeva istakla prigovor prava na posjed koji koji temelji na tvrdnji da je vlasništvo stekla posjedovanjem i uživanjem preko dvadest godina.

18. U postupku je proveden dokaz saslušanjem svjedoka i stranka.

18.1. Svjedok ŽB, u tazbinskom srodstvu s tužiteljem (njegova supruga i supruga tužitelja su sestre), je iskazao:

-da zna gdje su čestice tužitelja i tužene i gdje su njihove kuće i dvorna mjesta, a u odnosu na pitanje da li između njihovih čestica postoji potporni zid, pečenjara, te gospodarska zgrada je iskazao da tužena ima garažu, i zid, a za pečenjaru ne zna to nisam vidio,

-ne zna točno reći datum od kada su zid i garaža tamo, ali mislim da je zid rađen poslije Domovinskog rata, za garažu ne garantira ali misli da je garaža sigurno 20 godina tamo,

-ne zna je tamo vinova loza ni ograda od metalnih cijevi.

-da tužitelj svoju nekretninu nije kupio već su ima to dali roditelji tužiteljeve supruge da tamo grade, ali kad je to bilo to ne može reći,

- misli da je tužitelj kuću počeo graditi negdje 1978. godine, ne može reći i ne zna da da li je kada je tužitelj počeo graditi kuću tamo već bio potporni zid ali da je već rekao da se taj zid se gradio poslije Domovinskog rata pa onda znači nije mogao biti 1978.,

18.2. Svjedokinja MB, koja nije u rodu ni svađi sa strankama, je iskazala:

-da je susjeda tužitelja i tužene i to cijeli život jer je tu rođena i živim tu i zna gdje su kuće i dvorna mjesta tužitelja,

-između dvornih mjesta tužitelja i tužene postoji zid, pečenjara i gospodarska zgrada,

-potporni zid je sagrađen 80-tih godina iza 1985, 1986., ali ne zna tko je taj zid gradio a što se tiče dvorišne zgrade i pečenjare ne znam od kada su tu, u gospodarskoj zgradi tužene nije nikada bila, time da je više puta bila kod tužene u kući,

- na pitanje da li može reći je li gospodarska zgrada tu 10,20 godina svjedokinja je iskazala da to ne može reći,

-da su se inače tužena D i njen suprug su tu doselili s Logorišta 1970. i neke godine odnosno kad su se oženili,

-neka vinova loza je bila, ali to sada ne zna , a za ogradu od metalnih cijevi ne zna,

-na pitanje po čemu se sjeća da je potporni zid tamo od 80-ih godina svjedokinja je iskazala da su suprug tužene G i (tužitelj) I metali taj potporni zid kao potporu kad se gradila kuća i to kad je tužitelj I počeo raditi kuću i oni su se dogovarali da će tu staviti zid da se zemlja ne urušava nešto u tom smislu,

-da je tužitelj tada bio dobar sa svima, i nije bilo nikakvih zamjerki i svatko je orao i radio sa svoje strane a sad mu fali 30 cm zemlje,

-najprije su tužena i suprug G gradili svoju kuću, i kao što je rekla tužitelj I i tužena i suprug tužene su bili dobri i stavljali su taj zid, a tužitelj je svoju kuću počeo graditi negdje kada i svjedokinja svoju, naime svjedokinja je svoju kuću gradila počela graditi 1977/1978, a tužitelj isto tako svoju možda godinu dvije kasnije.

-ne zna da li je zid već bio izgrađen kad je tužitelj I počeo graditi kuću, zna da su si stranke tada bili dobri i da taj zid nije nikome smetao.

18.3. Svjedok AB, sin (ranijeg 1. tuženika) je iskazao:

-da između čestica tužitelja i tužene postoji zid, da je svjedok rođen 1980. godine, a zid je napravljen negdje 1985. , također između čestica stranka postoji garaža i ta garaža je tamo sigurno 30, 40 godina, a ima i pečenjara i ta pečenjara je nešto kasnije napravljena, naime prvo je bila sazidana samo ploča, a onda je napravljena pečenjara prije jedno 20 godina i više,

-zid je vjerojatno radio pok. G, suprug. tužene time da je svjedok tada bio mali pa se ne sjeća tko je tamo bio i pomagao u gradnji,

- između čestica stranka ima vinova loza i to je vinova loza od. od tužene i ta vinova loza je iza betona u njihovom dvorištu taj trs, naime to je bila ograda i brajda, ali ne može sada sa sigurnošću reći je li ta brajda još tamo,

-da su odnosi između stranka prije bili dobri, tužitelj ima sina i kćer i svjedok se s njima kao mali igrao i družili su se , a i između tužitelja DB, te tuže i njenog supruga su odnosi prije bili dobri,

-na pitanje kada je tužitelj počeo graditi svoju kuću svjedok je iskazao koliko se sjeća on je imao nekih 5,6 godina života kada je kuća tužitelja bila u nekoj fazi gradnje, a na pitanje da li je u vrijeme kad je tužitelj gradio kuću potporni zid već bio napravljen svjedok je iskazao da misli da je,

18.4. Svjedok TB, sin tužene, je iskazao:

-da se zid počeo se raditi 1985. godine, a zid je radio njegov otac i to zbog podloge zato što se skidala zemlja pa da ne dođe do urušavanja, a zemlja se skidala u njihovom dvorištu,

-što se tiče garaže koja je tamo ona je rađena negdje 1988 ili 1989. i ona se djelomično ukapala u zemlju, a pečenjara je građena 1987., naime najprije je napravljena garaža a onda pečenjara koja je naslonjena na taj potporni zid,

-kada su roditelji radili zid, pečenjaru i garažu tužitelj se tome nije protivio,

-između čestica je bio trs vinove loze ali toga sada više nema jer je tužitelj to prije ovog spora sve polupao i uništio misli 2007. godine i o tome ima i policijski zapisnik,

-što se tiče ograde od metalnih cijevi povezanih s plastičnom trakom i tu ogradu je tužitelj polupao pa je onda svjedok napravio ovu novu misli negdje između 2010. i 2015. godine i ta metalna ograda koju je napravio ponovno je na tom potporno zidu i u osnovi koliko je dugačak potporni zid toliko je dugačka i metalna ograda,

-tužitelj je bio tamo prisutan već kad se gradio zid , kada je tužitelj počeo graditi svoju kuću potporni zid je već bio tamo izgrađen, a pečenjara i gospodarska zgrada su poslije napravljeni nakon što je tužitelj napravio svoju kuću,

-kada su bili geodeti to je bilo 2015., i oni su tada pozvali geodete da izvuku među da se vidi jesu li oni u pravu ili nisu i ispostavilo se da su oni u pravu i geodeti su pometali na svakih 10 metara kolčiće i kad je bila mjera od strane sudskog vještaka u ovom predmetu on je gotovo identično pokazao među možda je razlika bila u par centimetara i to govorim o cijeloj dužini međe.

- stupićima koje je postavio njihov mjernik je tužitelj neke počupao i to u onom dijelu do ceste.

-prije su susjedski odnosi sa tužiteljem bili dobri, a do pogoršanja je došlo kada je tužitelj te stupiće od ograde koja je bila na potpornom zidu porazbijao.

19. Tužitelj je iskazao:

-da je svoju kuću počeo graditi 1977., a što se tiče potpornog zida on je građen poslije Domovinskog rata i građen je 2010., time da je prije bio taj brijeg između njihovih parcela ali zid je građen tek 2010.,

-garaža je građena isto poslije Domovinskog rata, a pečenjara 2015. i to su sve radili F (tužena) i gradili time da je on to tako zatekao jer tada nisam bio tamo,

-naime u ratu je sve bilo raseljeno i na dijelu njihovih parcela je bilo i eksplozivnih naprava, a bilo je i minirano od strane HV-a i u Domovinskom ratu je bila minirana i njegova čestica odnosno bile su postavljene tenkovske mine, a bilo je i eksplozivnih naprava koje su došle iz vojarne Logorište,

-kuća mu je u ratu bila devastirana, time da je on i prije i za vrijeme i poslije rata živio u stanu u [adresa], gdje je inače radio, a u [adresa] dolazio prije rata i poslije rata,

-što se tiče trsa vinove loze to nije dirao time da sada ne vidi tamo trs i brajdu, a što se tiče ograde od metalnih cijevi oni su je ponovno metnuli na taj potporni zid i ta ograda je tamo i sada, a plastičnu traku su metnuli F (tužena), jer mjernici to ne stavljaju oni imaju svoje kolčiće i to je isto zatekao tamo kada je došao na posjed iz [adresa],

-nije bio prisutan kada je bio mjernik kojeg je izvela tužena.

- u devastiranu kuću je počeo obnavljati 1997. godine, time da je 1995. poslije Oluje bio tamo kod svoje kuće, zid je zatekao 2010. godine, nije odmah tužio jer je dobio savjet od odvjetnika da zbog svoje nacionalnosti neću ništa postići,

19.1. Tužena je iskazala:

-da su svoju kuću počela graditi 1968., a uselila se 1970. ,

-tužitelj DB je na svoju česticu došao poslije i on je svoju kuću gradio negdje 1978. ili kasnije 1980.,

-potporni zid koji je tamo su radili 1985 ili 1986. godine i taj potporni zid su napravili zato jer je tužiteljeva parcela na višem terenu, a oni su niže i napravili su ga radi sprečavanja urušavanja,

-pečenjaru i gosp. zgradu su radili kasnije time da je pečenjara naslonjena na potporni zid, a gospodarska zgrada je odmaknuta od pečenjare i pečenjaru i gosp. zgradu su gradili možda nakon godinu dana nakon potpornog zida,

-trs vinove loze je nekada bio tu uz pečenjaru ali tog trsa više nam jer ga je tužitelj razbio isto kao što je razbio i pečenjaru, isto tako je razbio i stupiće na tom zidu ali sada su novi stupići koje je napravio njen sin,

-područje je bilo minirano i nisu mogli raditi dok je bilo minirano, a razminirano je negdje 2000. godine možda godinu dana prije, za vrijeme Domovinskog rata nisu bili u [adresa], a vratili smo se odmah poslije rata 1995. ili 1996.,

-potporni zid je gradio ga je njen pokojni suprug, a pomagao je i tužitelj DB, i još jedan zajednički prijatelj njenog supruga i tužitelja DB, suprug je umro 2004. godine.

- tužitelj se vratio poslije Oluje, kuća mu je bila useljiva, krov nad glavom je imao, i tužitelj se vratio i tu živio,

- odnosi s tužiteljem su se narušili poslije smrti njenog supruga, a zašto to ne zna, tužitelj joj je počeo prigovarati o međama.

20. Dakle s jedne strane je iskaz svjedoka BB koji je u tazbinskom srodstvu s tužiteljem i iskaz tužitelja koji tvrde da je potporni zid građen po tuženoj nakon Domovinskog rata odnosno da je sagrađen 2010., u odnosu na gospodarsku zgradu (garaža) tužitelj tvrdi da je isto sagrađena nakon Domovinskog rata, a pečenjara 2015., svjedok BB je iskazao da je garaža odnosno gospodarska zgrada tu sigurno 20 godina, a što bi obzirom je svjedok iskaz davao 2025. značilo da je po njegovom iskazu gospodarska zgrada sagrađena nakon Domovinskog rata tj. da je sagrađena oko 2005.

20.1. S druge strane su iskazi svjedokinje MB koja je susjeda stranaka i nesrodna sa strankama, a iz čijeg iskaza proizlazi da je potporni zid sagrađen 80-ih godina prošlog stoljeća tj. negdje iza 1985. ili 1986., zatim iskaz svjedoka AB, koji je sin ranijeg 1. tuženika i koji je susjed tužitelju prema skici mjerničkog vještaka s lijeve strane (i otac mu je bio u sporu s tužiteljem), koji svjedok je pak iskazao da je potporni zid izgrađen 1985., da je garaža tu sigurno 30, 40 godina a da je pečenjara napravljena pred jedno 20 godina i više time da je najprije bila sazidana samo ploča za pečenjaru, te iskaz svjedoka TB, sina tužene, koji je iskazao da su njegovi roditelji počeli graditi potporni zid 1985. godine, garažu da su sagradili negdje 1988. ili 1989., a nakon garaže da je napravljena pečenjara koja je naslonjena na potporni zid, te iskaz tužene da je potporni zid napravljen 1985. ili 1986., a pečenjaru i gospodarsku zgradu da su gradili jedno godinu dana nakon potpornog zida, time da iz iskaza svih i u osnovi proizlazi da su ranije u vrijeme gradnje potpornog zida susjedski odnosi između stranaka bili vrlo dobri i da je potporni zid izgrađen da ne dođe do urušavanja zemljišta zbog visinske razlike.

21. Ovaj sud nalazi da je potporni zid zaista sagrađen sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća kod čega je sud prvenstveno cijenio iskaz svjedokinje MB susjede stranaka i nesrodne sa strankama, i njen iskaz ocijenjuje objektivnim i nalazi da je vjerodostojno iskazivala u pogledu izgradnje potpornog zida sredinom 80- ih godina prošlog stoljeća i da su sada pokojni suprug tužene i tužitelj ustvari zajednički i sporazumno radili taj potporni zid kada se gradila tužiteljeva kuća kao potpora da ne dođe do urušavanja zemlje i da su tada bili u dobrim susjedskim odnosima, a da je iskaz ove svjedokinje objektivan i nepristran proizlazi i zaključuje se i iz činjenice da je svjedokinja u odnosu na gospodarsku zgradu i pečenjaru iskazivala da ne zna kada su sagrađeni i da ne zna koliko se tu nalaze, a da je svjedokinja pristrana u korist tužene tada je nedvojbeno mogla iskazati i da su ova dva objekta također sagrađena 80-ih godina prošlog stoljeća ali nije, pa ovaj sud ocjenjuje da je svjedokinja istinito i objektivno iskazivala o onome o čemu ima saznanja.

22. Po stajalištu ovoga suda izgradnjom potpornog zida koji se proteže duž točaka 5-4, i malo dalje od točke 4, sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća, uz nedvojbenu suglasnost pa i pomoć u gradnji od strane tužitelja, stranke su u osnovi postavile granicu razgraničenja između svojih parcela i nakon izgradnje tog potpornog zida na toj liniji svaka uživala svoje zemljište po cijeloj dužini prijepora, odnosno tužena je do te linije odnosno granice nastavila uživati i posjedovati prijepor, a na što ukazuje i činjenica da je nakon izgradnje zida na prijeporu izgradila i pečenjaru i gospodarsku zgradu koja zahvaća dio prijepora, te sud nalazi da je od sredine 80-ih godina prošlog stoljeća tužena uživala i posjedovala cjelokupni prijepor i da je dakle posjedovanjem preko 20 godina (od polovice 80-tih godina prošlog stoljeća do podnošenja tužbe u ovom predmetu 2014.) dosjelošću stekla vlasništvo prijepora (rok od 20 godina koji je bio propisan čl. 28. st.4. Zakonom o osnovnim vlasničkopravnim odnosima NN br. 53/91, 10/91, 9/92, 77/92 - dalje: ZOVO, koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., i koji rok je propisan i čl. 159. st.3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96).

22.1. Slijedom navedenog valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

23. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.1. ZPP-a, te tuženoj koja je uspjela u postupku trošak pripada u cijelosti.

23.1. Trošak tužene sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, a koji pripada sukladno vrijednosti predmeta spora i važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika NN 138/23.

23.2. Tuženoj pripada trošak kako slijedi:

-trošak sastava podneska od 22. 2. 2022. (očitovanje na nalaz vještaka) u iznosu od 200,00 EUR

-trošak sastava podneska od 14. 4. 2025. u iznosu od 50,00 EUR (25% nagrade Tbr. 8. t.4)

-zastupanje na ročištu 10. 4. 2025. u iznosu od 200,00 EUR

-zastupanje na ročištu 19. 5. 2025. u iznosu od 50,00 EUR (25% nagrade Tbr. 9. t.5)

-zastupanje na ročištu 4. 9. 2025. u iznosu od 200,00 EUR

-zastupanje na ročištu 6. 10. 2025. u iznosu od 200,00 EUR

-pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR

što je sveukupno 1.000,00 EUR.

23.3. Tuženoj nije priznat traženi trošak zastupanja na ročištu 10. 6. 2025. jer tog ročišta nije bilo niti je takvo ročište održano.

U Karlovcu 1. prosinca 2025.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. ZOU Josip Janković i Mater Burazin iz Karlovca

2. Dinka Dobrović Legović, odvjetnica u Karlovcu