REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U

ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna

Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-485/2021-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Tini Šimović, u pravnoj stvari tužitelja DOMKO d.o.o., OIB: 41036267867, Bunićeva 24, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Stjepanu Vokiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Grad Zagreb, OIB: 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, zastupanog po punomoćniku Denisu Bajsu, odvjetniku iz OD Mihočević i Bajs d.o.o. u Zagrebu, radi isplate, nakon provedene javne glavne rasprave, zaključene 16. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 1. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ U cijelosti se odbija tužiteljev tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 12.550,00 eur, sa zakonskim zateznim kamatama obračunatim počevši do 5. siječnja 2019. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. do po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa Europske središnje banke koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te u dijelu kojim potražuje naknadu parničnih troškova, sa zakonskim zateznim kamatama obračunatim počevši od 1. prosinca 2025. do isplate, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa Europske središnje banke koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana."

II/ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 2.562,50 eur, sa zakonskim zateznim kamatama obračunatim počevši od 1. prosinca 2025. do isplate, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa Europske središnje banke koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III/ Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu parničnog troška u preostalom dijelu, preko dosuđenog iznosa, za iznos od 6.389,72 eur, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama obračunatim počevši od 1. prosinca 2025. do isplate.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba u ovoj pravnoj stvari povučena u dijelu kojim tužitelj potražuje isplatu iznosa od 12.550,00 eur, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama obračunatim počevši do 5. siječnja 2019. do isplate.

Obrazloženje

1./ Tužitelj je 12. ožujka 2020. podnio tužbu protiv tuženika u kojoj navodi, u bitnome, da su suvlasnik, u ½ dijela, zk.č.br. 404/2, oranica Čaplinec (površine 507 m2), upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tvrdi da je dio predmetne nekretnine, u površini od 121 m2, pripojen Ulici Čaplinec koja da ima status nerazvrstane ceste. Tvrdi da je ovaj dio predmetne njegove nekretnine pripojen Ulici Čaplinec prije stupanja na snagu Zakona o cestama, a stupanjem ovog Zakona na snagu da je postao vlasništvo tužitelja kao jedinici lokalne samouprave. S obzirom da je tužiteljevo pravo vlasništva na opisani način prestalo, bez formalno provedenog postupka izvlaštenja, prijenosa vlasništva i isplate odgovarajuće naknade, potražuje od tuženika po osnovi naknade za oduzeto zemljište na kojem je izgrađena nerazvrstana cesta isplatu iznosa od 89.540,00 kn (odnosno 740,00 kn po m2, jer je 121 m2 x 740,00 kn/m2 = 89.540,00 kn), s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama obračunatim počevši od 5. siječnja 2019., po stopi mjerodavnoj za ostale odnose.

2./ U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava osnovanost i visinu zahtjeva. Prije svega, osporava tužiteljevu tvrdnju da bi dio nekretnine zk.č.br. 404/2 (upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), u površini od 121 m2 bio pripojen nerazvrstanoj cesti i da bi po toj osnovi postao vlasništvo tuženika. Nadalje, ističe prigovor zastare. Naime, ukazuje da, iako tužitelj ne tvrdi kada je predmetni dio njegove nekretnine pripojen nerazvrstanoj cesti, Ulici Čaplinec, da sam tužitelj navodi da je to pripajanje nastupilo prije stupanja na snagu Zakona o cestama. S obzirom da je Zakon o cestama ("Narodne novine" br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23., 133/23., dalje ZC), kojim je propisano da ceste, koje se, na dan stupanja ovog zakona na snagu, koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste, postaju nerazvrstane ceste i neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na području koje se nalaze (odredba čl. 131. ZC), na snagu stupio 28. srpnja 2011., to da je, stupanjem na snagu ovog Zakona, dospjelo tužiteljevo potraživanje po osnovi naknade za njegovo zemljište, jer da je tada, ex lege, prestalo tužiteljevo pravo vlasništva glede predmetne nekretnine. Pri tome ukazuje, kako očito pogrešno tužitelj navodi da bi Zakon o cestama, na temelju odredbe čl. 131. kojeg je ex lege tuženik stekao pravo vlasništva nerazvrstanih cesta na njegovom području, na snagu stupio 28. srpnja 2016., jer da je ovaj zakon na snagu stupio 28. srpnja 2011. Smatra da je mjerodavan u konkretnom slučaju rok zastare propisan za tražbinu po osnovi naknade štete i da je u konkretnom slučaju stoga istekao i petogodišnji objektivni rok zastare. Ukazuje da je cesta na predmetnom dijelu nekretnine postojala još 1989., a što da je razvidno iz parcelacijskog elaborata R_-1366/89 k. o. [katastarska općina]. S obzirom da je ova cesta u vrijeme stupa na na snagu ZC 28. srpnja 2011. bila izvedena i pristupačna većem broju korisnika i nesmetano se koristila za promet vozila po bilo kojoj osnovi, da je za navedenu prometnicu izrađen geodetski elaborat izvedenog stanja RN123/18 k. o. [katastarska općina] temelje kojeg je izvršeno usklađenje te proveden upis u zemljišnoj knjizi. S obzirom da je upis tuženikovog vlasništva u zemljišnoj knjizi isključivo deklaratorne naravi, to da provedba ovog upisa nije od utjecaja po početak tijeka zastare tužiteljeve tražbine po osnovi naknade za navodno oduzeto zemljište. Konačno, osporava visinu naknade isplatu koje tužitelj potražuje, smatrajući da je naknada za oduzeto zemljište u iznosu od 740,00 kn/m2 određena u suviše visokom i nerealnom iznosu.

3./ Tijekom postupka, očitujući se na navode tuženika, tužitelj ističe da ne osporava da je cesta na predmetnom zemljištu postojala i prije stupanja na snagu ZC, međutim da je postojala u manjem obimu, i to kao neasfaltirani put, a da je takva ostala da do predmetnog postupka ne bi niti došlo. Naime, asfalt da cesti da je završavao na tužiteljevoj parceli, a da je asfaltiranje izvršio raniji vlasnik, tužiteljev prednik kako bi lakše mogao pristupati svojoj nekretnini, i to na način da u nastavku ulice, nakon tužiteljeve parcele da asfalta nije bilo. No, otprilike 2017. da je rađena rekonstrukcija postojeće male cesta i tada da je tuženik uzurpirao tužiteljevu parcelu, na način da je na tužiteljevu parcelu stavio javnu rasvjetu, te je izrađen asfalt i u nastavku, nakon tužiteljeve parcele. Tako rekonstruirana cesta da nije postojala prije 2011.

4./ Nakon provedenog građevinskog vještačenja radi utvrđenja visine naknade za oduzeto zemljište, tužitelj je preinačio tužbu povećanjem tužbenog zahtjeva (čl. 191. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP) , na način da po osnovi naknade za oduzeto zemljište potražuje iznos od 25.100,00 eur, podneskom od 9. listopada 2024., koji je ispravio na ročištu 3. travnja 2025. glede tijeka i mjerodavne stope zakonskih zateznih kamata koje na ovaj iznos potražuje počevši od 5. siječnja 2019. do isplate po stopi mjerodavnoj za ostale odnose. Ocjenjujući da je učinjena preinaka dopuštena, jer tužitelj bez svoje krivnje tužbu nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, s obzirom da je tek u fazi glavne rasprave izveden dokaz građevinskim vještačenjem radi utvrđenja visine naknade, a osim toga i svrsishodna za konačno rješenje odnosa između stranaka, sud je preinaku dopustio (čl. 190. st. 2. i 3. ZPP-a).

5./ Podneskom od 27. lipnja 2025. tužitelj je djelomično povukao tužbu, smanjenjem tužbenog zahtjeva istaknutog u podnesku od 9. listopada 2024. (a ispravio na ročištu 3. travnja 2025.). Naime, tužitelj je pojasnio da je u vrijeme pokretanja predmetnog parničnog postupka glede nekretnine zk.č.br. 404/2 k. o. [katastarska općina] bio suvlasnik u ½ dijela s DN. Suvlasništvo između istih osoba da je postojalo i glede nekretnine zk.č.br. 404/1 k. o. [katastarska općina], no da je razvrgnuto na način da je tužitelj postao samovlasnik nekretnine zk.č.br. 404/2 k. o. [katastarska općina]. Sa obzirom da je dio ove nekretnine (zk.č.br. 404/2 k. o. [katastarska općina]) u površini od 121 m2 oduzet za cestu, to da za tako oduzetu površinu potražuje naknadu u iznosu od 12.550,00 eur, sa zakonskim zateznim kamatama obračunatim počevši od 5. siječnja 2019. (ispravak glede stope zateznih kamata učinjen na ročištu 16. listopada 2025.).

6./ S obzirom da je tuženik na djelomično povlačenje pristao, odlučeno je kao u izreci rješenja (čl. 193. st. 2. ZPP-a).

7./ U postupku je izvršen je uvid i pročitane su sljedeće isprave: izvadci iz zemljišne knjige (list 4-6, 31-34, 39-42 spisa), očitovanje tuženikova ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 19. lipnja 2020. i od 25. studenog 2020. (list 26 i 27 spisa), preklop katastarskog stanja se zemljišnoknjižnim (list 28 i 29 spisa), rješenje poslovni broj Z-67953/2018 od 5. siječnja 2019. (list 43-44, 46-48 spisa), građevinska dozvola s izmjenama i dopunama (list 50- 58, 62 spisa), iskazi površina ( list 35-38, 45, 47, 51 spisa), fotografija (list 59 spisa), porezno rješenje (list 60-61, 63 spisa), geodetski elaborat R.N. 1366/89 (list 68-69 spisa), geodetski elaborat R.N. 123/18 s prijavnim listom za zemljišnu knjigu (list 70- 74 spisa), sudska praksa (list 75-77, 156 spisa), očitovanja tuženikova ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 3. travnja 2018. i uvjerenje od istog dana (list 234-241 spisa). Saslušan je zastupnik po zakonu tužitelja EN (list 83 spisa), provedeno je geodetsko vještačenje po vještaku Mladenu Beberu, koji se svoj nalaz i mišljenje dao u pisanom obliku (list 90-108 spisa) te se pisano očitovao povodom prigovora stranaka (list 143- 144 spisa), te građevinsko vještačenje po vještakinji Maji Petrović iz MP Peritissima j.d.o.o. koja je svoj nalaz i mišljenje dala u pisanom obliku (list 166-205 spisa) te se usmeno očitovala na ročištu povodom prigovora (list 221-222 spisa).

8./ Temeljem tako provedenih dokaza, ocijenivši ih primjenom odredbe čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev (uređen podneskom tužitelja od 27. lipnja 2025., ispravljen na ročištu 16. listopada 2025.) u cijelosti neosnovan.

9./ Predmet spora je tužiteljev zahtjev radi isplate naknade za oduzetu nekretninu na kojoj je izgrađena cesta. Naime, tužitelj tvrdi da je radi izgradnje nerazvrstane ceste u Ulici Čaplinec oduzet dio nekretnine zk.č.br. 404/2 k. o. [katastarska općina], i to na način da je oduzeta površina pripojena zk.č.br. 2734/1 k. o. [katastarska općina]. Iako tvrdi da je cesta na ovom dijelu njegove nekretnine postojala i prije 2011., tvrdi da je bila manjeg obima, a da je prilikom rekonstrukcije ove ceste otprilike 2017 . tuženik postojeću cestu proširio te na tužiteljevoj nekretnini postavio javnu rasvjetu čime da je do tada postojeće stanje promijenjeno. U vrijeme podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari tužitelj je naknadu potraživao za 121 m2 oduzetog zemljišta, kao suvlasnik u ½ dijela zk.č.br. 404/2 k. o. [katastarska općina]. S obzirom da je tijekom postupka tužitelj postao samovlasnk predmetne čestice, na način da je u vlasništvo stekao i preostali suvlasnički dio predmetne nekretnine, konačno postavljenim tužbenim zahtjevom za oduzetu površinu od 121 m2 zk.č.br. 404/2 k. o. [katastarska općina] potražuje isplatu iznosa od 12.550,00 eur.

10./ Među strankama je sporno da li je dio tužiteljeve nekretnine zk.č.br. 404/2 k. o. [katastarska općina] u površini od 121 m2 pripojen nerazvrstanoj cesti Ulici Čaplinec i da li je po toj osnovi ova nekretnina postala ex lege tuženikovo vlasništvo, jer ovu tužiteljevu tvrdnju tuženik osporava. Ako jest dio predmetne tužiteljeve nekretnine pripojen nerazvrstanoj cesti, sporno je kada je pripajanje izvršeno, dakle kada je predmetna cesta na tužiteljevoj nekretnini sagrađena. Nadalje, sporno je da li je prilikom rekonstrukcije prometnice u Ulici Čaplinec izvršene 2017. cesta koja je od ranije tamo postojala proširena na uštrb predmetne tužiteljeve nekretnine. Konačno, sporna je visina naknade koju tužitelj potražuje za oduzeto zemljište na kojem je izgrađena nerazvrstana cesta te osnovanost tuženikovog prigovora zastare ove tužiteljeve tražbine.

11./ Pri donošenju odluke o ovoj pravnoj stvari valja poći od odredbe čl. 131. ZC kojom je uređen upis u zemljišne knjige nerazvrstanih cesta. Naime, predmetnoj je odredbom propisano da ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona (28. srpnja 2011.) koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste (st. 1.). Postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. ovoga članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave (st. 2.). Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar. Nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 84/11.) (28. srpnja 2011.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista (st. 4.). Prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. ovoga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste (st. 5.). Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi (st. 6.). Nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze (st. 7.).

12./ U vrijeme podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari nekretnina zk.č.br. 404/2 bila je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] ko.o Remete, kao oranica Čaplinec, površine 507 m2, u suvlasništvu ½ dijela, DN i tužitelja. Tijekom trajanja ova parnice ove su osobe kao suvlasnici razvrgnuli svoju suvlasničku zajednicu glede predmetne nekretnine, uz promjenu oblika i površine, i to na način da je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 404/2, Čaplinec, gospodarsko dvorište, površine 777 m2 u vlasništvu tužitelja.

13./ U zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana je zk.č.br. 2734/1, Čaplinec, površine 1903 m2, kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu tuženika.

14./ Iz povijesnog prikaza predmetnih nekretnina u zemljišnoj knjizi i rješenja Općinskog građanskog suda poslovi broj Z-67953/18 od 5. siječnja 2019. razvidno je da je na temelju prijavnog lista RN-123/2018 k. o. [katastarska općina], očitovanja tuženikova ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 3. travnja 2018. i uvjerenje od istog dana, te odredbe čl. 131. ZC, izvršen upis promjene oblika i površine zk.č.br. 404/2 k. o. [katastarska općina], na način da je s do tada upisane površine od 749 m2, upisana površina od 507 m2. Nadalje, izvršen je upis promjene oblika, površine broja i izgrađenosti zk.č.br. 2734 k. o. [katastarska općina], na način da je upisana, između ostalih i zk.č.br. 2734/1, Čaplinec, nerazvrstana cesta, u površini od 1903 m2.

15./ Iz očitovanja tuženikova ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 3. travnja 2018. i uvjerenje od istog dana (list 234-241 spisa), razvidno je da je Ulica Čaplinec, izgrađena na dijelu kč. br. [katastarska čestica] i dr. k. o. [katastarska općina], dana 1. siječnja 1997. bila kategorizirana i da je ostala kategorizirana kao nerazvrstana cesta. Nadalje, da je Ulica Čaplinec koja je izgrađena na novoformiranoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do stupanja na snagu ZC bila je izgrađena te se koristila za promet vozila i bila je pristupačna većem broju korisnika . Nadalje, utvrđeno je da geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste Ulica Čaplinec (oznaka elaborata 938/4-18, ožujak 2018.) prema novom stanju odgovara izvedenom stanju ceste.

16./ Iz očitovanja tuženikova ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 19. lipnja 2020. razvidno da tuženik (navedeni njegov nadležni gradski ured) nema saznanja tko je i kada točno sagradio prometnicu u Ulici Čaplinec. No, uvidom u katastarske operate da je utvrđeno da za sporni dio prometnice na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postoji parcelacijski elaborat RN-1366/1989 k. o. [katastarska općina] kojim se prometnica na spornoj čestici izdvaja iz osnovne katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i u katastarskim operatima da se od tada (dakle od 1989.) vodi prema kulturi kao put u posjedništvu – javno dobro putevi. Nadalje, u skladu s obvezama iz Zakona o cestama, da je tuženik, s obzirom da je predmetna prometnica na dan stupanja na snagu ovog Zakona (28. srpnja 2011.) bila izvedena, te je bila pristupačna većem broju korisnika i nesmetano se koristila za promet vozila na bilo kojoj osnovi, izradio geodetski elaborat izvedenog stanja, radi upisa nerazvrstane ceste Ulice Čaplinec na dijelu k. o. [katastarska općina] i evidentiranja promjena u zemljišnoj knjizi.

17./ Nadalje, iz dopisa ovog tuženikovog ureda od 25. studenog 2020., razvidno da je Ulica Čaplinec izvedena na zemljištu označenom kao zk.č.br. 2734/1 k. o. [katastarska općina] dana 28. srpnja 2011., stupanjem na snagu Zakona o cestama kategorizirana bila i ostala kao nerazvrstana cesta. Da je, na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste Ulice Čaplinec broj RN-123/2018 k. o. [katastarska općina] evidentirano stanje kakvo da je u naravi bilo 25. srpnja 2011.

18./ Na temelju nalaza i mišljenja vještaka geodeta, utvrđenja iz kojeg ovaj sud prihvaća, ocjenjujući da je vještak nalaz i mišljenje dao na stručan i objektivan način i da tuženik svojim prigovorima pravilnost zaključaka vještaka nije doveo u sumnju, utvrđeno je da je na mjestu današnje kč. br. [katastarska čestica] (u zemljišnoj knjizi zk.č.br. 2734/1 k. o. [katastarska općina]), uz poziciju sporne kč. br. [katastarska čestica] (u zemljišnoj knjizi zk.č.br. 404/2 k. o. [katastarska općina]) se kao prometna površina koristila kč. br. [katastarska čestica], koja je nosila naziv Ulica Beđići, što da je elaboratom RN-123/18 promijenjeno. Tadašnji koridor kč. br. [katastarska čestica] (današnjeg dijela kč. br. [katastarska čestica]) je bio uži i u odnosnu na sadašnje stanje se proširio na način da je sagrađen širi koridor prometnice, koji je tim elaboratom uspostavljen. Nadalje, da je u katastarskom planu granica između kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s jedne strane i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s druge strane bila na katastarskom planu neusklađena u odnosu na uspostavljeno stanje izgrađene trase prometnice na kč. br. [katastarska čestica], koja je elaboratom RN-123/18 prešla svojom većom površinom u sastav nove prometnice na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. No, u odnosu na stanje u katastru da se u elaboratu tehnički radilo o ispravku međe na temelju međnih oznaka zatečenih izmjerom na terenu i da se nije moglo raditi o oduzimanju dijela površine kč. br. [katastarska čestica] i pripajanju novoj kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. U pogledu zemljišnoknjižnih granica predmetnih čestica da je za zaključiti da je današnja zk.č.br. 2734/1 k. o. [katastarska općina] nastala dijelom od dijela zk.č.br. 404/2 k. o. [katastarska općina], i to u iznosu površine od 121 m2. Koridor današnje prometnice Čaplinec kč. br. [katastarska čestica], nerazvrstana cesta Čaplinec, površine 1903 m2, kojoj u zemljišnoj knjizi odgovara zk.č.br. 2734/1 je temeljem elaborata RN-123/18 k. o. [katastarska općina], a i u naravi ušao u sastav fizički dio tadašnje zk.č.br. 404/2 k. o. [katastarska općina], u površini od 242 m2, budući da je prije provedbe elaborata RN - 123/18 k. o. [katastarska općina], ova čestica (zk.č.br. 404/2 k. o. [katastarska općina]) imala površinu od 749 m2, a nakon provedbe 507 m2 (749 m2 – 507 m2 = 242 m2). Nadalje, geodetski vještak je naveo, očitujući se na prigovore tuženika, da jest činjenica da je cesta postojala i prije elaborata RN-123/18 k. o. [katastarska općina], sa koridorom koji je bio ucrtan, i koji je prema stvarnom stanju na terenu sada u elaboratu ponovno utvrđen naknadnom izmjerom te je prema tome po prvi puta usklađen i u zemljišnoj knjizi.

19./ Na temelju nalaza i mišljenje građevinskog vještaka, utvrđenja iz kojeg ovaj sud prihvaća, također ocjenjujući da je vještak nalaz i mišljenje dao na stručan i objektivan način i da tuženik svojim prigovorima pravilnost zaključaka vještaka nije doveo u sumnju, utvrđeno je da se sporna nekretnina, dakle dio zk.č.br. 404/2 k. o. [katastarska općina], koji je pripojen zk.č.br. 2734/1 k. o. [katastarska općina], provedbom u zemljišnoj knjizi elaborata RN-123/18 k. o. [katastarska općina], u površini od 242 m2, u naravi odnosi na građevinsko zemljište koje predstavlja dio prometnice, nerazvrstane ceste Čaplinec. Parcelacijskim elaboratom RN-1366/1989 k. o. [katastarska općina] da je izdvajanjem iz osnovne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala prometnica-put na izdvojenoj čestici 297/2 k. o. [katastarska općina]. Navedeni put da je proširen u širini od cca 4m, na način da je navedena površina, a koja se odnosi na sporni dio zemljišta površine 242 m2, izdvojena iz kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zk.č.br. 404/2 k. o. [katastarska općina]) dana 5. siječnja 2019. provedbom prijavnog lista RN-123/18 k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi te upisom nerazvrstane ceste Čaplinec. U odnosu na predmetnu prometnicu, današnju nerazvrstanu cestu Čaplinec, da nije ishođena lokacijska dozvola niti postoji neka druga građevinska dokumentacija temeljem koje se može utvrditi dan primjene namjene sukladno građevinskoj regulativi, već je promjena namjene nastala korištenjem predmetnog dijela prometnice za promet vozilima. Iz priloženih ortofotosnimki spornog područja, s javno dostupnih stranica Državne geodetske uprave, u razdoblju od rujna 2011. do danas, da se može zaključiti da je proširenje predmetne nerazvrstane ceste Čaplinec i korištenje spornog dijela zemljišta za prometovanje vozilima nastupilo prije rujna 2011. Ovo stoga što na predmetnim fotografijama nisu vidljive promjene oblika nerazvrstane ceste Čap linec na dijelu sporne površine od rujna 2011. do danas.

20./ Prema utvrđenjima građevinskog vještaka, ukupni procijenjeni iznos naknade za sporni dio zemljišta zk.č.br. 404/2 k. o. [katastarska općina], u površini 242 m2, na dan vrednovanja 5. siječnja 2019. (kada je u zemljišnoj knjizi izvršena provedba prijavnog lista RN-123/18 k. o. [katastarska općina]) iznosi zaokruženo 25.100,00 eur.

21./ Dakle, na temelju izloženog utvrđeno je da je Ulica Čaplinec, izgrađena na dijelu kč. br. [katastarska čestica] i dr. k. o. [katastarska općina] dana 1. siječnja 1997. bila kategorizirana i da je ostala kategorizirana kao nerazvrstana cesta. Nadalje, da je Ulica Čaplinec koja je izgrađena na novoformiranoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do stupanja na snagu ZC (28. srpnja 2011.) bila je izgrađena te se koristila za promet vozila i bila je pristupačna većem broju korisnika. U odnosu na stanje u katastru da se u elaboratu RN-123/18 k. o. [katastarska općina] tehnički radilo o ispravku međe na temelju međnih oznaka zatečenih izmjerom na terenu i da se nije moglo raditi o oduzimanju dijela površine kč. br. [katastarska čestica] i pripajanju novoj kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. No, u pogledu zemljišnoknjižnih granica predmetnih čestica da je za zaključiti da je današnja zk.č.br. 2734/1 k. o. [katastarska općina] nastala dijelom od dijela zk.č.br. 404/2 k. o. [katastarska općina], i to u iznosu površine od 121 m2.

22./ Dakle, nedvojbeno je da je predmetna nerazvrstana cesta postojala i prije izrade elaborata RN-123/18 k. o. [katastarska općina], s koridorom koji je bio ucrtan i koji je prema stvarnom stanju na terenu sada u elaboratu ponovno utvrđen naknadnom izmjerom te je prema tome po prvi puta usklađen i u zemljišnoj knjizi.

23./ U odnosu na predmetnu prometnicu, današnju nerazvrstanu cestu Čaplinec, nije ishođena lokacijska dozvola niti postoji neka druga građevinska dokumentacija temeljem koje se može utvrditi dan primjene namjene sukladno građevinskoj regulativi, već je promjena namjene nastala korištenjem predmetnog dijela prometnice za promet vozilima. Iz priloženih ortofotosnimki spornog područja, s javno dostupnih stranica Državne geodetske uprave, u razdoblju od rujna 2011. do danas, zaključeno je da je proširenje predmetne nerazvrstane ceste Čaplinec i korištenje spornog dijela zemljišta za prometovanje vozilima nastupilo prije rujna 2011. Ovo stoga što na predmetnim fotografijama nisu vidljive promjene oblika nerazvrstane ceste Čaplinec na dijelu sporne površine od rujna 2011. do danas.

24./ Dakle, utvrđeno je da je na površini tužiteljeve nekretnine (dijela zk.č.br. 404/2 k. o. [katastarska općina], u površini od 121 m2, izdvojene provedbom prijavnog lista RN- 123/18 k. o. [katastarska općina]) promjena namjene, na način da se ova nekretnina koristi za promet vozila po bilo kojoj osnovi i da je pristupačna većem broju korisnika , nastupila prije stupanja na snagu ZC 28. srpnja 2011. Iako je nedvojbeno da je Ulica Čaplinec već i 1. siječnja 1997. bila kategorizirana kao nerazvrstana cesta, imajući u vidu da je parcelacijskim elaboratom RN-1366/1989 k. o. [katastarska općina] izdvajanjem iz osnovne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala prometnica-put na izdvojenoj čestici 297/2 k. o. [katastarska općina], naknadno je navedeni put proširen, u širini od cca 4m, i to u konačnici na način da je navedena površina, a koja se odnosi na sporni dio zemljišta površine 242 m2, izdvojena iz kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zk.č.br. 404/2 k. o. [katastarska općina]) dana 5. siječnja 2019. provedbom prijavnog lista RN-123/18 k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi te upisom nerazvrstane ceste Čaplinec. Međutim, i takvo je proširenje, s obzirom da na dostupnim fotografijama Državne geodetske uprave, u razdoblju od rujna 2011. do danas, nisu vidljive promjene oblika nerazvrstane ceste Čaplinec na dijelu sporne površine, nastupilo prije stupanja na snagu ZC, dakle prije 28. srpnja 2011.

25./ Neosnovano stoga tvrdi tužitelj da bi prilikom rekonstrukcije predmetne prometnice (Ulice Čaplinec) koja je rađena 2017. bio povećan postojeći manji obim od ranije postojeće nerazvrstane ceste, na način da je uzurpirana daljnja površina tužiteljeve nekretnine odnosno da bi tek tada došlo do promjene stanja, odnosno promjene namjene spornog dijela tužiteljeve nekretnine.

26./ Konačno, za ukazati je da ove navode tužitelja ne potvrđuje u svojem iskazu niti zastupnik po zakonu tužitelja UN. Naime, isti je potvrdio da je put u Čaplinećkoj ulici postojao već i prije 2010. Tada da je ovaj put radi pristupa svojoj nekretnini asfaltirao tadanji vlasnik DN (ujedno i knjižni prednik tužitelja). Prilikom rekonstrukcije ceste koje je rađena 2018. da je cesta rekonstruirana prema zatečenom stanju, na način da je ranije postavljen asfalt potrgan i stavljen novi, da je asfaltiranje izvedeno do kraja ceste i da je postavljena javna rasvjeta. Ovako izvršenom rekonstrukcijom da se ništa glede načina korištenja nekretnine za tužitelja nije promijenio u odnosu na vrijeme prije rekonstrukcije.

27./ Nadalje, valja imati u vidu da tužitelj, kao nositelj prava na nekretninama koje neposredno graniče sa česticama formiranje kojih je provedeno elaboratom RN- 123/18 k. o. [katastarska općina], očito niti u javnom pozivu koji se objavljuje u ovom katastarskom postupku, pa tako niti tijekom ove parnice, nije osporavao da bi predmetna nekretnina imala obilježja nerazvrstane ceste u skladu s odrednom čl. 131. st. 1. ZC, na način da se u vrijeme stupanja na snagu ovog Zakona (28. srpnja 2011.), koristila za promet vozila po bilo kojoj osnovi i bila pristupačne većem broju korisnika.

28./ Osnovano stoga tvrdi tužitelj da se na dijelu njegove nekretnine nalazi nerazvrstana cesta i to na način da je ova promjena namjene nastala korištenjem predmetnog dijela prometnice za promet vozilima, u površini od 121 m2. Međutim, neosnovano tvrdi da bi ova promjena namjene nastala prilikom rekonstrukcije prometnice izvršene 2017., odnosno 2018., već je ova promjena namjene nastala najkasnije u vrijeme stupanja na snagu ZC 28. srpnja 2011.

29./ S obzirom da je stupanjem na snagu ZC konačno riješen status nerazvrstanih cesta na način da su postale vlasništvo jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalaze, najkasnije u tom trenutku počinje teći zastara zahtjeva prijašnjeg vlasnika takvih nekretnina jer objektivno od tada više nisu mogli u uspjehom zahtijevati vraćanje ovih nekretnina i predaju u posjed. Naime, u skladu s prevladavajućim pravnim shvaćanjem sudske praske, zastara takvih zahtjeva po osnovi naknade za nekretnine na kojim je izgrađena nerazvrstana cesta, a nije prethodno proveden postupak izvlaštenja, počinje teći onog trenutka kad (prijašnji) vlasnik više nije mogao s uspjehom zahtijevati vraćanje ovih nekretnina i predaju u posjed, a što je zapravo trenutak izgradnje ceste i dovršetak radova. Kako se u konkretnom slučaju radi o promjeni namjene nastaloj korištenjem predmetnog dijela tužiteljeve nekretnine kao prometnice za promet vozilima po bilo kojoj osnovi i koja je pristupačna većem broju korisnika, a koja je najkasnije stupanjem na snagu ZC (28. srpnja 2011.) postala nerazvrstana cesta s promjenom ex lege njezinog vlasničkog statusa, u smislu citirane odredbe čl. 131. ZC, najkasnije je tada, po shvaćanju ovog suda, počela teći zastara tužiteljevog zahtjeva.

30./ Pri tome, imajući u vidu konkretne okolnosti slučaja, sud je vezano uz početak tijeka zastare imao u vidu da tužitelj nije dokazao da bi tek rekonstrukcijom prometnice 2017. (odnosno 2018.) bilo izvršeno njezino daljnje proširenje na uštrb tužiteljeve nekretnine odnosno da bi tek tada nastupila, u proširenom dijelu prometnice, promjena namjene tužiteljeve predmetne nekretnine. Stoga, s obzirom da je sam tužitelj već u tužbi tvrdio da je predmetna njegova nekretnina pripojena nerazvrstanoj cesti Ulici Čaplinec prije stupanja na snagu ZC (28. srpnja 2011.), jer da je predmetna cesta izgrađena prije tog vremena, a nije dokazao da bi naknadno, prilikom rekonstrukcije 2017. bila proširivana, jer je na dostupnim fotografijama Državne geodetske uprave, u razdoblju od rujna 2011. do danas, nisu vidljive promjene oblika nerazvrstane ceste Čaplinec na dijelu sporne površine pa je očito proširenje ranijeg koridora prometnice nastupilo prije 28. srpnja 2011., to je utvrđeno da je osnovan tuženikov prigovor zastare jer je od stupanja na snagu ZC (28. srpnja 2011.) do podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari (12. ožujka 2020.) istekao petogodišnji zastarni rok iz odredbe čl. 225. ZOO-a. Konačno, iz izloženih utvrđenih okolnosti konkretnog slučaja ne proizlazi da bi postojale specifične okolnosti uslijed kojih bi tužitelj kao vlasnik iz opravdanih razloga za promjenu namjene njegove nekretnine saznao naknadno, tek po isteku ovako izloženog tijeka zastarnog roka.

31./ Konačno, neodlučno je kada je tuženik, umjesto tužitelja, u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik jer je tada, a što je utvrđeno i na temelju provedenog geodetskog vještačenja, samo knjižno stanje usklađeno s onim stvarnim.

32./ Slijedom navedenog, tužiteljev je zahtjev, jer je zastarom prestalo njegovo pravo zahtijevati ispunjenje obveze (čl. 214. ZOO-a), utvrđen neosnovanim.

33./ Tužitelju, jer je u cijelosti izgubio u parnici, ne pripada pravo na naknadu troškova, a tuženiku je dužan naknaditi prouzročeni trošak (čl. 154. st. 1. ZPP -a)

34./ Odluka o tuženikovom zahtjevu za naknadu troškova postupka osniva na odredbi čl. 155. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, prema vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanje svake radnje (jer je tužitelj tijekom postupka zahtjev povećao, a potom smanjio (djelomično povukao tužbu), a ne radi se o iznimci iz odredbe čl. 158. st. 2. ZPP -a) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023, dalje Tarifa).

Tuženiku je priznat trošak za:

- sastav odgovora na tužbu (prema T.br. 8/1 Tarife) u iznosu od 200,00 eur,

- zastupanja na ročištima 11. siječnja 2021. i 8. listopada 2021. jer se na ovim ročištima raspravljalo samo o procesnim pitanjima (T.br. 9/2 tarife) u iznosu od po 100,00 eur,

- zastupanja na ročištima 11. listopada 2023. (u iznosu od 200,00 eur), 3. travnja 2025. (u iznosu od 500,00 eur) i 16. listopada 2025. (u iznosu od 200,00 eur) (T.br. 9/1 Tarife),

- sastav obrazloženih podnesaka od 6. prosinca 2021., 22. travnja 2024., 18. listopada 2024. (T.br. 8/1 Tarife) u iznosu od po 200,00 eur,

- sastav podneska od 16. srpnja 2025. (jer se prema sadržaju radi o jednom od ostalih podnesaka prema T.br 8/4 Tarife) u iznosu od 50,00 eur,

- zastupanja na ročištu za objavu presude (T.br. 9/3 Tarife), u iznosu od 100,00 eur,

dakle ukupno 2.050,00 eur, koji iznos valja uvećati za pripadajući porez na dodanu vrijednost u visini od 25% (T.br. 46 Tarife), što ukupno iznosi 2.562,50 eur.

35./ Trošak za sastav podneska od 30. rujna 2024. nije priznat jer po ocjeni ovog suda nije bio potreban, s obzirom da tuženik ponavlja ranije navode, kao niti trošak za sastav podneska od 4. srpnja 2024. kojim se tuženik očitovao na dodatno pisano očitovanje vještaka geodeta. Ovo stoga što je vještak u bitnome ostao kod ranijih zaključaka pa navedeno očitovanje tuženika nije bilo potrebno, a u bitnome sadrži ponavljanje ranijih navoda. Neosnovno tuženi potražuje naknadu sudskih pristojbi za odgovore na tužbu i presudu jer nije obveznik plaćanja ovih pristojbi.

36./ Odluka o zateznim kamatama na dosuđene troškove postupka osniva se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a te se kamate obračunavaju počevši od donošenje ove presude do isplate, po stopi utvrđenoj na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose.

37./ Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 1. prosinca 2025.

Sutkinja:

Tina Šimović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda.

DNA

1. tužitelju, po punomoćniku

2. tuženiku, po punomoćniku