Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split
Poslovni broj: Gž -153/2023-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Vedrane Perkušić, predsjednice vijeća, dr. sc. Ivana Tironija, člana vijeća i suca izvjestitelja te dr. sc. Daniele Pivčević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) RN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Lidiji Rukavina, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Lacković & Rukavina d.o.o. iz Đurđevca, protiv tuženika "Tridens" d.o.o., iz Zagreba, Vladimira Preloga 9, OIB: 27212072556, zastupanog po punomoćniku Mervanu Begoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj: 1 Pn - 886/2019 -73 od 24. studenog 2022., na sjednici vijeća održanoj 1. prosinca 2025.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj: 1 Pn - 886/2019 -73 od 24. studenog 2022. u pobijanom dosuđujućem dijelu pod točkama I., II. i III. izreke., te se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski je sud nakon provedenog dokaznog postupka donio presudu kojom je u točki I. izreke naložio tuženiku da s osnova naknade neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te naknadu imovinske štete isplati tužiteljici pod 1) ŽN iznos od 3.153,63 eura sa zateznim kamatama koje na ovaj iznos teku od 27. srpnja 2018. do isplate. Nadalje, prvostupanjski je sud u točki II. izreke naložio tuženiku da s osnova naknade neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te naknade imovinske štete isplati tužitelju pod 2) RN iznos od 2.792,49 eura sa zateznim kamatama koje na ovaj iznos teku od 31. siječnja 2018. do isplate. Prvostupanjski je sud odlučio i o parničnom trošku na način da je u točki III. izreke pobijane presude naložio tuženiku da s ovog osnova isplati "tužitelju" iznos od 3.074,60 eura sa zateznim kamatama koje na ovaj iznos teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate. Konačno, prvostupanjski je sud u točki IV. izreke odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice pod 1) ŽN za isplatom iznos od 124,61 euro sa pripadajućim zateznim kamatama, dok je u točki V. izreke odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja pod 2) RN za isplatom iznosa od 108,93 eura sa pripadajućim zateznim kamatama.
2. Protiv prvostupanjske presude u dijelu pod točkama I., II. i III. izreke, tuženik je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13.,89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23, dalje ZPP). Tuženik predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu u pobijanom dijelu na način da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno podredno da ju ukine i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Tužitelji nisu podnijeli odgovor na žalbu tuženika.
4. Žalba tuženika je osnovana.
5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev tužitelja za isplatom iznosa navedenih u odlomku 1. ovog drugostupanjskog rješenja, a s osnova naknade neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te imovinske štete. Tužitelji tvrde da su pretrpjeli neimovinsku i imovinsku štetu u uzročno posljedičnoj vezi sa prometnom nesrećom koja da se dogodila 6. studenog 2017 na cesti u mjestu Stari Glog. Tom prilikom da je tužiteljica pod 1) ŽN upravljala osobnim automobilom reg. oznaka [registarska oznaka], dok da je tužitelj pod 2) RN sjedio na mjestu suvozača. Do prometne nesreće da je došlo kada je na kolnik ceste istrčala divlja svinja kojom prilikom je došlo do sraza između automobila i divljači. Tužitelji smatraju kako je tuženik odgovoran za nastalu im neimovinsku i imovinsku štetu jer da je do prometne nesreće došlo unutar lovišta kojim gospodari tuženik. Tuženik je tijelom postupka, pa tako i sada u žalbi, osporavao pasivnu legitimaciju.
6.1. Odredbom članka 83. stavak 1. Zakona o lovstvu ("Narodne novine" br. 140/05., 75/09., 14/14., 21/16. – odluka Ustavnog suda RH, 41/16. – odluka Ustavnog suda RH, 67/16. – odluka Ustavnog suda RH i 62/17., dalje ZOL) koji je u vrijeme nastanka štetnog događaja bio snazi propisano je slijedeće: "Za štetu koju počini divljač u lovištu odgovoran je lovoovlaštenik lovišta pod uvjetom da je oštećeni poduzeo propisane mjere za sprječavanje štete od divljači, koje je u smislu ovog zakona bio obvezatan provesti."
6.2. Nadalje, lovoovlaštenik za štetu iz odredbe članka 83. stavak 1. ZOL-a odgovora po principu objektivne odgovornosti u smislu odredbi članaka od 1063. do 1067. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. 156/22. i 155/23., dalje ZOO).
7. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud utvrdio kako je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari. S tim u svezi prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude izričito navodi:
"14. Prema podacima Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo proizlazi da se radi o državnom lovištu I/1 Bukovac – Novakuša i lovoovlašteniku TRIDENS d.o.o. U dopisu se spominje državna cesta DC-12 ali se navode mjesta Stari Glog – Haganj, a ta mjesta kao mjesto štetnog događaja spominju tužitelji kao i saslušani svjedoci.
15. S obzirom na dopis Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo neosnovan je prigovor tuženika o promašenoj pasivnoj legitimaciji."
8. Tuženik u žalbi pored ostalog ističe kako se sud u obrazloženju presude poziva na navedeni dopis (bez datuma i broja), a koji dopis da prvostupanjskom sudu nije dostavljen od strane parničnih stranaka. Žalitelj navodi kako u slučaju da je navedeni dopis dostavljen sudu na njegovo traženje, tada da ga je morao dostaviti tuženiku radi očitovanja ili barem u presudi obrazložiti što u tom dopisu piše da ukazuje na pasivnu legitimaciju tuženika. Tuženik navodi kako sud ne može temeljiti svoju odluku na dokazima o kojima mu nije dana mogućnost očitovanja. Slijedom navedenog očigledno je kako tuženik sugerira kako ga je prvostupanjski sud onemogućio u raspravljanju što predstavlja bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a.
9. Nakon čitanja i pregleda prvostupanjskog spisa za zaključiti je da dopis na koji se prvostupanjski sud poziva i na temelju kojeg zaključuje da je upravo tuženik lovoovlaštenik lovišta ne kojem je području došlo do predmetne prometne nesreće, upravo dopis Zagrebačke županije, Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, Klasa: 323-02/20-04/01; Ur.broj: 238/1-08-01/4-20-2 od 15. siječnja 2020. (str. 96. spisa). Ova isprava – dopis zapravo predstavlja odgovor na pisani upit suda od 7. siječnja 2020. (str. 95. spisa). U spisu nema dokaza da je ova isprava (dopis od 15. siječnja 2020.), a na kojoj prvostupanjski sud temelji svoj zaključak o pasivnoj legitimaciji tuženika, dostavljena tuženiku. Na ovaj je način prvostupanjski sud onemogućio tuženika u raspravljanju te time počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a.
10. Slijedom navedenog trebalo je prvostupanjsku presudu u pobijanom dosuđujućem dijelu ukinuti i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a.
11. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti uočenu bitnu povredu odredbe parničnog postupka, na način da će tuženiku (kao i tužiteljima ako to nije učinio) dostaviti ispravu od Zagrebačke županije, Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo od 15. siječnja 2020. kao i sve druge isprave – dokaze koje eventualno do sada nije dostavio. Također prvostupanjski će sud iskoristiti svoja procesna ovlaštenja kako bi se relevantno činjenično stanje točno i potpuno utvrdilo. Prvostupanjski će sud potom, nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka, vodeći računa i o odredbama članaka 7., 8. i 221. a ZPP-a uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu u dijelu koji je prihvaćen prvostupanjskom presudom kao i o parničnom trošku.
U Splitu 1. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća:
Vedrana Perkušić
