Posl.br. P-197/24-23

Republika Hrvatska

Općinski sud u Metkoviću

Stalna služba u Pločama

Ploče, Vladimira Nazora 14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Metkoviću, Stalna služba u Pločama, po sucu toga suda Darku Jelčiću, u pravnoj stvari tužitelja SG iz [adresa], Baćina, Zavod 32, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Kotromanović, odvjetnik u Pločama, Neretvanskih gusara 14, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa kao zakonski zastupnik Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću, Građansko upravni odjel, Ulica Andrije Hebranga 9, radi utvrđenja i uknjižbe, nakon glavne rasprave zaključene dana 20. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zakonskog zastupnika tužene, prema članku 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP), 1. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj SG iz [adresa], Zavod 32, OIB [osobni identifikacijski broj] vlasnik dijela katastarske čestice broj [katastarska čestica], upisane u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina], koji dio je u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju ĐG, dipl. ing. geod. od 14. listopada 2025.označen kao lik A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, N, O, P, Q, R, S, T, U, Y, X, V, W, A u površini od 5192 m2, koji nalaz i mišljenje čine sastavni dio ove presude, slijedom čega je tužitelj na temelju ove presude i prijavnog lista ovlaštenog mjernika, ovlašten zatražiti i postići upis prava vlasništva na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava za taj dio s imena tuženika Republike Hrvatske, OIB 52634238587.

II. Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 1.900,00 eura u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj SG u tužbi tvrdi da je temeljem odredbe čl.186.a ZPP-a podnio je zahtjev za mirno rješenje spora Općinskom državnom odvjetništvu u Metkoviću, Građansko-upravnom odjelu, predlažući da se u ovom predmetu postigne nagodba. Zahtjev je podnesen dana 09.05.2024.i na njega tužitelj nije dobio očitovanje tuženice, zbog čega tužitelj temeljem odredbe st.5. čl. 186.a ZPP-a podnosi tužbu u kojoj u točkama 2. -9. navodi:

„2.Tužitelj je jedini i isključivi vlasnik dijela nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] , ZK. ul. [broj ZK uloška], tijelo XV k. o. [katastarska općina], koja se nalazi u [adresa] na predjelu Pocelje- Grot, iznad magistrale, u površini od 5060 m2, čiji je tužitelj višegodišnji stvarni vlasnik. Pravo vlasništva predmetne nekretnine upisano je na ime tuženika Republiku Hrvatska, zbog čega tužitelj u ovoj parnici protiv tuženika podnosi tužbu kojom predlaže da se utvrdi kao vlasnik naprijed navedene nekretnine.

3.Tužitelj je na nekretnini iz toč. 2.pravo vlasništva stekao je na temelju darovanja od strane oca TG iz [adresa] prema Ugovoru o darovanju 10.11.2006.godine. Prethodno je njegov otac to zemljište dobio na dar od svoje majke JG prema ugovoru od 10. 10.1985. godine, koja je predmetno zemljište naslijedila iza smrti svoje majke ŽG koja je umrla 1979.,čiji je JG bila jedini nasljednik.

4.Prednici tužitelja neprekidno se nalaze u posjedu predmetne nekretnine preko 120 i više godina, u tom posjedu nikada ih nitko nije ometao niti na bilo koji način priječio vlasništvo i posjedovanje ove nekretnine.

5. Predmetno zemljište starina je obitelji ŽG, kasnije JG, za koje je prednik CG pok.FG podnio agrarnu prijavu Kotarskom sudu Makarska i ista je evidentirana pod br.Agr.326/39 od 10.10.1936., što je vidljivo iz zemljišne knjige. Budući su prema Zakonu o ukidanju agrarnih odnosa iz 1946.g. agrarni odnosi te godine ukinuti, zemlja je prešla u slobodno vlasništvo obrađivača, pa tako i na ime tužiteljeva prednika, koji je po sili zakona postao vlasnik predmetne nekretnine ( bez obzira što CG nije upisan njenim vlasnikom).

6. Na licu mjesta ovo zemljište je odvojeno od susjednih nekretnina, kako u odnosu na ono u vlasništvu privatnih osoba, tako i pravnih-Šumarije Metković, odnosno RH.

Na istom se nalaze stabla maslina od kojih su neka veoma stara, ostaci stare kuće ( jer tu se je prije živjelo, a tu je i rođena JG, baka podnositelja zahtjeva), nekada je tu bio i vinograd, a sadile su se i sijale i druge kulture. Za sada tužitelj koristi površinu koju je utvrdio mjernik Boško Pavlović iz Metkovića u Skici od 11/2022.

7.U Izvodu iz popisa katastarskih čestica Područnog ureda za katastar nekretnina, Ispostava u Pločama od 05.06.2015.posjed je evidentiran i upisan na ime podnositeljeve babe JG i njenih prednika, oca FG i braće ZG i CG koji su 1925.godine napustili Hrvatsku i otišli u svijet, u USA i Australiju od kuda se nikada nisu vratili.

8.Obzirom da su prednici SG na predmetnom zemljištu izgradili kuću čiji su ostaci vidljivi na terenu i to prije više od 100 godina, da postoji agrarna odluka iz 1939., da su vidljivi ostaci torova i veoma starih maslina i suhozida, što sve ukazuje na stoljetno mirno posjedovanje predmetne nekretnine.

9.Tužitelj posebno ističe da je njegova baba JG imala tri sina, GG, S i NG,da je svoj trojici na jednake dijelove darovala zemljište na predjelu [adresa] u [adresa], te da je NG ( stric podnositelja zahtjeva) za svoj dio ishodio presudu Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Metkoviću posl. br. 24 P-2072/15 od 24.05.2016. kojom je utvrđen kao vlasnik darovanog dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 5.154 m2. koja je nakon parcelacija dobila novu katastarsku oznaku kao kčbr. [katastarska čestica] od 70 m2, kčbr. [katastarska čestica] od 94 m2 i kčbr. [katastarska čestica] od 4990 m2, na kojim nekretninama je NG kasnije izgradio kamp Grot, u kojem danas obavlja turističku djelatnost. Tuženik u toj parnici bila je također Republika Hrvatska. Obzirom na sve naprijed navedeno tužitelj predlaže da sud nakon okončanja raspravljanja donese slijedeću

p r e s u d u

Utvrđuje se da je tužitelj SG iz [adresa], Zavod 32. OIB [osobni identifikacijski broj] vlasnik dijela ne nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], upisane u ZK ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], u površini od 5060 m2, prikazane u nalazu i mišljenju vještaka mjernika i označenu slovima (brojevima)… , koji nalaz i mišljenje čine sastavni dio ove presude, slijedom čega je tužitelj na temelju ove presude i prijavnog lista ovlaštenog mjernika, ovlašten zatražiti i postići upis prava vlasništva na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika RH.

Dužan je tuženik naknaditi tužitelju parnični trošak sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate.

2.Tužena u odgovoru na tužbu protivi se tužbi jer tužitelj ne dokazuje da je predmetnu nekretninu stekao dosjelošću uz napomenu da je na tužitelju teret dokaza da su njegovi prednici posjedovali predmetnu nekretninu, zatim način posjedovanja i kakva je kvaliteta posjeda. Potrebno je utvrditi da li predmetna nekretnina dijelom predstavlja javno dobro jer graniči s prometnicom, pribaviti podatke informacijskog prostornog sustava o izgrađenosti odnosno o stanju nekretnine 1968. i Hrvatsku osnovnu kartu za predmetni lokalitet (1954. -2009.). Uz to predlaže pribaviti potvrdu Hrvatskih šuma d.o.o. o eventualnoj pripadnosti predmeta šumskogospodarskoj osnovi i saslušati svjedoka lugara nadležnog za gospodarsku jedinicu [adresa]. I naposljetku izvod iz popisa katastarskih čestica Ispostave za katastar nekretnina Ploče od 5. lipnja 2015. ukazuje da je neposredni prednik tužitelja JG, ali i svi drugi tužiteljevi prednici bila evidentirani na površini od 1958 m2, pašnjak, 979 m2 vinograd, 1958 m2 oranica, da bi iz presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Metkoviću broj P-2072/2015 od 24.5.2016. tužitelj u tom predmetu NG, pozivom na iste prednike, isto uvjerenje katastra u [adresa], i istu zabilježbu agrarne prijave ishodio upis prava vlasništva od 5154 m2 na istom lokalitetu. Zaključak je tužene da su navedeni prednici ostvarili svoja prava u cijelosti posebno jer je u navedenim o ispravama navedeno kako JG polaže pravo na 3/6 dijela nekretnine u posjedovnom listu.

Predlaže tužbu odbaciti, a podredno tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

3. U dokaznom postupku pregledani su svi dokazi čije su izvođenje predložile parnične stanke i to: dopis Grada Ploča od 17.10.2025.g. Republici Hrvatskoj za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zahtjev za mirno rješenje spora (listovi 4-6 spisa), skica RG dipl.ing geodet (l.7 spisa), izvod iz katastarskog plana (l.8 spisa), izvadak iz zk.broj ZK. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.9-13 spisa), ugovor o darovanju između JG i GG (l.14 spisa) te između GG i MG (l.15 spisa),rješenje o nasljeđivanju O-37/79 (l.16 spisa), izvadak iz zk.(l.17 spisa), izvod iz popisa k.č. od 05.06.2015 (l.18 spisa), presuda OS u Dubrovniku P- 2072/2015 (l.19-23 spisa), uvjerenje odjela za katastar nekretnina Ploče od 28.11.2024.g.( l.37 spisa) s kopijom snimke iz zraka i preslika hrvatske osnovne karte (l.37-40 spisa), zapisnik o očevidu na licu mjesta od 21.03.2025.g.(l.47-54 spisa) i prijepis toga zapisnika (l.55-58 spisa) s iskazima vještaka ĐG svjedoka EG, ŠG, PG , vještačenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju ĐG od 10.06.2025. s prilozima (l.62-72 spisa), očitovanje Grada Ploča od 15.09.2025.g.(l.83 spisa) s prikazanim slojevima (l.84-86 spisa), potvrda o uključenosti k.č. u šumsko gospodarski plan Hrvatskih šuma od 29.08.2025.g.(l.87 spisa), dopuna vještačenja ĐG od 14.10.2025.g. s prilogom I-dopunom skice klica mjesta na dan očevida (l.93-97 spisa).

4. Tužbeni zahtjev je u cijelosti osnovan iz slijedećih razloga:

5. Člankom 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je:

Članak 159.

(1) Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

(2) Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

(3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

(4) Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

6. Nadalje, u odnosu na stjecanje prava vlasništva dosjelošću, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine u članku 388. stavak 4. propisivao je da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja prije tog datuma.

7. Dana 17. studenog 1999. Ustavni sud Republike Hrvatske je ukinuo članak 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - u daljnjem tekstu: ZV), (Odluke U-I 58/1997, U 1235/1997, U-I 1237/1997, U-I 1053/1997 i U-I 1054/1997 od 17. studenog 1999. - "Narodne novine", broj 137/99 od 4. prosinca 1999.). Odredbom članak 159. stavak 4. ZV-a određeno je da ako se nekretnina nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske, županije i jedinice lokalne samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, tada je za stjecanje prava vlasništva potreban neprekinuti posjed u dvostrukom trajanju, dakle, za zakonit, istinit i pošten posjed 20 godina, a za pošteni posjed 40 godina.

8. Nadalje, prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama Rev-2776/2016 od 29. siječnja 2019. i Rev-x-974/2017 od 7. svibnja 2019., kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona.

9. Europski sud za ljudska prava u svojoj presudi Trgo protiv Republike Hrvatske broj 35298/04 izrazio je shvaćanje da je tužitelj kao pošteni posjednik posjedovanjem nekretnina u društvenom vlasništvu u razdoblju duljem od 40 godina, ex lege, na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, stupanjem na snagu tog Zakona 1. siječnja 1997. postao vlasnik posjedovane nekretnine, odnosno da posljedicu ukidanja odredbi članka 388. stavak 4. ZV-a ne može snositi osoba koja je stekla neko pravo, tj. da se greške koje su počinila državna tijela mora snositi država, te se greška ne smije ispravljati na trošak pojedinca, posebice kada ne postoje drugi suprotstavljeni interesi.

10. U presudama Europskog suda Radomilja i drugi protiv Hrvatske broj 37685/10 i Jakeljić protiv Hrvatske broj 22768/12/10 izraženo je i daljnje shvaćanje da za ocjenu stjecanja prava vlasništva u smislu odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe, odnosno da nije odlučno da li je tužba podnesena nakon 17. studenog 1999., kao dana donošenja navedene odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, kojim je odredba članka 388. stavak 4. ZV-a ukinuta.

11. Očevidom na licu mjesta 21. ožujka 2025. utvrđeno je da se prijepor nalazi na području k. o. [katastarska općina] predio zv. Grot (Grčić).

12. Stalni sudski vještak za geodeziju ĐG je na licu mjesta izjavio :

Predmetna nekretnina se nalazi oko 70 m zapadno i sjeverozapadno od magistralne ceste Dubrovnik – Split. U južnom dijelu predmetna nekretnina je omeđena južnim dijelom betonske ceste koja je i sama dio predmetne nekretnine. U jugozapadnom dijelu omeđena je žičanom ogradom dok u sjeverozapadnom dijelu granicu predstavlja crvena oznaka postavljena na terenu. Sjeverni i sjeveroistočni dio granice predmetne nekretnine također predstavljaju crvene oznake dok je jugozapadna granica definirana početkom betoniranog puta. U južnom dijelu predmetne nekretnine nalaze se ostaci kamenih gospodarskih objekata građenih suhozidom. U sjevernom dijelu nekretnine nalazi se nešto češće zasađena stabla maslina. Prilikom očevida na terenu dobio sam na uvid skicu lica mjesta koju je izradio ovlašteni ing. geodezije RG te sam ustanovio da se predmetna površina na skici koju je izradio isti u sjevernom i zapadnom dijelu razlikuje od predmetne površine prikazane na dan očevida. Iznad gospodarskih objekata nalazi se tzv. Glavica obrasla mediteranskim raslinjem.

13. U pismenom nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju ĐG, dipl. ing. geod. od 10. lipnja 2025. proizlazi da se predmetna nekretnina nalazi oko 70 metara zapadno i sjeverozapadno od magistralne ceste Dubrovnik-Split. U južnom dijelu predmetna nekretnina je omeđena južnim dijelom betonske ceste koja je i sama dio predmetne nekretnine. U jugozapadnom dijelu omeđena je žičanom ogradom dok u sjeverozapadnom dijelu granicu predstavlja crvena oznaka postavljena na terenu. Sjeverni i sjeveroistočni dio predmetne nekretnine također predstavljaju crvene oznake, dok je jugozapadna granica definirana početkom betonskog puta. U južnom dijelu predmetne nekretnine nalaze se ostaci kamenih gospodarskih objekata građenih suhozidom. U sjevernom dijelu nekretnine nalaze se nešto češće zasađena stabla maslina. Vještak je nekretninu na skici lica mjesta označio likom A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, N, O, P, Q, R, S, T, U, V, W, A ima površinu 5272 m2, a predstavlja dio č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14. Tužitelj nije prigovorio vještačenju i precizirao ga je sukladno nalazu i mišljenju vještaka u podnesku od 15. srpnja 2025.

15. Tužena se u podnesku od 16. rujna 2025. protivi preciziranom tužbenom zahtjevu i uz to prilaže očitovanje Grada Ploča od 15.9.2025. iz kog proizlazi kako dio predmeta spora predstavlja javno dobro (list 83 spisa) te očitovanje Hrvatskih šuma d.o.o. od 29.8.2025. iz kog proizlazi kako je dio predmetne nekretnine uvršten u Program gospodarenja za gospodarsku jedinicu [adresa] (list 87 spisa).

16. Tužitelj u podnesku od 18. rujna 2025. navodi da predmet spora nije put koji je prikazan na Skici lica mjesta i označen kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da ne ulazi u predmet spora jer je položen južnije u odnosu na nekretninu tužitelja, tako da put kao dio komunalne infrastrukture, nije ugrožen niti tužitelj ima bilo kakve pretenzije prema njemu. Stoga predlaže da vještak taj put izdvoji iz vještačenja i na taj način smanji površinu identificirane nekretnine. Očitovanje Hrvatskih šuma nije bitno jer one nikada nisu bile u posjedu prijepora, niti su bilo kakvim radnjama ili postupanjima dale do znanja da se radi o njihovom zemljištu. Ističe da je zemljište obitelji EG jasnim znacima odvojeno od šumskog suhozidima i u gornjem dijelu zasađenim borovima od strane Hrvatskih šuma, koje su na taj način jasno označili među dviju susjednih nekretnina. Gospodarenjem nije obuhvaćena cijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što je vidljivo na terenu.

17. Vještak je dopunio nalaz i mišljenje 14. listopada 2025. tako da je sukladno tužiteljevom podnesku dopunio skicu lica mjesta i predmetnu površinu označio likom A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, N, O, P, Q, R, S, T, U, Y, X, V, W, A ima površinu 5192 m2, a predstavlja dio č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

18. Tužitelj je podneskom od 14. listopada 2025. precizirao tužbeni zahtjev u skladu s dopunom nalaza i mišljenja vještaka.

19. Tužitelj je na ročištu od 20. listopada 2025. predao podnesak Grada Ploča od 17. listopada 2025. (106 spisa) u kojem se navodi kako dio katastarske čestice označen u dopuni nalaza i mišljenja vještaka nema karakter komunalne infrastrukture, odnosno da je tom dopunom “otklonjen sporni dio iz tužbenog zahtjeva te Grad Ploče više nema nikakve primjedbe u odnosu na isto".

20. Svjedok EG rođen **.**.1933. je iskazao:

„Ja sam rođen u kući koja se nalazi u blizini prijepora, a kao dječak sam još sa djedom prolazio kozjim putem preko prijepora. U to prijašnje vrijeme sjećam se posjednika CG. CG je imao sinove FG, CG i Đ. Mate je tužiteljev djed. Ja znam da je CG nekretninu ostavio svojoj unuci JG rođ. CG. Znam da je to JG obrađivala i uređivala. JG je ovu zemlju podijelila sinovima, a rekao bih da je valjda na jednake dijelove podijelila. Pretpostavljam da je ovu nekretninu, koju je pokazao tužitelj, dala sinu GG, a on darovao svom sinu SG. Ja sam odavde odselio 1948.g. na drugi predio u [adresa], ali sam dolazio raditi ovdje u neposrednoj blizini svoje masline. Prije se tu kopalo motikom. Bilo je smokava, vinograda i maslina. Rekao bih da svakako tužitelj, a prije njega njegov otac, su u posjedu prijepora i da ga koriste tako da rade ovu nekretninu, beru masline i održavaju ih. Nitko ih nikada nije smetao u posjedu prijepora. Masline su se nalazile na ovoj nekretnini dok sam bio dječak, a ne znam tko ih je sadio. Ja bih rekao da je površina prijepora koliko je i sada, sve ovo (svjedok pokazuje rukom prema nekretnini, a u m2 se ne mogu očitovati). CG je kada sam ja bio dječak bio srednjih godina i u snazi.

Na upit zastupnika tužene svjedok izjavljuje da se sjeća staje koja je tu bila. Ja ne znam ništa o živini. Ja se ne mogu sjetiti jesu li na glavici bile masline. Prvo je radio CG, a onda je nastavila raditi JG sa sinovima. Ja znam da je CG krčio, a za JG ne znam je li krčila. Ja znam da je moj djed zemlju i kuću koja se vidi odavde upisao na sebe u zemljišnim knjigama i katastru.“

21. Svjedokinja ŠG rođena **.**.1940. je iskazala:

„Ja sam živjela u blizini prijepora samo preko puta na predjelu zv. Antunovo guvno. I dolazili smo često ode kod djeda CG. Ovdje neposredno kraj nas je bila kuća u kojoj je on živio, a gore prema Glavici su bile staje u kojima je držao blago. Rekla bih da je posjedovao cijeli prijepor i ima zid koji se i danas vidi (suhozid) kojim je on omeđio svoju nekretninu. Znam da je imao masline na prijeporu. Njegova unuka JG je naslijedila prijepor i nastavila raditi masline. Znam da je ona držala blago u ovim stajama. Na upit o površini ja se ne mogu očitovati. Radi se o velikoj površini. TG, BG i NG su nastavili iza smrti JG koristiti ove nekretnine i to svaki svoj dio jer je ona podijelila njima zemlju na jednake dijelove. TG i njegov sin i danas koriste prijepor tako da beru masline i obrađuju ih. I ja sam im pomagala gore iznad glavice brati masline. Znam da je CG umro 1955.-1956., a ne znam kada se rodio. Nitko tužitelja niti njegove prednike nije smetao u posjedu prijepora.

Na upit punomoćika tužitelja svjedokinja iskazuje da je CG držao smokve i da su sušili velike količine smokava i to bi bio urod od 4 tone smokava. Bilo je i vinove loze.

Na upit zastupnika tužene svjedokinja iskazuje da su smokve bile ''ovdje'' (pokazuje rukom prema prijeporu). Smokve su bile na Glavici i od Glavice prema malinama. Rekla sam da su bile svugdje na nekretnini gdje se moglo saditi. Danas su se smokve osušile. Vinogradi su bili mali i dovoljni za proizvodnju vina za kućanstvo i to u tzv. škrapama. Loza je bila po cijeloj nekretnini gdje se moglo saditi. Ovaj predio se zove Grčića grot po nadimku SGU. Ova nekretnina se od mog djetinjstava do danas radila unutar gabarita.

22. Svjedok PG rođen 1942. je iskazao:

„U blizini ovog prijepora je živjela moga baka AG i moja majka T, a kasnije je tu živio i moj ujak i tu sam dolazio. Sjećam se JG rođ. SGU udate TG koja je živjela ovdje. Ona je koristila prijepor sa suprugom ZG. Ja ne znam jesu li oni koristili ovu staju – suhozid pored glavice za blago, ali znam da su brali masline na prijeporu i samo znam da su oni brali masline što su poslije nastavili njeni sinovi jer im je JG podijelila zemlju na tri, otprilike jednaka, dijela. Jedan dio je pripao GG, jedan NG i jedan pok. BG. Ja se ne mogu očitovati o površini. Rekao bih da sam ja mlađi pa nisam išao gore i znam samo za te masline. Ne znam kada je rođen CG. Ja bih rekao da je JG imala veliko imanje i zato se imanje zove po nadimku SGU, dok su JG zvali J.

Na upit pun. tužitelja svjedok iskazuje da ih nitko nikada nije smetao u posjedu.

Na upit zastupnika tužene svjedok iskazuje da je još u djetinjstvu ovdje dolazio.

23. Svjedok FG, šumarski tehničar iskazao je:

„Nakon što su mi predočene fotografije koje je izradio vještak ĐG te skica i dopuna skice lica mjesta na dan očevida je se ne mogu očitovati po istima je li prijepor ulazi u šumsko-gospodarsku osnovu.

Nakon što mu je zastupnik tužene predočio na mobitelu web-preglednik Hrvatskih šuma (javni podaci o šumama) svjedok iskazuje da prema tome i fotografijama priloženim spisu ne može točno odrediti, ali usporedno uzimajući u obzir javni preglednik i fotografije da iz fotografije na listu 71. spisa, donja na kojoj se vide objekti može zaključiti da je dio prijepora privatno vlasništvo, a dio površina kojom gospodare Hrvatske šume. Pri tome sam ostavio auto- kamp po strani, zatim ide ovaj put koji je privatni i s desne strane gledajući odozgo bi bilo šumska gospodarska osnova i to bi bila zapadna strana.

Na upit punomoćnika tužitelja izjavljuje da se ne može sjetiti suhozida na tom području s obzirom da je riječ o manjoj površini od one koju on čuva na ovom području. Ne sjećam se da bi poduzimao ikakve aktivnosti prema tužitelju ili njegovom ocu GG u svezi aktivnosti o kojima sam govorio.

Na upit zastupnika tužene svjedok izjavljuje da na ovom području vrše samo čuvanje šume, a nikakve druge djelatnosti, u što spada obilazak terena i utvrđivanje promjene stanja na terenu u smislu je li netko siječe stabla, uzurpira površinu i slično. Ja bih rekao da pregledavam teren na dnevnoj bazi prema podjeli površine u danima, tako da sam jedan dan u Staševici, drugi u Gracu, treći Ploče Kapeć u što spada i ovaj prijepor.

Na upit suca izjavljuje da prijeporom prolazi 3-4 puta mjesečno, i viđao sam tužitelja i njegovog oca GG i najčešće bi ih viđao oko tih kuća i nisam ih zatekao u prekršajima. Ja nisam ni ulazio u to da li netko to koristi već sam išao samo za svojim poslom. Nije mi poznato ništa u smislu da bi oni tamo nešto radili, koristili jer ih nisam imao razloga prijavljivati za bilo kakav prekršaj.“

24. Iz iskaza saslušanih svjedoka: EG, ŠG i PG, te tužitelja SG proizlazi da su tužiteljevi prednici u dugogodišnjem posjedu prijepora koji su koristili za držanje blaga jer se na istom nalaze ostaci torova, stare masline i suhozidi. Svjedok EG je izjavio: “Bilo je smokava, vinograda i maslina“, svjedokinja ŠG je iskazala:„Ovdje neposredno kraj nas je bila kuća u kojoj je on živio, a gore prema Glavici su bile staje u kojima je držao blago. Rekla bih da je posjedovao cijeli prijepor i ima zid koji se i danas vidi (suhozid) kojim je on omeđio svoju nekretninu. Znam da je imao masline na prijeporu. Njegova unuka JG je naslijedila prijepor i nastavila raditi masline. Znam da je ona držala blago u ovim stajama. Radi se o velikoj površini. TG, BG i NG su nastavili iza smrti JG koristiti ove nekretnine i to svaki svoj dio jer je ona podijelila njima zemlju na jednake dijelove. TG i njegov sin i danas koriste prijepor tako da beru masline i obrađuju ih. I ja sam im pomagala gore iznad glavice brati masline.“ Svjedok PG je iskazao: „Sjećam se JG rođ. SGU udate TG koja je živjela ovdje. Ona je koristila prijepor sa suprugom ZG. Ja ne znam jesu li oni koristili ovu staju – suhozid pored glavice za blago, ali znam da su brali masline na prijeporu i samo znam da su oni brali masline što su poslije nastavili njeni sinovi jer im je JG podijelila zemlju na tri, otprilike jednaka, dijela. Jedan dio je pripao GG, jedan NG i jedan pok. BG.“ Sud je pri ocjenjivanju iskaza ovih svjedoka uzeo u obzir da je riječ o svjedocima starije životne dobi kojima su poznate činjenice o dugogodišnjem posjedu obitelji BG iz djetinjstva.

25. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je prvi posjednik prijepora bio CG zvani SGU, a iza njega posjednici su njegovi sinovi: tužiteljev pradjed FG, te Ž i CG. Oni su otišli u svijet i nijedan se nije vratio u domovinu. Prabaka ŽG je to radila i naslijedila cijelo imanje od SGU koji je umro 1957.g. Prabaka ŽG je umrla 1979. i ona je cijelo svoje imanje ostavila tužiteljevoj baki JG rođ.SGU. 1985. JG dijeli Grot na tri jednaka dijela tako da je zapadni dio pripao BG, istočni dio NG, a između njih je dio pripao GG, tužiteljevom ocu koji tužitelju daruje prijepor 2006. Pučki se prijepor zove Vinogradina jer su se tu nalazili vinogradi. Vinogradi su davno sađeni i sadio ih je SGU (Grćić), a poslije su na prijeporu posađene masline na dijelu gdje je bio vinograd, koje sada radi tužitelj. Masline se posađene 1952. ili 1953. što sam čuo od oca, djeda i bake. U donjem i gornjem Grotu ubere oko 2 tone maslina, i gore ih ima oko 35-40 komada mladih i starih. Gore gdje se nalazi put se zvao prostor Žitovina gdje se sijalo žito, sadili krumpiri, sijala blitva i drugo povrće. Na gornjem dijelu Žitovine ima kamenje, suhozid i bodljikava žica što je postavio tužiteljev djed ZG da ne bi dolazile krave i tu je bila granica s tzv. šumskim područjem, a ovo ispod je bilo naše. Naglašava da je s istočne strane bio suhozid koji se protezao od ceste-Jadranske magistrale pa sve do borova i mi smo time kao obitelj svi gospodarili. Ovaj suhozid je bio granica između nas i šumskog područja. Ističem da nikada nisam imao problema sa šumarom. Na prijeporu su brali masline sijali blitvu, ljutiku, bobovinu i čistili smo oko maslina, a drva nismo sjekli ali to je gore u borovima izvan moje parcele. Tužiteljev šukundjed je htio ovaj prijepor riješiti, ali je došao drugi svjetski rat što ga je spriječilo. Nitko nije nikada smetao u posjedu kao ni njegove prednike, niti je polagao ikakva prava. Diobom su braća dobila od prilike podjednak dio tako da je njegovom ocu pripao ovaj prijepor, a njegovim stričevima kako je već opisao. Ja bih rekao da je moj otac dobio ovo od svoje majke. C koriste prijepor, a iza njih Marinovići 200 godina.

26.Tužiteljev iskaz o posjedovanju prijepora je suglasan sa iskazima svjedoka EG, ŠG i PG.

27. Iz priloženog rješenja o nasljeđivanju iza smrti ŽG O-37/79 od 23. travnja 1979. proizlazi da je JG, kći ostaviteljice jedina nasljednica nekretnina položenih u k. o. [katastarska općina].

28. Iz priloženog ugovora o darovanju od 10.10.1985. proizlazi da je JG žena pok. ZG darovala tužiteljevom ocu GG zemlju koju je naslijedila od svoje majke ŽG. „Radi se o zemlji u [adresa], predio Grot, uz magistralu prema brdu. Tri dijela je darovala sinovima NG, S i GG, s tim da sva tri dijela imaju po prilici jednaku površinu, sa zaključkom da im daruje jednako. Na ovom zemljištu se nalaze stare masline, vrtače, a sve skupa je od šumarije odvojeno suhozidom. Ovo imanje oduvijek radi njena obitelj i to najprije djed SGU, zatim majka i ona i njena „familija“. Njen otac mate i njegova dva brata ZG i SGU otišli su 1925. u Ameriku i Australiju i nisu se nikada vratili.

29. Iz priloženog ugovora o darovanju od 10. studenog 2006. proizlazi da je TG darovao sinu i tužitelju SG prijepor – nekretninu koju je dobi na dar od svoje majke JG prema prethodno opisanom ugovoru o darovanju od 10.10.1985.

30. Tužiteljev prednik CG pok.FG podnio je agrarnu prijavu Kotarskom sudu Makarska i ista je evidentirana pod br.Agr.326/39 od 10.10.1936., što je vidljivo iz zemljišne knjige.

31. Iz izvoda iz popisa katastarskih čestica od 5. lipnja 2015. proizlazi da su upisani posjednici dijelova k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Pocelje, pašnjaka (1958 m2), vinograda (979 m2) i oranice (1958) UG, ZG oba pok. CG, [adresa]., svaki za 1/6 dijela i CG pok. CG, [adresa] za 1/6 dijela, te Hrvatske šume d.o.o. Zagreb (891771 m2).

32. Tužiteljevi prednici su upisani kao posjednici prijepora u katastru.

33. Tužitelju svakako ide u prilog činjenica da je njegov stric NG za svoj dio ishodio presudu Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Metkoviću posl. br. 24 P-2072/15 od 24.5.2016. kojom je utvrđen kao vlasnik darovanog dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 5.154 m2. koja je nakon parcelacija dobila novu katastarsku oznaku kao kčbr. [katastarska čestica] od 70 m2, kčbr. [katastarska čestica] od 94 m2 i kčbr. [katastarska čestica] od 4990 m2, na kojim nekretninama je NG kasnije izgradio kamp Grot, u kojem danas obavlja turističku djelatnost, jer je JG darovala sinovima NG, S i GG tri jednaka dijela nekretnine koja se nalazi [adresa], predio Grot.

34. Iz iskaza svjedoka FG se ne može pouzdano ustanoviti da bi dio prijepora predstavljao šumsko-gospodarsku osnovu pošto svjedok usporedno uzimajući u obzir javni preglednik i donju fotografiju na listu 71. spisa, na kojoj se vide objekti može zaključiti da je dio prijepora privatno vlasništvo, a dio površina kojom gospodare Hrvatske šume.

35. Prema očitovanju Hrvatskih šuma dio prijepora iz skice lica mjesta vještaka ĐG je obuhvaćen Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu [adresa], ali se ne navodi koji je to točno određeni dio, niti se to može zaključiti iz iskaza svjedoka FG, pri čemu valja uzeti u obzir da je tužitelj dokazao da je on u posjedu prijepora i da njega i njegove prednike u posjedovanju nitko nikada nije smetao.

36. Zbog svega izloženog tužitelj je dokazao da je stekao vlasništvo prijepora dosjelošću.

37. O parničnim troškovima odlučeno je na temelju odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23).

38.Tužitelju su priznati troškovi za sastav prijedloga za mirno rješenje spora 200,00 eura (Tbr. 9. toč. 1. OT), za sastav tužbe 200,00 eura (Tbr. 8. toč,. 1. OT) , za zastupanje na ročištima od 29.11.2024., 21.3.2025., 17.9.2025., 20.10.2025., za svako ročište 200,00 eura (Tbr. 9 . toč. 1. OT) ili ukupno 800,00 eura, za sastav podneska od 20.10.2025. 200,00 eura (Tbr.9. toč. 1. OT), trošak očevida i vještačenja 500,00 eura, pa je parnični trošak tužitelja 1.900,00 eura (članak 155. stavak 1. ZPP-a), koliko je tužitelj i zahtijevao.

U Pločama, 1. prosinca 2025.

Sudac

Darko Jelčić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu u roku 15 dana od dana kada je održano ročište za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka.

DNA:

1. Punomoćnik tužitelja Ivan Kotromanović, odvjetnik u Pločama

2. Tužena putem zakonskog zastupnika Općinskog državnog odvjetništva u Metkoviću na broj P-DO-33/2024