REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovr-3260/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Javorki Šikić Slivar, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu sudske savjetnice Martine Mišković, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja UZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marku Ramljaku, odvjetniku u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja UZF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi odlučivanja o prijedlogu radi određivanja privremene mjere, bez održavanja ročišta, 1. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere od 22. rujna 2025. koji glasi:

"Na temelju čl. 340. do 345. Ovršnog zakona, a radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, i to iznosa od 28.700,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim:

- na iznos od 574,00 EUR od 15.01.2021. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.02.2021. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.03.2021. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.04.2021. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.05.2021. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.06.2021. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.07.2021. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.08.2021. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.09.2021. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.10.2021. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.11.2021. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.12.2021. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.01.2022. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.02.2022. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.03.2022. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.04.2022. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.05.2022. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.06.2022. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.07.2022. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.08.2022. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.09.2022. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.10.2022. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.11.2022. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.12.2022. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.01.2023. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.02.2023. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.03.2023. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.04.2023. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.05.2023. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.06.2023. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.07.2023. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.08.2023. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.09.2023. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.10.2023. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.11.2023. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.12.2023. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.01.2024. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.02.2024. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.03.2024. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.04.2024. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.05.2024. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.06.2024. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.07.2024. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.08.2024. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.09.2024. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.10.2024. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.11.2024. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.12.2024. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.01.2025. godine pa do isplate

- na iznos od 574,00 EUR od 15.02.2025. godine pa do isplate

po stopi koja se određuje temeljem čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, i to do 31.12.2022. godine, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna 5 poena, te od 30.12.2023. godine do isplate, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, i to kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

- isplate parničnih troškova prema odluci suda zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi obračunatoj sukladno članku 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, i to kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

- isplate troškova osiguranja prema odluci suda sa zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja odluke pa do isplate, po stopi obračunatoj sukladno članku 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, i to kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

određuje se sljedeća

PRIVREMENA MJERA OSIGURANJA

I. Zabranjuje se protivnici osiguranja UZF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da otuđi, optereti ili na bilo koji drugi način raspolaže nekretninom i to:

• suvlasničkim dijelom koji predstavlja 1/4 dijela nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, ZK odjel Zagreb, kao z.k. tijelo V, oznake zemljišta KUĆA U [adresa] SAGRAĐENA NA 88/89 DIJELA KČBR. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake oranica, površine 336 m2, koja je čestica upisana kao zk tijelo I, sve u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Određuje se zabilježba ove zabrane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

III. Ova privremena mjera ostaje na snazi sve dok presuda u parničnom postupku broj P-423/2025 Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu ne stekne svojstvo ovršnosti, odnosno do pravomoćnog okončanja navedenog parničnog postupka nekom drugom odlukom osim presude.

IV. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu ove privremene mjere."

II. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadom troška ovog postupka.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja u prijedlogu za određivanje privremene mjere navodi da je pokrenuo parnični postupak protiv protivnice osiguranja radi isplate novčane tražbine u iznosu od 28.700,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa iz tužbe do isplate, a koji postupak se vodi pred Općinskim sudom u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, pod poslovnim brojem P-423/2025. Predlagatelj osiguranja i protivnica osiguranja suvlasnici su, svatko u 1/2 dijela na tri posebna dijela nekretnine – stan u potkrovlju, stan na I. katu i garaža na zapadnom dijelu kuće, a koji dijelovi zajedno u naravi predstavljaju 1/2 dijela cijele nekretnine, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predmetna se kuća u naravi sastoji od više samostalnih uporabnih cjelina, međutim ista nije etažirana, a kao suvlasnici su upisani predlagatelj osiguranja u ¼ dijela, protivnica osiguranja u ¼ dijela, te UZF U (N) u ½ dijela.

2. Predlagatelj osiguranja i protivnica osiguranja, stekli su navedene suvlasničke dijelove nasljeđivanjem iza pok. oca NZ, a od smrti pokojnog oca protivnica osiguranja predmetnu nekretninu koristi isključivo samostalno, živi na navedenoj adresi, te predlagatelju osiguranja, kao suvlasniku, nije omogućeno izvršavanje suvlasničkih - posjedovnih ovlaštenja, te mu je također onemogućeno ostvarivanje koristi u vidu civilnih plodova koje bi predmetni dijelovi nekretnine mogli dati. Navodi kako protivnica osiguranja uporno pokušava opravdati svoje postupanje, ali je tijekom godina u postupcima koji su se vodili imala proturječna postupanja i tvrdnje, odnosno ista je mijenjala činjenične iskaze, no u isključivom je posjedu cijele polovice kuće, odnosno sva tri posebna dijela, što je i potvrdila na očevidu 2024. godine. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke od 31. siječnja 2024. te dopuni tog nalaza i mišljenja od 10. srpnja 2024. utvrđeno je da bi najam za cijelu polovicu kuće (sva tri posebna dijela na zapadnoj strani kuće koja čini naslijeđenu polovicu) ukupno iznosio 1.148,00 EUR mjesečno, stoga je predlagatelj osiguranja u predmetnom parničnom postupku postavio tužbeni zahtjev kojim od protivnice osiguranja traži naknadu iznosa neostvarene koristi u visini ½ tržišne vrijednosti najamnine, odnosno 574,00 EUR mjesečno. Predlagatelj smatra da je navodima tužbe dokazao vjerojatnost tražbine koja se predlaže osigurati.

3. Predlagatelj osiguranja nadalje ističe kako se protivnici osiguranja obratio odmah nakon smrti njihovog oca sa zahtjevom da sklope ugovor o najmu s obzirom na to da protivnica osiguranja jedina uživa odgovarajuće dijelove nekretnine kojih nije jedina isključiva vlasnica, no protivnica osiguranja odbila je predati mu posebne dijelove u posjed. Ističe da postoji opasnost da će protivnica osiguranja za vrijeme trajanja pokrenutog parničnog postupka pravnim poslovima otuđiti ili opteretiti nekretnine u odnosu na koje je trenutno upisana kao suvlasnica te da potom neće imati druge imovine za podmirenje utuženoga iznosa predlagatelju osiguranja obzirom da je protivnica osiguranja poduzela radnje kojima je promijenila stanje stvari, odnosno mogućnost naplate po uspjehu u postupku, obzirom je ista u ožujku 2024. otuđila drugu nekretninu na koju je bila upisana kao isključiva vlasnica, te je ista nekretnina dalje otuđena trećoj osobi u kolovozu iste godine, sve kako bi se onemogućilo predlagatelja osiguranja u naplati i kasnije u eventualnom postupku pobijanja dužnikovih radnji. Predlagatelj osiguranja smatra i kako temeljem članka 344. st. 2. Ovršnog zakona, ne mora niti dokazivati opasnost za ostvarenje svoje tražbine, jer protivnica osiguranja predloženom privremenom mjerom ne bi pretrpjela nikakvu štetu, obzirom da se upisom zabrane u zemljišne knjige ne stječe založno pravo u korist protivnika osiguranja niti bi predmetna nekretnina na bilo koji način bila financijski opterećena, a protivnica osiguranja nastavila bi ju koristiti u istom opsegu i na isti način kao do sada.

4. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju dostavljenu uz prijedlog, tužbu od 19. ožujka 2025., zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu, odgovor na tužbu u parničnom postupku P-423/2025 te elaborat i dopunu tržišne cijene predmetne nekretnine.

5. Sud je o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere odlučio bez očitovanja protivnika osiguranja i bez održanog ročišta budući da sadržaj samog prijedloga za određivanje privremene mjere i dokumentacije koja prileži spisu daju sudu dovoljno elemenata za donošenje odluke u konkretnom slučaju.

6. Naime, odredbama Ovršnog zakona, kojima se regulira institut privremenih mjera, nije propisana obveza suda dostavljanja prijedloga protivniku osiguranja na odgovor niti obveza suda za održavanjem ročišta.

7. Prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere nije osnovan.

8. Odredbom članka 344. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; nastavno: OZ) propisano je da sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja novčane tražbine ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, dok je stavkom 2. istog članka propisano da opasnost predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

9. Predlagatelj osiguranja je učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine s obzirom da ista proizlazi iz dokumentacije koju je dostavio predlagatelj osiguranja iz koje proizlazi da je u parničnom postupku koji je u tijeku pred Općinskim sudom u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu pod poslovnim brojem P-423/2025 postavio tužbeni zahtjev kojim od protivnice osiguranja traži naknadu iznosa neostvarene koristi u visini 1/2 dijela tržišne vrijednosni najamnine, za koju bi se mogli iznajmiti dijelovi nekretnine koji pripadaju strankama u jednakom dijelu, čime je po ocijeni suda učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine prema protivnici u onoj mjeri koja je dostatna da bi se odredila privremena mjera, a sukladno prvoj pretpostavci za određivanje privremene mjere iz odredbe članka 344. st. 1. OZ-a.

10. U odnosu na drugi uvjet i to vjerojatnost nastanka opasnosti da će bez takve mjere protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, sud je ocijenio da predlagatelj osiguranja isto nije učinio vjerojatnim.

11. Naime, predlagatelj osiguranja u prijedlogu navodi kako je protivnica osiguranja poduzela radnje kojima je promijenila stanje stvari, na način da je protivnica otuđila drugu nekretninu (upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]) na kojoj je bila upisana kao isključiva vlasnica, očito kako bi onemogućila predlagatelja osiguranja u naplati i kasnije eventualnom postupku pobijanja dužnikovih radnji, a navedeno postupanje protivnice tijekom već pokrenutog parničnog postupka spriječilo bi, odnosno otežalo naplatu tražbine predlagatelja koja se traži tužbenim zahtjevom.

12. Međutim, navodi predlagatelja o otuđenju neke druge nekretnine od strane protivnice osiguranja, ne znači samo po sebi opasnost da bi protivnica osiguranja bez predložene mjere mogla spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine predlagatelja osiguranja, obzirom da predlagatelj osiguranja nije dostavio nikakvu drugu dokumentaciju, temeljem koje bi bilo moguće utvrditi imovinsko stanje protivnice osiguranja i samim time postojanje opasnosti o otežanom namirenju tražbine.

13. Nadalje, predlagatelj navodi postojanje opasnosti da će protivnica osiguranja za vrijeme trajanja pokrenutog parničnog postupka pravnim poslovima otuđiti ili opteretiti nekretnine u odnosu na koje je trenutno upisana kao suvlasnica te da potom neće imati druge imovine za podmirenje utuženog iznosa predlagatelju osiguranja. Međutim, u odnosu na isto, osim svojih tvrdnji predlagatelj osiguranja nije priložio nikakav dokaz o tome da protivnica osiguranja poduzima ili da bi mogla poduzimati neku ugrožavajuću radnju glede otuđenja te nekretnine, a potrebno je da isti učini vjerojatnim postojanje subjektivne opasnosti tj. da ukaže na konkretne radnje koje vrši protivnica osiguranja, npr. uništenje ili oštećenje te nekretnine, kao i da vrši pravne raspoložbe npr. otuđenje ili opterećenje nekretnine, davanje u zakup ili podnajam pa je očito da se nisu ostvarili u cijelosti kumulativni uvjeti za određivanjem takve mjere i time opasnost da će bez iste mjere protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

14. U odnosu na navode predlagatelja da bi određivanjem predložene mjere protivnica osiguranja pretrpila samo neznatnu štetu, sud je ocijenio da isto također nije učinjeno vjerojatnim obzirom predlagatelj predlaže odrediti zabranu otuđenja i opterećenja nekretnina čije vrijednosti, prema dostavljenom elaboratu, premašuju visinu novčane tražbine koju predlagatelj želi osigurati, a što se nikako ne može ocijeniti kao neznatna šteta za vlasnika nekretnina, ovdje protivnice osiguranja, imajući u vidu da svrha postupka osiguranja nije blokirati imovinu protivnika u opsegu koji nije nužan za osiguranje namirenje tražbine koja je manja od vrijednosti imovine za koju se predlaže odrediti zabrana raspolaganja (otuđivanja).

15. Slijedom iznijetog, a kako u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane člankom 344. OZ, to je prijedlog za određivanje privremene mjere valjalo odbiti i odlučiti kao u točki I. izreke ovoga rješenja.

16. S obzirom da je prijedlog za određivanje privremene mjere odbijen, to predlagatelj osiguranja nema pravo na naknadu troška, a slijedom čega je zahtjev za naknadu troška valjalo odbiti kao neosnovan i riješiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu 1. prosinca 2025.

Sudac:

Javorka Šikić Slivar

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni drugostupanjski sud.

DNA:

1. Predlagatelju osiguranja po pun.

2. Protivnici osiguranja

3. Spis