Poslovni broj: UsI-2128/2024-10

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega, te Katiji Stermšek, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja: ŽK iz [adresa], protiv tuženika: Ministarstvo hrvatskih branitelja, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, OIB: 95131524528, koje zastupa opunomoćenik Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, Gundulićeva 29a, temeljem generalne punomoći položene kod Upravnog suda u Splitu, radi obnove postupka, nakon javne rasprave zaključene dana 10. listopada 2025. u prisutnosti tužiteljice, dana 1. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži da se poništi rješenje tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja KLASA: UP/II-562-02/24-10/7, URBROJ: 522-4/1-1- 1-24-2 od dana 28. lipnja 2024.

Obrazloženje

1. U tužbi, podnesenoj protiv rješenja tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja KLASA: UP/II-562-02/24-10/7, URBROJ: 522-4/1-1-1-24-2 od dana 28. lipnja 2024., tužiteljica je, u bitnom, navela da je naknadno pribavljenim dokazima izuzetim iz spisa predmeta koji su vođeni pri nadležnim istražnim tijelima koja su provodila izvide o okolnostima smrti njezinog supruga pok. AK, Odjela za patologiju i sudsku medicinu KB Split, nadležne vojne postrojbe te liječničke dokumentacije pribavljeni slijedeći dokazi: Nalaz dr. GK broj:4977 od 09.03.1994. godine, Rješenje MORH, Novačka komisija od 10.03.1995., Uputnica psihijatru od 16.10.1995. godine, Izvješće načelnika zdravstvene struke VP 1107 Split od 23.01.1996.g., Potvrda Odjela za patologiju i sudsku medicinu KB Split broj:2853/95 od 09.02.1996., Nalaz KBC Split, Odjel za psihijatriju od 06.10.1997., Izjava liječnika opće medicine dr. Ž od 16.09.2002. Iz naprijed navedenih dokaza da se neprijeporno može utvrditi zdravstveno stanje njezinog supruga pok. AK, vrijeme ispoljavanja psihičkih poremećaja za vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta RH i početak liječenja tijekom 1994. godine kao i zaključak o mogućem uzroku koji dovode do smrtne posljedice suicida utapanjem. Naime, da je neprijeporna činjenica da je umrli suprug pok. AK bio besprijekornog zdravstvenog stanja prije stupanja u Domovinski rat jer da se uvidom u zdravstveni karton i izjavu liječnika opće medicine ne nalaze evidentirani liječnički pregledi zbog psihičkih poremećaja. Napominje se i činjenicu da su tijela vještačenja, u ranije vođenom postupku, imali na dispoziciji osobni zdravstveni kartoni u kojem se nesporno navodi javljanje liječniku dana 16.10.1995. godine zbog „noćnih mora sa slikama iz rata" te da se uspostavlja dijagnoza posttraumatskog stresnog sindroma. Nadalje, da je iz ranije dostavljenog opisa ratnog puta i izvješća načelnika zdravstvene struke razvidno da je umrli suprug doživio traumu na prvim crtama bojišta, a što da je kulminiralo pogibijom suborca u njegovoj neposrednoj blizini. Proživljeni psihički stres da ostavlja trajne promjene i posljedice na psihičko zdravlje supruga zbog čega da dana 30.12.1995. godine izvršava suicid utapanjem u moru. Smatram da ni činjenica da je smrt nastupila utapanjem u moru ne može sama po sebi biti dovoljan razlog da se takva smrt proglasi nesretnim slučajem prilikom kupanja u moru. Za predmetni slučaj da je posve irelevantno na koji način je suprug AK umro, već da je bitno, na nesumnjiv način, utvrditi uzroke koji su doveli do smrtnog slučaja. Samo sredstvo izvršenja (utapanje, vješanje, eksplozija granate, pucanje iz vatrenog oružja i sl.) da sami po sebi ne mogu dati odgovorene na ključno pitanje, a to je da li je proživljeni stres mogao dovesti do psihičkog poremećaja i posljedičnog smrtnog ishoda. Novo pribavljena medicinska dokumentacija, iako iz vremena prije i neposredno nakon smrti, da jasno upućuje na zaključak da je umrli suprug AK proživio intenzivni psihički stres koji je doveo do psihičkog oboljenja (nedovoljno i neadekvatno liječenog) koji da je za posljedicu imao suicid. Dakle, da se ne može kao ispravnim prihvatiti zaključak liječničkog povjerenstva o nemogućnosti utvrđivanja uzročne veze smrti sa vremenom koje je njezin suprug proveo na prvim crtama bojišta. U vremenu kada se ranije rješavalo po njezinom zahtjevu i kada je utvrđeno nepostojanje medicinske dokumentacije da naprosto nije niti znala gdje bi istu potražila niti joj je bila poznata činjenica suprugova liječenja budući je isto tajio članovima obitelji. Vjerojatno da je kod supruga prevladao osjećaj srama što je „proglašen" nesposobnim za vojnu službu te time „izbjegao" sudjelovanje u VRO Oluja, pogotovo da je to izazvalo grižnju savjesti jer je njegova vojna postrojba tijekom Oluje imala značajne gubite (22 poginula pripadnika). Da je tuženiku i tijelima medicinskog vještačenja bilo stalo do utvrđivanja stvarnog stanja da su oni putem zamolbe od javno-pravnih tijela i zdravstvenih ustanova vrlo lako mogli pribaviti svu medicinsku dokumentaciju koja im je trebala radi donošenja konačne i ispravne odluke. S obzirom da novo pribavljena dokumentacija nedvojbeno ukazuje na drugačije zaključke o okolnostima i uzrocima koji dovode do nastanka smrtne posljedice, da predlaže da Upravni sud u Splitu, uvažavajući nove dokaze, donese presudu kojom se poništava osporeno rješenje tuženika, a podredno da donese presudu kojom se dopušta obnova postupka okončanog rješenjem Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti od dana 15. srpnja 2007. te se dostavlja spis predmeta liječničkom povjerenstvu radi donošenja nalaza i mišljenja o okolnostima nastupanja smrtne posljedice njezinog supruga pok. AK te da joj se ovisno o nalazu i mišljenju utvrdi status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

2. Na ročištu održanom kod ovog Suda dana 10. listopada 2025. tužiteljica je navela da ostaje kod svih navoda iznesenih u tužbi te da predlaže usvojiti tužbeni zahtjev i poništiti osporeno rješenje tuženika. Ujedno da joj je zaista teško govoriti o tome periodu, radi čega da u spis predaje podnesak.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu u cijelosti iznio sve navode iz obrazloženja osporenog rješenja predloživši da sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice.

4. Opunomoćenik tuženika Županijsko državno odvjetništvo u Splitu u podnesku od dana 24. listopada 2024., u bitnom, iznosi identične navode koje je iznio tuženik u odgovoru na tužbu.

5. Osporenim rješenjem tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja KLASA: UP/II- 562-02/24-10/7, URBROJ: 522-4/1-1-1-24-2 od dana 28. lipnja 2024. odbačen je prijedlog HK, ovdje tužiteljice, za obnovu postupka okončanog rješenjem Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti KLASA: UP/II-562-02/02-1704/26, URBROJ: 519-04/1-07-8 od dana 15. studenog 2007. kao nepravodoban.

6. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem cjelokupne dokumentacije koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo upravno tijelo, u kojem je doneseno osporeno rješenje, te u spisu upravnog spora.

7. U sporu je održana rasprava koja je bila zakazana da bi se strankama dala mogućnost, sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24, dalje: ZUS-a), očitovanja o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.

8. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, nakon održane usmene i javne rasprave, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, kao i savjesnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

9. Predmet spora je, sukladno odredbi čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika.

10. Odredbom čl. 123. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) propisano je da obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci: 1. ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku, 2. ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je službena osoba dovedena u zabludu, 3. ako je rješenje donijela osoba koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje ili osoba koja je morala biti izuzeta, 4. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u propisanom sastavu ili ako za rješenje nije glasovala propisana većina, 5. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku, 6. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik i 7. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom ili pismom. Stavkom 2. istog članka propisano je da obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja: 1. ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka ili je posljedica kakvog kaznenog djela, 2. ako se rješenje temelji na presudi donesenoj u sudskom postupku, a ta je presuda pravomoćno ukinuta, 3. ako se rješenje temelji na prethodnom pitanju, a nadležni sud ili javnopravno tijelo o tom je pitanju kasnije odlučilo u bitnim točkama drukčije, dok je stavkom 3. istog članka propisano da stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kad je stekla mogućnost upotrebe novih dokaza.

11. Člankom 124. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku ZUP-a propisano je da je u prijedlogu za obnovu postupka stranka dužna učiniti vjerojatnim razloge zbog kojih traži obnovu postupka i da je prijedlog podnesen u zakonskom roku.

12. Sukladno odredbi čl. 126. st. 1. ZUP-a kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem. Stavkom 2. istog članka propisano je ako su uvjeti za obnovu postupka ispunjeni, nadležno tijelo ispitat će mogu li okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu dovesti do drukčijeg rješenja. Ako utvrdi da ne mogu, odbit će prijedlog rješenjem.

13. Uvidom u spis tuženog tijela KLASA: UP/II-562-02/24-10/7 utvrđeno je: da je rješenjem Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Službe za društvene djelatnosti, Odsjeka za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, Split, KLASA: UP/I-562-02/06-04/37, URBROJ: 2181-04-04-07-9 od dana **.**.2007. FK (ovdje tužiteljici), A i RK priznat statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i pravo na obiteljsku invalidninu, u iznosima i razdobljima kao u izreci tog rješenja, uz obrazloženje da su ispunjeni Zakonom propisani uvjeti za priznavanje rečenog prava, jer je nalazom i mišljenjem Prvostupanjskog liječničkog povjerenstva od dana 6. ožujka 2007. utvrđeno kako je smrt pok. AK, hrvatskog branitelja iz Domovinskog uslijed samoubojstva utapanjem, u uzročno posljedičnoj vezi sa bolesti, pogoršanjem bolesti odnosno pojavom bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske; da je rješenjem Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, KLASA: UP/II-562-02/02-1704/26, URBROJ: 519-04/1-07-8 od dana 15. studenog 2007. poništeno naprijed navedeno rješenje te da su ŽK (ovdje tužiteljica), G i RK odbijeni sa zahtjevom za priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i prava na obiteljsku invalidninu, uz obrazloženje da nisu ispunjeni Zakonom propisani uvjeti za priznavanje rečenog prava, jer da je nalazom i mišljenjem Drugostupanjskog liječničkog povjerenstva od dana 24. listopada 2007. utvrđeno da smrt uslijed samoubojstva hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata pok. AK nije u uzročno posljedičnoj vezi sa bolesti, pogoršanjem bolesti odnosno pojavom bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno da se s obzirom na činjenicu da nema podataka o psihijatrijskom liječenju niti psihijatrijskih nalaza ne može sa sigurnošću utvrditi da se radi o suicidu; da je dana 7. lipnja 2024. tužiteljica podnijela prijedlog za obnovu postupka okončanog rješenjem Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti od dana 15. studenog 2007. te da je uz prijedlog priložila dokaze na kojima temelji svoj prijedlog za obnovu te da naglašava da se na temelju tih dokaza može neprijeporno utvrditi zdravstveno stanje njenog pokojnog supruga, vrijeme ispoljavanja psihičke bolesti i početak liječenja 1994. kao i zaključak o mogućem uzroku koji je doveo do smrtne posljedice suicida-utapanjem.

14. Naime, u konkretnom slučaju tuženik je zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbacio prijedlog tužiteljice za obnovu postupka okončanog pravomoćnim rješenjem Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti KLASA: UP/II-562-02/02-1704/26, URBROJ: 519-04/1-07-8 od dana 15. studenog 2007., ovo stoga što je i ovaj Sud stajališta kako predmetni prijedlog za obnovu postupka nije podnesen u roku kakvog u vidu ima mjerodavna odredba čl. 123. ZUP-a.

15. Glede tužbenih prigovora u kojima tužiteljice ističe kako su njezina djeca protekom vremena počela tražiti dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da je smrt njezinog pok. supruga AK, hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata uslijed samoubojstva utapanjem, u uzročno posljedičnoj vezi sa bolesti, pogoršanjem bolesti odnosno pojavom bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, za kazati je kako Sud takve prigovore smatra neosnovanima iz razloga jer je protekao objektivni rok od tri godine propisan gore citiranom odredbom čl. 123. st. 1. ZUP-a da bi se takve dokaze uopće moglo uzeti u obzir cijeneći protek vremena od donošenja rješenja u upravnom postupku čija se obnova traži i podnošenja zahtjeva za obnovu predmetnog postupka (a ne bi se u konkretnom slučaju radilo o iznimkama propisanim odredbom čl. 123. st. 2. ZUP-a u kojem slučaju bi tužiteljica neovisno o proteku vremena mogla podnijeti prijedlog za obnovu spora).

16. Slijedom svega naprijed navedenog, po ocjeni ovog Suda, niti ostali prigovori tužiteljice (koji se uglavnom odnose na razloge uslijed kojih tužiteljica smatra da bi smrt njezinog supruga, pok. AK hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, uslijed samoubojstva utapanjem, bila u uzročno posljedičnoj vezi sa bolesti, pogoršanjem bolesti odnosno pojavom bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske) nisu od utjecaja radi donošenja eventualno drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari iz razloga što je u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, niti je pogrešno primijenjen pravni propis na štetu tužiteljice jer o meritumu na koji upire tužiteljica nije se moglo raspravljati i odlučivati u upravnom postupku obzirom da je protekao rok propisan odredbom čl. 123. st. 1. ZUP-a, a ne bi se radilo o iznimkama propisanim odredbom čl. 123. st. 2. ZUP-a.

17. U izloženim okolnostima, a uzimajući u obzir navedene zakonske odredbe, osporavana odluka tuženika je zakonita. Nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09 i 110/21, dalje: ZUP-a), a na koje ovaj Sud, pazi po službenoj dužnosti.

18. Radi toga je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te odlučiti kao u izreci presude.

U Splitu, 1. prosinca 2025.

S U D A C

Sandra Ćoraš Gega

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. ZUS-a).

DN-a:

- tužiteljici FK iz [adresa]

- opunomoćeniku tuženika Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Gundulićeva 29a

- tuženiku Ministarstvu hrvatskih branitelja, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić

- u spis