REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu-Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

Poslovni broj: Ovr-1090/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški po sutkinji Tanji Marušić, u postupku osiguranja predlagatelja osiguranja Općine Rešetari, OIB: 38998689292, [adresa], zastupane po načelniku TN, zastupane po punomoćniku Igoru Golovrškom, mag.iur., odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Igor Golovrški, mag.iur. i VN, mag.iur. u [adresa] protiv protivnika osiguranja ON, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Nemanji Nožiniću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Nožinić, Tomljanović & Maričević, Nova Gradiška, 1. prosinca 2025.

r j e š i o j e

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja Općine Rešetari, OIB: 38998689292, [adresa] protiv protivnika osiguranja ON, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi zabrane uklanjanja zaštitne ograde gradilišta na kčbr. [katastarska čestica], broj D.L. 33,35,36, poljica, površine 12890 m[2] , anagrafske oznake pašnjak, iste površine, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica], broj D.L. 35,36 Ulica Antuna Petrovića, ulica, površine 3221 m[2] koja je upisana kao javno dobro u općoj uporabi i neotuđivom vlasništvu predlagatelja osiguranja u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i ulaz i prolaz ograđenim prostorom gradilišta te izvođenje bilo kojih radnji koje predstavljaju ometanje radova i prava vlasnika Općine Rešetari, do okončanja sudskog postupka P-500/2025, pod prijetnjom izricanja novčane kazne od 3.000,00 eura (tri tisuće eura),

o d r e đ u j e s e p r i v r e m e n a m j e r a

r a d i o s i g u r a n j a n o v č a n e t r a ž b i n e

- zabranom protivniku osiguranja, AN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pristup i svako postupanje koje uklanja zaštitnu ogradu gradilišta na kčbr. [katastarska čestica], broj D.L. 33,35,36, poljica, površine 12890 m[2] , anagrafske oznake pašnjak, iste površine, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica], broj D.L. 35,36 Ulica Antuna Petrovića, ulica, površine 3221 m[2] koja je upisana kao javno dobro u općoj uporabi i neotuđivom vlasništvu predlagatelja osiguranja u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i da ulazi i prolazi ograđenim prostorom gradilišta te izvođenje bilo kojih radnji koje predstavljaju ometanje radova i prava vlasnika, do okončanja sudskog postupka pod poslovnim brojem P-500/2025.

II U slučaju kršenja privremene mjere protustranci će se izreći novčana kazna u iznosu od 3.000,00 eura (tri tisuće eura) te nove kazne u slučaju ponavljanja.

III Protivnik osiguranja dužan je naknaditi predlagateljima osiguranja troškove ovog postupka u iznosu od 890,62 eura (osam stotina devedeset eura i šesdeset dva centa), u roku od 8 (osam) dana od pravomoćnosti ovog rješenja.

IV Odbija se predlagatelj osiguranja s naknadom troškova u iznosu od 1.984,38 eura (tisuću devet stotina osamdeset četiri eura i trideset i osam centa).

Obrazloženje

1. U prijedlogu za privremenu mjeru predloženu tijekom parničnog postupka, poslovni broj P-500/2025 radi zaštite vlasništva od uznemiravanja, predlagatelj je naveo da je samovlasnik nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica], poljica, površine 12890 m[2] , u naravi pašnjak, površine 12890 m upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te susjedne kčbr. [katastarska čestica] u naravi Ulica Antuna Petrovića, ulica, površine 3221 m2 koja je upisana kao javno dobro u općoj uporabi i neotuđivom vlasništvu predlagatelja osiguranja u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Predlagatelj osiguranja navodi da na temelju javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost broj JP Zo-9/2023 od 12. lipnja 2023., Odluke i Ugovora o sufinanciranju zaključenog 2023. s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (sada...Zelene tranzicije RH) kao vlasnik čestica 1988 i 3822, sudjeluje u projektu „Povećanje otpornosti lokalne zajednice prema klimatskim promjenama”. Očekivani ishod projekta, koji Fond bespovratno financira do 80%, vrijednosti od 350.000,00 eura je sadnja drvenastih vrsta (drveće) široke krošnje radi smanjenja toplinskih valova s izgradnjom staza za pješačenje uz opremanje uređene površine hortikulturnom opremom (klupice za odmor, kante za otpad i sl.), drugim riječima, uređenje parka u naselju, u svrhu postizanja osnovnog općeg interesa za sve građane na području Općine, ali i drugih građana u zaštiti od utjecaja klimatskih promjena. Uvjet za izbor nekretnine na kojoj će se provoditi projekt je da se radi o nekretnini u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, ovdje predlagatelja, koja se nalazi uz uređeni vodotok u neposrednoj blizini naselja i lokalnih prometnica (čkbr. [katastarska čestica]) koje omogućavaju stanovnicima Općine Rešetari (ali i ostalim građanima) jednostavan pristup zelenilu, prostoru za rekreaciju, šetnju i uređenoj parkovnoj površini. Predmetne nekretnine ispunjavaju sve zahtjeve i uvjete kao osnovne pretpostavke za dodjelu projekta i konačno ostvarenje postavljenog cilja. Na osnovu izrađenog glavnog projekta i podnijete projektne prijave, uz ispunjavanje svih uobičajenih uvjeta za financiranje projekta europskim sredstvima, Općini Rešetari dodijeljen je Ugovor o sufinanciranju opisanog projekta u vrijednosti 319.437,50 eura (sufinancirano 80%) bez PDV-a. Prema sklopljenom Ugovoru o sufinanciranju br. 2023/013723 od 25. rujna 2023. rok za završetak projekta je 30 mjeseci od dana potpisa Ugovora tj. do 25. veljače 2026. U slučaju nepridržavanja ugovorenog roka bespovratna sredstva neće biti isplaćena, a predviđena je i penalizacija zbog proboja roka prema korisniku bespovratnih sredstava, ovdje predlagatelju. Sukladno sklopljenim pravnim poslovima, neposredno pri ugovaranju projekta, predlagatelj je proveo postupak nabave i sadnje predviđenog broja sadnica drveća na nekretnini u njegovom posjedu i vlasništvu, a koje čine okosnicu projektiranog parka u naselju Rešetari, na čkbr. [katastarska čestica]. Kako je sastavni dio projekta izvođenje građevinskih radova, predlagatelj je, kao obveznik provođenja javne nabave, bio dužan provesti javnu nabavu radi izbora izvođača i sklapanja Ugovora o izvođenju radova. Na osnovu provedenog postupka javne nabave predlagatelj je 4. lipnja 2025. s izvođačem zaključio Ugovor o izvođenju građevinskih radova. Tijekom pripreme za izvođenje ugovorenih radova, predlagatelj je već nakon pristupanja prvoj fazi provođenja projekta na primjeren način obavijestio i upozorio građane na ograničenje na nekretnini u njegovom vlasništvu. Radi zaštite otvorenog gradilišta i posađenog drveća, predlagatelj je plastičnom građevinskom mrežom ogradio dio gradilišta, na česticama 3822 i 1988, radi sprječavanja neovlaštenog pristupa osoba koje nemaju ovlaštenje na pristup na gradilište (osim izvođača radova, nadzornog inženjera, komunalnog redara i drugih osoba ovlaštenih po zakonu). Predlagatelj smatra da su vjerojatnost njegova prava kao i javni interes nedvojbeno dokazani ispravama i javnim ispravama barem u stupnju izvijenosti potrebnom za izdavanje privremene mjere.

Nakon formiranja drvoreda na kčbr. [katastarska čestica] i postavljanja zaštitne građevinske ograde gradilišta na nekretninama čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica], protustranka činjenjem ugrožava i otežava predlagatelju privođenje namjeni zemljišta koja je u javnom interesu i uznemirava predlagatelja u izvršavanju prava vlasništva i to na način da je 21. lipnja 2025. srušio postavljene stupce i zaštitnu plastičnu mrežu u širini od 6 metara. Predlagatelj 2. srpnja 2025. ponovno postavlja zaštitnu građevinsku mrežu koju protustranka uklanja 9. srpnja 2025. Predlagatelj o radnjama stranke obavještava nadležnu policijsku postaju. 10. srpnja 2025. predlagatelj ponovno uspostavlja ogradu koju protustranka opet skida 11. srpnja 2025., o čemu je, isto tako, izvršena prijava policiji. Istog dana predlagatelj je po treći puta uspostavio ogradu koju protustranka skida 15. srpnja 2025. Zbog kontinuiranog činjenja protustranke, uklanjanja vizualne barijere za sprječavanje ulaska neovlaštenih osoba na gradilište, predlagatelj, na mjesto gdje protustranka uklanja ogradu i neovlašteno ulazi na gradilište na česticama 3822 i 1988, postavlja betonske gromade kao fizičku prepreku. U svojoj upornosti, unatoč općepoznatoj, na web stranicama Općine Rešetari objavljenoj činjenici, izgradnje parka i šetnice te unatoč svim upozorenjima komunalnog redara i policijskih službenika, protustranka 23. srpnja 2025, bezobzirno, građevinskim strojem, uklanja betonsku barijeru o čemu je predlagatelj 24. srpnja 2025. izvijestio policiju. Protivnik osiguranja, više puta samovlasno uklanja zaštitnu ogradu i prolazi preko gradilišta, čime ugrožava sigurnost ljudi i imovine, stvara dodatne troškove te usporava realizaciju projekta od javnog interesa. Očita je opasnost nastanka štete i potencijalno nasilnog, daljnjeg ponašanja protustranke, što je dodatni argument za hitnost mjere. Činjenja protustranke ometaju gradilište, povećavaju troškove ponovnim uspostavama ograde gradilišta, usporavaju radove, odnosno ugrožavaju provedbu projekta od javnog interesa i mogu dovesti do nasilja, znatnijih odgoda radova, štete na već izvedenim radovima, sigurnosnih rizika i odgovornosti za strojeve i osobe te ukazuje na potencijalnu opasnost propasti posla za koje je vlasnik sklopio ugovor ili barem penalizacije zbog odgoda ili neizvršenja, te potom i nastanka nenadoknadive štete izostanka izgradnje i neisplate bespovratnog sufinanciranja. Uklanjanja građevinskih ograda i barijera, de facto, onemogućavaju postizanje svrhe ograda te ugrožavaju provedbu projekta od javnog interesa od kojega se očekuje korist šire zajednice. Svako daljnje takvo i slično činjenje, barem za trajanja parničnog postupka, nedvojbeno može dovesti do nenadoknadive štete. Naime, predlagatelj je podnio ovome sudu tužbu radi zaštite prava vlasništva na nekretninama čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zbog zaštite vlasništva od uznemiravanja. Parnični postupak vodi se pod poslovnim brojem P- 500/2025. Postoji vjerojatnost uspjeha u glavnom postupku po tužbi, a postoji i opasnost da bi tužitelju, ovdje predlagatelju nastala znatna šteta nastavkom uznemiravanja što predlagatelj dokazuje, u potrebnom stupnju vjerojatnosti, ispravama i javnim ispravama. Radi ostvarenja zabrane iz merituma predlaže se sredstvo osiguranja novčanim kaznama u skladu sa člankom 16. OZ-a, u vezi sa člankom 347. istog Zakona. Stoga, slijedom navedenog, a temeljem članka 346. Oz-a predlaže se da sud, zbog opasnosti od nastavka nenadoknadive štete i narušavanja javnog interesa, hitno odredi privremenu mjeru bez saslušanja protustranke s obzirom da protustranci ne prijeti čak niti neznatna šteta ( članak 344. OZ-a).

Protivnik osiguranja se je na zapisniku s ročišta od 18. rujna 2025. očitovao da se u cijelosti protivi privremenoj mjeri kao činjenično i pravno neosnovanoj. Naime, za donošenje iste uopće nisu ispunjeni zakonski osnovi, odnosno pretpostavke za određivanje osiguranja privremenom mjerom. Protivnik osiguranja ukazuje da su navodi o navodnom uznemiravanju od strane protivnika osiguranja naprosto apsurdni i to iz razloga na koje je protivnik osiguranja kao tužitelj ukazao i upire tužbama radi smetanja posjeda i utvrđenja stvarne služnosti puta, prolaza i provoza, a koje tužbe je ovdje protivnik osiguranja kao tužitelj pokrenuo protiv ovdje predlagatelja osiguranja. U tom pravcu u sudski spis se za sud i protivnu stranku predaju primjerci tužbe i to tužba radi smetanja posjeda koja se pred ovom stalnom službom vodi pod poslovnim brojem Psp-6/2025, a tužba radi utvrđenja stvarne služnosti, puta prolaza i provoza pod poslovnim brojem P-577/2025. Protivnik osiguranja predlaže , između ostalog, da se odredi i očevid na licu mjesta s mjernikom vještakom, a na okolnosti da na predmetnoj nekretnini i to kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postoji faktički put kojim se služe NN i AN na način da isti na predmetnom dijelu navedene čestice i to od zapadnog ruba svoje čestice kčbr. [katastarska čestica] prema jugu duž jugoistočnog ruba kčbr. [katastarska čestica], a u širini od 6 m i dužini od 53 m imaju pravo služnosti puta prolaza i provoza. U tom pravcu su pokrenuti odgovarajući sudski postupci u koje spise predmeta se predlaže izvršiti uvid.

Punomoćnik predlagatelja osiguranja osporava da bi postojala služnost ili put na način kako ga opisuje punomoćnik protustranke te se ukazuje da protustranka ON uopće nije stranka u postupcima za koje tužbe na današnjem ročištu predaje punomoćnik protustranke. Naime, iz oznake tužitelja vidljivo je da se radi o NN, a ne o ČN koji je protustranka u predmetu u kojem su ispunjeni svi uvjeti za izdavanje privremene mjere kako bi se spriječilo nastanak štete i samovlast uklanjanja i oštećivanje ograde gradilišta. Opasnost nastanka štete i ispunjavanje uvjeta iz članaka 344. i 346. OZ-a elaborirani su u samom podnesku prijedloga. Isto tako naglašava se da nije vlasnik čestica 1969/2 i 1970 protustranka u ovome postupku ON već NN. Predlaže se da sud u ovome postupku ocijeni jesu li ispunjene pretpostavke za privremenu mjeru bez upuštanja i raspravljanja o služnostima ili uznemiravanju što su predmeti parničnih postupaka i to među drugim strankama.

Protivnik osiguranja po punomoćniku se u cijelosti protivi prijedlozima predlagatelja osiguranja jer u navedenim parnicama, a pogotovo u parnici radi utvrđenja služnosti je riječ o stvarnoj služnosti koja se odnosi na nekretninu, a ne na osobu pa je prigovor predlagatelja osiguranja da nije odlučno postojanje navedenih parnica jer da je riječ o parnicama gdje je tužitelj NN, a ovdje da je protivnik osiguranja ON, takav prijedlog se ukazuje bespredmetnim pa se navodi predlagatelja osiguranja smatraju neosnovanim i upiru na to da je predlagatelj osiguranja u svom prijedlogu promašio pasivnu legitimaciju kada je u pitanju protivnik osiguranja. Upravo uslijed postojanja prava stvarne služnosti puta, prolaza i provoza u cijelosti isključuju tvrdnje predlagatelja osiguranja o nekakvom navodnom uznemiravanju samovlasti jer u ovom trenutku protivniku osiguranja nije poznato da bi ovdje predlagatelj osiguranja pokrenuo postupak radi smetanja posjeda. Protivnik osiguranja smatra da je pitanje utvrđenja postojanja prava služnosti kako je to utuženo i prethodno pitanje u kontekstu parnice koju je pokrenuo predlagatelj osiguranja kod ovoga suda na koji se naslanja i ovaj prijedlog za osiguranje.

Punomoćnik predlagatelja osiguranja iskazuje da predmet ovoga postupka radi izdavanja privremene mjere je uklanjanje i oštećivanje ograde gradilišta na česticama u vlasništvu i posjedu predlagatelja osiguranja što je učinio ON više puta. Stoga prigovor da bi predlagatelj osiguranja u postupku u kojem traži izdavanje privremene mjere protiv ON promašio pasivnu legitimaciju nije osnovan. Naprotiv, vrlo precizno i određeno usmjeren je protiv osobe koja se uklanjala i oštećivala ogradu dovodeći time do potrebe zaštite u sudskom postupku i privremenom mjerom.

Sud je kao svjedoka saslušao komunalnog redara RN koji iskazuje da je primijetio da je na dijelu čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uklonjena ograda, a koja je služila za zabranu ulaska i izlaska s te čestice pa je kontaktirao ON da utvrdi o čemu se radi, a istoga je kontaktirao jer je anonimno dobio sliku e-mailom na kojoj je vidi kombajn ON u kojemu se nalazi osoba ON (slika baš nije čista), a taj kombajn je izlazio sa šetnice na cestu. Svjedok navodi da je razgovarao sa ON vezano za zaštitne mreže te provoz poljoprivrednog stroja - kombajna po čestici kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], telefonski, te da je tom prilikom ON pitao tko je postavio zaštitnu ogradu, a svjedok mu je odgovorio Općina [adresa] na što je ON pitao "a kuda će on sada prolaziti sa svojim poljoprivrednim strojevima", te da mu je u tom istom telefonskom razgovoru protivnik osiguranja potvrdio da je on srušio zaštitnu ogradu.

Svjedoku je ukazano na zapisniku od 9. srpnja 2025. potpisan od strane njega kao komunalnog redara u kojem zapisniku se pojavljuju datumi koji ukazuju da uklanjanje zaštitne mreže (ograde) nije jednokratan događaj te se također spominje i postavljanje te uklanjanje betonske barijere pa na pitanje suda da potvrdi je li iskaz koji je dao na zapisnik točan, te ukoliko je, koje radnje je poduzeo, isti odgovara da je točno ono što je uneseno u zapisnik od 9. srpnja 2025., da je po anonimnoj dojavi, odnosno fotografiji izlaska kombajna s kčbr. [katastarska čestica] upozorio ON da više ne uklanja ograde i ne prolazi poljoprivrednim strojevima preko navedene čestice, da je pozvao policiju iz PP Nova Gradiška koja je izašla na uviđaj te nakon toga sastavio navedeni zapisnik te izdao obvezni prekršajni nalog 30. srpnja 2025. u kojem je utvrdio da je okrivljenik ON kriv što je u vremenu od 21. lipnja 2025. do 24. srpnja 2025. prolazio poljoprivrednim strojevima preko javne površine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasništvo Općine Rešetari te obavljao druge radnje koje su devastirale javnu površinu pa je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 258,81 eura. Također iskazuje da je to jedini prekršajni nalog koji je izdao ČN. Na pitanje koji je razlog ograničavanja prometa u Općini Rešetari na predmetnim česticama te postavljanja zaštitne ograde na predmetnim česticama u vlasništvu Općine Rešetari, svjedok iskazuje da je ograda postavljena jer je započet projekt izgradnje šetnice na predmetnim česticama, a koje su inače javna površina. Nadalje iskazuje da su na toj čestici posađena mlada stabla. Na pitanje koliko je puta ograda postavljana i uništavana te jesu li i koliko puta postavljane betonske barijere kao i rušene, svjedok odgovara pet puta. Izjavljuje da je policiju zvao tri puta. Na pitanje je li svaki put kada su srušene ograde i betonske barijere razgovarao sa ON i je li mu ON priznao da je on otvarao zaštitnu ogradu i radnim strojem - kombinirkom uklanjao betonsku barijeru, iskazuje da ga je zvao otprilike dva puta za ogradu i jedan puta za betonsku barijeru te da je ON iskazao da je upravo on uklanjao i zaštitnu ogradu (ograde i betonske barijere). Svjedoku nije poznato da bi predlagatelj osiguranja, a nakon konstantnih rušenja zaštitnih ograda, postavio betonske barijere da bi zaštitio izvođenje radova na svojoj nekretnini, konkretno kčbr. [katastarska čestica].

Na ročištu održanom 27. listopada 2025. predlagatelj osiguranja je istaknuo kako je vjerodostojnost prava za izdavanjem privremene mjere dokazao javnom ispravom iz koje je utvrđeno da je vlasnik i posjednik kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], a opasnost od nenadoknadive štete sastoji se u tome što se gradi po projektu i nije predviđeno da se preko postavljenih instalacija igrališta, staza i drvoreda gazi teškim strojevima. Svaki čin rušenja ograde na kčbr. [katastarska čestica] remeti regulaciju gradilišta, stvara ili će stvoriti troškove te odgađa radove od javnog interesa. U prijedlogu za privremenu mjeru da je nedvojbeno ukazano i na proporcijalnost obzirom se privremenom mjerom štiti vlasništvo i javni interes, a protustranka je dužna pronaći varijante za korištenje vlastitih zemljišta za potrebe svog domaćinstva.

Protivnik osiguranja se u cijelosti protivi ranije i na ročištu istaknutim navodima predlagatelja osiguranja iz razloga što su prijedlog za osiguranje kao i navodi koji bi trebali potkrijepiti njegovu osnovanost netočni i u bitnom ne predstavljaju ispunjenje pretpostavki za određivanje osiguranja privremenom mjerom. Iako predmetna služnost puta, prolaza i provoza ne mora biti upisana u zemljišnu knjigu da bi postojala ponovno se upućuje na postajanje parnica kod ovog suda pod poslovnim brojem P-577/2025 izvršenu zabilježbu istog spora u zemljišnim knjigama, a između tužitelja NN protiv Općine Rešetari, a koji je otac protivnika osiguranja i vlasnik ovdje navedene povlasne nekretnine, a na kojoj nekretnini živi i radi i sam protivnik osiguranja koji kao i njegov otac koristi predmetni koridor tj. služnost u odnosu na povlasnu nekretninu vlasništva NN. Na toj nekretnini protivnik osiguranja ima radionicu, registriranu građevinsku firmu te obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i nema nikakve druge mogućnosti prolaska do javne površine osim nekretnine u vlasništvu Općine Rešetari, ovdje nazvane kao poslužne. Dalje navodi da predmetna služnost egzistira više od 50-60 godina te da se istom nesmetano koriste kako protivnik osiguranja tako i njegov otac i djed kao vlasnici i korisnici nekretnine na kojoj imaju kuću i gospodarske zgrade, u ovom slučaju povlasne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, da je za postojanje navedene služnosti predlagatelj osiguranja znao pa se ne može sada pozivati da bi njegov javni interes bio upitan i smetan. Obrazlaže to na način da je predlagatelj osiguranja radnjama i to postavljanjem "zaštitne ograde", komada otpada betona na koridor predmeta odnosno predmetne služnosti smetao posjed iste služnosti, a protivnik osiguranja i njegov otac su posjed predmetne služnosti štitili pri tome ne stvarajući nikakvu štetu za predlagatelja osiguranja niti dovodili izvršenje projekta u bilo kakvu ugrozu.

Predlagatelj osiguranja ističe da služnost ne može postoji na javnom dobru, odnosno na čestici u vlasništvu Općine. Tužba, odnosno zabilježba tužbe ili spora nije dokaz da služnost kako opisuje protivnik osiguranja postoji. Protivnik osiguranja pogrešno nekretnine NN smatra povlasnima u ovom postupku, a bitno je još za istaknuti da se ograda za koju je nesporno utvrđeno iskazom komunalnog redara da je uklanja AN, nalazi na nekretnini upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] (javno dobro u neotuđivom vlasništvu Općine Rešetari). Nadalje navodi da je netočno da ne postoje druge mogućnosti za organizaciju poslovanja s obzirom da je NN (otac protivnika osiguranja) vlasnik čestice 2140/1 koja ima vezu na javnu prometnu površinu, odnosno, [adresa]. Punomoćnik predlagatelja osiguranja predaje u spis i protivnoj stranci izvod iz katastarskog plana (na dan 27. listopad 2025) te presliku z. k. ul. br. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], fotografiju video nadzora iz koje se vidi da se ograda nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi javno dobro. Ujedno predaje u spis i ispise sa zajedničkog informacijskog sustava, odnosno, roto-foto snimke od 2014. do 2024. iz kojih je vidljivo da je služnost kakvu opisuje protivnik osiguranja ne postoji.

Punomoćnik protivnika osiguranja ističe da nije točno da ne postoji služnost jer bez obzira što ista nije utvrđena sudskom odlukom i upisana u zemljišne knjige temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nesporno egzistira. Nadalje navodi da nije točno da se traži služnost preko javnog dobra obzirom da se služnost traži preko čkbr. [katastarska čestica] koja nije u režimu javnog dobra, a ta služnost se proteže upravo preko čestice 1988 kao poslužne nekretnine od čestice 1970 i omogućava provoz vlasnika kčbr. [katastarska čestica] s javnom prometnom površinom, a to je kčbr. [katastarska čestica] na kojoj se ne traži služnost jer ona po samoj svojoj suštini predstavlja put kojim se mogu svi slobodno kretati. Protivnik osiguranja nema bilo kakvu alternativu korištenja svoje nekretnine kako to upućuje predlagatelj osiguranja s obzirom da kčbr. [katastarska čestica] predstavlja staru derutnu obiteljsku kuću koja nije u funkciji i koja je potpuno prostorno odvojena od čestice 1970 k. o. [katastarska općina], dakle na potpuno drugoj lokaciji i onrmogućava korištenje kčbr. [katastarska čestica] u kontekstu toga da ima prolaz do javne prometne površine, a što je jedino osigurano i za što postoji predmetna služnost koju nitko nije dovodio u pitanje do svibnja, lipnja ove godine. Predlagatelj osiguranja upravo i traži zaštitu kčbr. [katastarska čestica] koju protivnik osiguranja pravilno označava kao poslužnu te ostaje nejasno kako je to protivnik osiguranja uznemiravao predlagatelja osiguranja na čestici 3822 jer iz iskaza komunalnog redara je vidljivo da nikakvi radovi niti sam projekt radnjama LN nisu ugroženi ni dovedeni u pitanje.

Punomoćnik predlagatelja osiguranja ističe da su obje čestice, dakle, kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] obuhvaćene projektom. Da ograda gradilišta koja je predmet zaštite u ovom postupku se fizički nalazi na čestici 3822. Nadalje navodi da nema tog prava po kojem bilo tko može uklanjati ogradu samovlasno na čestici koja je javno dobro i koju je postavila Općina.

Tijekom saslušanja protivnika osiguranja LN sud je došao do saznanja da je isti za projekt Općine [adresa] koji je sada fizički u izgradnji saznao kada su stavili ogradu na put, da se taj put vodi pod kčbr. [katastarska čestica]. Nadalje odgovara da je ograda postavljena prije početka radova i na kčbr. [katastarska čestica], ali da se ona više proteže na kčbr. [katastarska čestica], a na ponovno pitanje suda postoji li ograda i na kčbr. [katastarska čestica] protivnik osiguranja odgovara 95% ne, možda u 2-3 metra čestice istočno, a to je kčbr. [katastarska čestica], navodno vlasnika PN. Nadalje iskazuje da je "dirao" ogradu na kčbr. [katastarska čestica] i to na izlazu za kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] jer nema drugog puta izlaska s tih čestica nego na kčbr. [katastarska čestica] te da nema alternativnih pravaca izlaska jer se ne može proći do [adresa] radi izgrađenih nekretnina. Nadalje navodi da je "dirao" ogradu na kčbr. [katastarska čestica] koja graniči s kčbr. [katastarska čestica] radi prolaza na Ulicu Antuna Petrovića. Nadalje iskazuje da je policija zvana, a da nije pokrenut prekršajni postupak te pojašnjava da je policija zvana 3 puta te su mu policija i komunalni redar dali upozorenje da više ne smije prolaziti preko čestica koje su predmet zaštite ovom privremenom mjerom. Nadalje iskazuje da je ogradu uklanjao 100 puta na način da je otvorio ogradu da može proći s parcele oca samo na dijelu puta koji graniči s česticama koje su u vlasništvu njegova oca, a koje graniče s kčbr. [katastarska čestica], a koja graniči sa kčbr. [katastarska čestica] (javno dobro). Nadalje izjavljuje da je nekoliko puta pronašao ogradu uklonjenu, ne zna je li to učinio netko od susjeda, ali zna da su ogradu uklanjali općinski radnici koji su tuda prolazili, a da on sam po potrebi uklanja ogradu. Nadalje iskazuje da je vezano za problem prolaska preko navedenih čestica razgovarao s načelnikom Općine koji mu je rekao da se ne sekira i da će sve biti riješeno jer su krenuli postavljati sadnice. Navodi da je kontaktirao telefonskim putem s komunalnim redarom i upitao ga gdje će konkretno njemu i drugim seljanima biti omogućen put prolaza i prijevoza, a da mu je komunalni redar rekao da više ne smije prolaziti preko čestica koje su predmet zaštite u ovom postupku. Iskazuje da mu je komunalni redar ponudio da će mu izdati rješenje o tome na koji će dan izvesti sve strojeve s parcela svog oca, a da to rješenje još nije dobio. Ne zna gdje bi ti strojevi trebali biti pospremljeni, ali iskazuje da ti strojevi više neće moći biti na parcelama njegovog oca niti će se s istima moći provoziti česticama 1988 i 3822. Navodi da je i nakon razgovora s komunalnim redarom, a također i nakon 18. rujna 2025. prolazio navedenim česticama te uklanjao zaštitne ograde. Na pitanje održavaju li se radovi na tom dijelu gdje isti uklanja ograde, isti iskazuje da ni na kčbr. [katastarska čestica] a niti na kčbr. [katastarska čestica] nema radova. Međutim na pitanje što se trenutno nalazi na kčbr. [katastarska čestica] isti iskazuje da se vrše radovi i da se istom česticom koristi izvođač radova sa svojim strojevima, a ono što protivnik osiguranja naziva putem jest dio kčbr. [katastarska čestica] na koju on izlazi sa čestica u vlasništvu svog oca i to kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] do čestice 3822 koja je javno dobro te da se na tom dijelu "puta" ne nalazi ništa osim zaštitne ograde, a na kčbr. [katastarska čestica] iza ograde stoji bankina (dio travnjaka i nasuti tvrdi put). Dalje navodi da su na kčbr. [katastarska čestica] počeli saditi sadnice drveća te da ih ima dosta. Dalje iskazuje da kada je otvarao ogradu između kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] da bi prošao svojim strojevima je istu u početku vraćao na svoje mjesto, a sada više ne (protivnik osiguranja pojašnjava da je ogradu micao na način da je s jednog stupa razvezao žicu i pomaknuo tu žicu u dovoljnoj dužini da bi mogao proći svojim strojevima te da se takvim otvorom služe izvođači radova i općinari). Navodi da je na kčbr. [katastarska čestica] i to dijelu te čestice postojala služnost puta i da svi znaju da je to put i da suseljani tu prolaze možda i 100 godina. Nadalje navodi da suseljani i dalje prolaze tim dijelom kčbr. [katastarska čestica] i nakon što su počeli radovi te da se služe otvorom u ogradi koju je napravio on, dakle protivnik osiguranja, ali da nitko od njih nije dirao ogradu na drugom mjestu. Nadalje odgovara da je to jedini izlazak na kčbr. [katastarska čestica] (javno dobro) te da ograda nekada bude otvorena, a da ju nekada netko zatvori, ali da ne zna tko.

2. Prema odredbi članka 346. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine” broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17,131/20, 114/22 i 06/24 – dalje OZ-a), a radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Predlagatelj osiguranja, dakle, u svakom slučaju treba učini vjerojatnim postojanje tražbine, a uz to još alternativno ili opasnost ili potrebu sprječavanja nasilja ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

3. Dakle, glavno pitanje ovog postupka jest ispunjenje kumulativnih uvjeta za određivanje privremene mjere na nenovčanoj tražbini suglasno članku 346. OZ-a međutim i pitanje članaka 30. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 37/00, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 - daje ZV) u kojem je u stavku 1. određeno da je pravo vlasništva stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakog drugog od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima. Tom pravu vlasništva, u konkretnom predmetu, suprotstavljeno je buduće pravo stvarne poljske služnosti prolaza i provoza u skladu sa člankom 188. stavkom 3. ZV-a koji spominje služnost puta kao pravo kolnika na poslužnoj nekretnini.

4. Ovaj sud nije parnični, pa se prema tome niti bavi utvrđenjem stvarne služnosti, smetanjem posjeda ili zaštitom vlasništva (parnični postupci pokrenuti od strane stranaka ovog postupka) već ovršni sud koji po prijedlogu predlagatelja osiguranja utvrđuje jesu li ispunjeni ranije spomenuti kumulativni uvjeti za određivanjem privremene mjere kojom bi se do okončanja postupka radi zaštite prava vlasništva na nekretninama kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zaštitile navedene nekretnine od postupanja protivnika osiguranja ON koji uklanja zaštitnu ogradu na nekretninama predlagatelja osiguranja na kojima traju radovi od javnog interesa (izgradnja šetnice) te prolazi i provozi se radnim strojevima na tim nekretninama. Međutim, a s obzirom da se protivnik osiguranja poziva na pravo služnosti prolaza i provoza na nekretninama predlagatelja osiguranja, a zaštitna ograda radi osiguranja izvođenja radova postavljena je i na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu) ovaj sud upućuje na odluku Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-728/2019-2 od 23. ožujka 2020. u kojoj je navedeno da „u konkretnom slučaju dio nekretnine u odnosu na koji tužitelji zahtijevaju posjedovnu zaštitu, faktičnim korištenjem u svrhu puta za prolaz i provoz većeg broja osoba uz znanje tuženika G.Z. koji je taj put i naknadno asfaltirao, korišten je kao nerazvrstana cesta (put), odnosno faktično je postao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi u smislu čl. 101. st. 1. Zakona o cestama (Narodne novine br.: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14.), a na javnom dobru se ne mogu stjecati stvarna prava kako to izričito propisuje st. 2. citirane zakonske odredbe, pa tako tužitelji na dijelu k.č.br. B5 koji je faktično korišten kao javno dobro nisu mogli steći posjed prava stvarne služnosti prolaza i provoza u korist svojih nekretnina, te posljedično navedenom ne mogu niti ostvariti pravo na posjedovnu zaštitu.”

5. Sud je uvidom u neslužbene kopije zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – kčbr. [katastarska čestica] u naravi Ulica Antuna Petrovića, površine 3221 m[2] (ulica površine 3221 m ) ustanovio da je navedena čestica javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu predlagatelja osiguranja, vlasnički dio 1/1 (str. 8 spisa) te zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [adresa]

– kčbr. [katastarska čestica] u naravi poljica površine 12890 m[2] (pašnjak površine 12890 m ) vlasnički dio 1/1 Općina Rešetari (str. 9 spisa), Tablicu 1. Prijedlog prihvatljivih ponuda (Javni prijedlog za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina – JP ZO-9/2023) (str. 10.-14. spisa), Javni poziv za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina JP ZO-9/2023 od 12. lipnja 2023. (str. 15.-26. spisa), kopiju katastarskog plana, Ugovor br. 2023/13723 o neposrednom sudjelovanju Fonda u sufinanciranju provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina, davanjem sredstava pomoći (str. 28.-34. spisa), okvirni troškovnik uz Ugovor (str. 35. spisa), preslike fotografija (str. 36-41. spisa), Ugovor o obavljanju poslova stručnog nadzora od 4. lipnja 2025. (str. 42. -62. spisa), zapisnik komunalnog redara od 9. srpnja 2025. (str. 64. spisa) s priloženim preslikama fotografija (str. 65-68. spisa), obvezni prekršajni nalog od 30. srpnja 2025. komunalnog redara (str. 69-70. spisa), izvod iz katastarskog plana od 27. listopada 2025. (str.108, 109. spisa), presliku zk. ul. br. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (str. 110. spisa), fotografiju videonadzora iz koje je vidljivo da se zaštitna ograda nalazi na čestici 3822 k. o. [katastarska općina] (str.111 spisa), roto-foto snimke od 2014. do 2024. (str.112-117. spisa), iskaz komunalnog redara i protivnika osiguranja ON, te ostale iskaze punomoćnika stranaka, ustanovio da je predlagatelj osiguranja (samo)vlasnik kčbr. [katastarska čestica], da je kčbr. [katastarska čestica] javno dobro, da nikakva služnost puta prolaza i provoza nije upisana u zemljišnim ulošcima navedenih čestica, da pokretanja postupka radi utvrđenja stvarne služnosti prolaza i provoza nije od bitne važnosti za samo određivanje privremene mjere jer rušenjem zaštitne građevinske ograde gradilišta na nekretninama kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] i prolazom i provozom na nekretninama predlagatelja osiguranja protivnik osiguranja svojim činjenjem ugrožava i otežava predlagatelju osiguranja privođenje namjeni zemljišta u javnom interesu. Naime svojim činjenjem predlagatelj osiguranja, a koje činjenje je potvrdio kako svjedok CN, komunalni redar (str. 80,81,82 spisa) tako i sam protivnik osiguranja ON (str. 103, 104. i 105 spisa) isti ometa gradilište, povećava troškove ponovnim uspostavama ograde gradilišta, usporava radove, odnosno ugrožava provedbu projekta od javnog interesa, a takvo postupanje protivnika osiguranja može dovesti do štete na već izvedenim radovima, prvenstveno na već zasađenim biljnim kulturama (sadnice drveća) i građevinskim radovima koji su u tijeku, sigurnosnih rizika i odgovornosti za strojeve i osobe, a može dovesti i do penalizacije zbog odgoda i neizvršenja radova u zadanom roku, u krajnjem slučaju i nastanka nenadoknadive štete izostanka izgradnje i neisplate bespovratnog sufinanciranja te utvrdio da su ispunjeni uvjeti radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom jer je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, naime pod 1. učinio je vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili 2. učinio je vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Predlagatelj osiguranja, dakle, u svakom slučaju učinio je vjerojatnim postojanje tražbine, a uz to još alternativno ili opasnost ili potrebu sprječavanja nasilja ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti jer je iz iskaza protivnika osiguranja s ročišta od 27. listopada 2025. jasno utvrđeno da isti uklanja zaštitnu ogradu postavljenu radi osiguranja gradilišta predlagatelja osiguranja, a koja je postavljena na nekretninama predlagatelja osiguranja, a iz iskaza komunalnog redara RN danom na ročištu 18. rujna 2025. je nedvojbeno utvrđeno da upravo ON, dakle, protivnik osiguranja, uklanja zaštitnu ogradu, da je zvana policija radi toga, da je izdan obvezni prekršajni nalog protiv ON, da je ON kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 258,81 euro iz razloga što je prolazio radnim strojevima preko nekretnina predlagatelja osiguranja na kojima se izvode radovi u svrhu postizanja općeg interesa za sve suseljane Općine Rešetari radi zaštite od utjecaja klimatskim promjena bespovratno financirani od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti (sada ....Zelene tranzicije Republike Hrvatske) kroz projekt „Povećanje otpornosti lokalne zajednice prema klimatskim promjenama”, da u slučaju nepridržavanja ugovorenog roka bespovratna sredstva neće biti isplaćena, a da je predviđena i penalizacija zbog proboja rokova prema korisniku bespovratnih sredstava, predlagatelju osiguranja privremenom mjerom. Uklanjanje građevinskih ograda i barijera onemogućava postizanje svrhe ograđivanja te ugrožava provedbu projekta od javnog interesa od kojeg se očekuje korist šire zajednice i takvo ugrožavanje izvođenja radova po navedenom projektu može dovesti do nenadoknadive štete. Dakle, nedvojbeno su ispunjeni uvjeti iz članka 346. stavak 1. OZ-a, a privremena mjera određena je sukladno odredbi članka 347. stavak 1. točka 6. OZ-a.

6. Sukladno odredbi članka 342. OZ-a u rješenju o određivanju privremene mjere sud će, ako je to potrebno s obzirom na vrstu mjere i svrhu koja se njome treba postići, odrediti na prijedlog predlagatelja osiguranja i sredstva kojima će se ona prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o određivanju sredstava i predmeta ovrhe u rješenju o ovrsi. Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izrečeni u rješenju o određivanju privremene mjere potrebno naknadno odrediti sredstva prisile iz stavka 1. ovoga članka ili već određenim sredstvima dodati nova ili ih zamijeniti drugima, predlagatelj osiguranja može predložiti, u istom postupku, da se na temelju već izrečenih naloga ili zabrana odrede ta sredstva. Rješenja o određivanju privremene mjere imaju učinak rješenja o ovrsi. Slijedom navedene odredbe, sud je u točki II izreke rješenja odredio, da u slučaju kršenja privremene mjere, protivniku osiguranja će se izreći novčana kazna u iznosu od 3.000,00 eura (tri tisuće eura) te nove kazne u slučaju ponavljanja.

7. Troškovi predlagatelja osiguranja sukladno označenoj vrijednosti predmeta spora u prijedlogu za određivanje privremene mjere u iznosu od 1.000,00 eura sastoje se od sastava prijedloga za privremenu mjeru po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23 – dalje OT), iznosu od 150,00 eura (Tbr 11/1 OT-e), sastav podneska od 17. rujna 2025. u iznosu od 37,50 eura (Tbr. 8/4 OT-e), sudjelovanje na ročištu u iznosu od 150,00 eura (Tbr. 12/1 OT-e), sastav podneska od 24. rujna 2025. u iznosu od 150,00 eura ( Tbr. 8/3 OT-e), sudjelovanje na ročištu 27. listopada 2025. u iznosu od 150,00 eura (Tbr. 12/1 OT-e), konferencije sa strankom u iznosu od 75,00 eura (Tbr. 34/1 OT-e), Poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 178,12 eura (Tbr.46 OT-e), odnosno ukupno 890,62 eura.

7.a. Predlagatelj osiguranja odbijen je s troškom razmatranja u iznosu od 100,00 eura kao i s preostalim dijelom zatraženog troška u iznosu od 1.859,38 eura iz razloga što je sud kao vrijednost predmeta spora u ovom predmetu uzeo vrijednost naznačenu u prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom, a to je iznos od 1.000,00 eura bez obzira što je privremena mjera pokrenuta tijekom trajanja parničnog postupka čija je vrijednost predmeta spora 13.272,01 euro jer ovaj postupak egzistira samostalno pred ovršnim sudom i nije dijelom parničnog postupka za zaštitu vlasništva te se predlagatelj osiguranja ne može pozvati kod odluke o troškovima na članak 341. OZ-a jer taj članak sadrži odredbu o tome kad se može pokrenuti postupak za privremenu mjeru i nigdje ne spominje da je postupak za privremenu mjeru koji je pokrenut tijekom sudskog postupka u odluci o troškovima vezan za sudski postupak.

U Novoj Gradiški 1. prosinca 2025.

Sutkinja

Tanja Marušić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana, od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi ovome sudu u tri jednaka pisana primjerka za nadležni Županijski sud.

DNA

1. Igor Golovrški, mag.iur., odvjetnik u ZOU Igor Golovrški, mag.iur. i VN, mag.iur., u [adresa] – e-komunikacijom

2. Nemanja Nožinić, mag.iur., odvjetnik u OD Nožinić, Tomljkanović & Maričević d.o.o., Nova Gradiška – e-komunikacijom