REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Zagreb, Turinina 3

Poslovni broj: Ovrv-5399/2023-7

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu tog suda Matku Jasprici, kao sucu pojedincu na prijedlog sudske savjetnice Katarine Vladić Sučić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Addiko Bank d.d., Slavonska avenija 6, Zagreb, OIB: 14036333877 protiv ovršenika ŽČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, bez održavanja ročišta, 01. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za ovrhu od dana 17. travnja 2023. godine kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Dana 17. travnja 2023.g ovrhovoditelj je putem informacijskog sustava na propisanom obrascu podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. Prijedlogu je priloženo Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivana Adžije poslovni broj O-179/2018, te vjerodostojna isprava u kojoj je kao dužnik navedena DČ.

2. Javni bilježnik spis predmeta proslijedio je ovom sudu uz naznaku kako dužnik iz vjerodostojne isprave i ovršenik iz prijedloga za ovrhu nisu istovjetne osobe.

3. Prijedlog ovrhovoditelja za ovrhu je neosnovan.

4. Naime, ovrha se, sukladno odredbi čl. 22. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, dalje: OZ), u svezi s čl. 31. st. 2. OZ, određuje na temelju vjerodostojne isprave, i to protiv osobe koja je u vjerodostojnoj ispravi navedena kao dužnik. Nadalje, odredbom čl. 32. st. 1. OZ propisano je da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku, s tim da je odredbom čl. 32. st. 2. OZ propisano kako odredba čl. 32. st. 1. OZ na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.

5. Prije svega, treba imati u vidu da se u konkretnom slučaju radi o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, slijedom čega odredbe čl. 32. st. 1. i 2. OZ nisu primjenjive u ovoj pravnoj stvari. Naime, vjerodostojna isprava je dokument iz kojeg proizlazi tražbina ovrhovoditelja protiv dužnika i koji kao takav čini osnovu za pokretanje postupka ovrhe, pa se ista ovrha može provesti samo protiv one osobe koja je u takvoj ispravi navedena kao dužnik. Također valja istaknuti kako rješenje o nasljeđivanju nije pravna osnova na temelju koje ovrhovoditelj može tražiti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave izravno protiv nasljednika dužnika, na način da uz isti prilaže vjerodostojnu ispravu koja glasi na pok. dužnika kao pravnog prednika ovršenika, budući da takav prijenos tražbine u smislu čl. 32. st. 1. i 2. OZ nije predviđen kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Slijedom navedenog, unatoč okolnosti što je tražbina ovrhovoditelja prema pokojnom dužniku, u skladu s odredbama obveznog i nasljednog prava, prešla na njegove nasljednike, ta se tražbina ne može ostvarivati u ovršnom postupku pokrenutom protiv nasljednika dužnika prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koja glasi na prednika ovršenika kao dužnika (isto pravno shvaćanje izraženo je u rješenju Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž Ovr-361/2023-2 od 20. listopada 2020. i rješenju Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Ovr-287/2022 od 31. siječnja 2023.).

6. Pritom ujedno valja istaknuti kako je na sjednici sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Su IV-56/2023-9, održanog 23. studenog 2023. zauzeto pravno shvaćanje prema kojem se odredba čl. 32. st. 1. i 2. OZ ne odnosi i na ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koju povodom prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, koja glasi na pok. dužnika, određuje javni bilježnik, a ovrhovoditelj prijenos tražbine na nasljednike dokazuje rješenjem o nasljeđivanju.

7. Slijedom svega navedenog, budući da se u ovoj pravnoj stvari radi o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave – izvodu iz poslovnih knjiga, koja isprava ne glasi na ovršenika kao dužnika već na njegovog pravnog prednika, to je utvrđeno kako nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje rješenja o ovrsi, pa je ovršni prijedlog u odnosu na ovršenika valjalo odbiti i odlučiti kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 01. prosinca 2025.

Matko Jasprica

SUDAC:

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (čl. 11. st. 1. i 3. OZ).

DNA:

1. Ovrhovoditelju

2. U spis