Poslovni broj: Ovr-2588/2025-6

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Stipi Masli, a temeljem prijedloga sudske savjetnice Ane Vukasović-Lončar, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja

ĆŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Ć [adresa], zast. po pun. Sanji Čepo Veraja, odvjetnici iz Metkovića, protiv ovršenika KONSTRUKTOR – INŽENJERING d.d. u stečaju, OIB: 81356391287, Split, Svačićeva 4, zast. po Josipu Hrgi, stečajnom upravitelju, radi pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate, 1. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika koja su zaplijenjena temeljem Zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja podnesenog kod Financijske agencije 3. listopada 2025. na temelju osnove za plaćanje – presude Općinskog suda u Splitu posl. br. P- 2374/16 od 12. rujna 2017., kao neosnovan.

II. Odbacuje se kao nedopuštena žalba nakon proteka roka od 22. listopada 2025. iz razloga propisanih odredbom čl. 50. st. 1. toč. 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ).

i

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog Zaključka pokrenuti parnični postupak radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku koji se vodi u ovoj pravnoj stvari, a zbog žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. i 10. OZ-a.

O b r a z l o ž e n j e

1. Kod ovog suda je 22. listopada 2025. zaprimljen prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava te proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika, a koja su zaplijenjena na temelju Zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja.

2. Ovršenik u svom prijedlogu navodi da je predmetna presuda temeljem koje je zatražena izravna naplata ovršna isprava bez učinka i da je 16.11.2017. na e- oglasnoj ploči sudova objavljeno rješenje o otvaranju stečajnog postupka na trgovačkim društvom KONSTRUKTOR-INJŽENJERING d.d. Split te navedenim danom nastupaju i pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka i da je predmetno rješenje ujedno sadržavalo i poziv vjerovnicima da stečajnom upravitelju u roku od 60 dana od dana objave prijave svoje tražbine. Dalje ovršenik navodi da sukladno Stečajnom zakonu, stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku. Nakon otvaranja stečajnog postupka nastupa razdoblje kada stečajni vjerovnici moraju preuzeti svoju ulogu i odgovornosti, a prvi korak je svakako prijava tražbine vjerovnika u stečajnom postupku. Međutim, ovršenik navodi kako ovrhovoditelj nije pravovremeno prijavio svoje potraživanje u stečajnom postupku nad ovršenikom sukladno predmetnoj presudi pa stoga ista nije mogla niti biti ispitana niti osporena. Ovršenik smatra da, ukoliko bi se ovrhovoditelju priznalo potraživanje koje nije prijavljeno u stečajnom postupku nad ovršenikom, to bi svi ostali stečajni vjerovnici bili apsolutno diskriminirani u odnosu na ovrhovoditelja. Također ovršenik navodi da je ispitno ročište u predmetu St-1196/2016 održano 15. ožujka 2018, da je rješenje o utvrđenim odnosno osporenim tražbinama stečajnih vjerovnika drugog višeg isplatnog reda objavljeno 6. rujna 2018, a kojim nije utvrđeno postojanje prijave ovrhovoditelja. Navedeno rješenje je ukinuto odlukom Visokog trgovačkog suda RH pa je dana 1. travnja 2021. doneseno novo, pravomoćno rješenje kojim također nije utvrđeno postojanje prijave ovrhovoditelja. Nadalje, ovršenik posebno naglašava kako će mu predmetnom zapljenom uveliko biti otežano osnovno funkcioniranje i ispunjavanje obveza budući na računu nema dostatnih sredstava za obavljanje osnovnih zadaća, zbog čega trpi nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu. Navodi da su zbog složenosti stečajnog postupka, zaposlena 2 djelatnika radi daljnjeg provođenja započetih poslova u istom, a za koje je izvjesno da im se neće moći za obavljeni rad redovito isplaćivati plaća. Ovršenik smatra da treba voditi računa o bivšim (ukupno njih 1245) i sadašnjim radnicima od kojih su mnogi branitelji i narušena zdravlja, vodeći računa o zaštiti prava radnika u slučaju stečaja. Dalje navodi da je dio bivših radnika zbog narušenog zdravlja u teškom položaju na tržištu, a koji su se, nakon otkaza po otvaranju stečajnog postupku, prijavili na burzu rada i do danas su prestali primati naknadu za nezaposlene pa nemaju nikakva primanja i time dovedeni u teške životne uvjete i egzistencijalno ugroženi, posebno u odnosu na njihovo psihofizičko i zdravstveno stanje. U odnosu na imovinske prilike ovrhovoditelja, ovršenik navodi kako ne raspolaže podacima o imovinskim prilikama ovrhovoditelja. Zaključno, ovršenik ističe da zbog svega trpi nenadoknadivu štetu te da je ispunjena pretpostavka za odgodu ovrhe i da je predmetna ovrha u svakom slučaju nedopuštena budući će ovršna isprava izgubiti svoju djelotvornost odnosno tražbina ovrhovoditelja će prestati postojati. Slijedom svega navedenog, ovršenik predlaže sudu da odgodi izdavanje naloga bankama, a podredno da pljenidbu i prijenos proglasi nedopuštenim.

3. Sud je zaključkom pozvao ovrhovoditelja očitovati se na prijedlog ovršenika. U svom očitovanju ovrhovoditelj navodi da su navodi ovršenika u cijelosti neosnovani, paušalni te ne postoji zakonska osnova da sud udovolji predmetnom prijedlogu ovršenika, stoga predlaže odbiti prijedlog ovršenika kao neosnovan u cijelosti.

4. Člankom 210. stavcima 1. i 2. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

5. Vezano uz prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, odredbom čl. 65. st. 1. OZ- a propisani su razlozi zbog kojih sud, na prijedlog ovršenika, može u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu (objektivne pretpostavke), uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje (subjektivne pretpostavke). Dakle, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, za odgodu ovrhe potrebno je kumulativno ispunjenje obiju pretpostavki, i subjektivnih i objektivnih.

5.1. U odnosu na objektivni razlog za odgodu ovrhe, stav je ovog suda da je ovršenik podnošenjem predmetnog prijedloga ispunio objektivnu pretpostavku za odgodom ovrhe iz odredbe čl. 65. st. OZ-a. Po mišljenju ovog suda nisu ispunjeni subjektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, već samo navodi kako će mu predmetnom zapljenom uvelike biti otežano osnovno funkcioniranje i ispunjavanje obveza budući na računu nema dostatnih sredstava za obavljanje osnovnih zadaća, zbog čega trpi nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu te da je dio bivših radnika zbog narušenog zdravlja u teškom položaju na tržištu, da nemaju nikakva primanja čime su dovedeni u teške životne uvjete i egzistencijalno ugroženi. Ovršenik mora biti svjestan da odgoda ovrhe u ovom slučaju znači samo odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava na račun ovrhovoditelja, ali ovršenik i dalje ne može s tim sredstvima slobodno raspolagati. Naime, pljenidba novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu za ovršenika, iako je po prirodi stvari ovrha uvijek otegotna za ovršenika. Nadalje, što se tiče štete koju bi ovršenik trpio predmetnom ovrhom treba poći od stajališta da svaka isplata na neki način oštećuje onoga koji je na tu isplatu obvezan. Ukoliko bi pak zauzeli suprotno stajalište, tada bi konzekventno, svako izvršenje ovršne isprave kojom se određuje isplata, bilo dovedeno u pitanje, a to svakako nije bila intencija zakonodavca prilikom stipuliranja čl. 65. st. 1. OZ-a. Ujedno, bitno je naglasiti da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikova računa i prenesen ovrhovoditelju. Zbog navedenog, ispitivanje treba usmjeriti i na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja, a u tom smislu ovršenik samo navodi da ne raspolaže podacima o imovinskim prilikama ovrhovoditelja. Da bi se radilo o nenadoknadivoj šteti ili teško nadoknadivoj šteti mora se raditi o šteti koju ovršenik protuovrhom ili restitucijskom parnicom i ovrhom koja bi se nastavno provela ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja, te se opasnost nastupanja te štete mora konkretizirati na razini vjerojatnosti, osim ako ona nije očita sama po sebi.

5.2. Kako u smislu čl. 65. OZ-a moraju kumulativno biti ispunjene obje zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, ovaj sud smatra da nije osnovan prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe, odnosno da nisu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe pa je prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u toč. I. ovog rješenja

6. U odnosu na prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim valja na odgovarajući način primijeniti odredbe čl. 50. i 53. OZ-a pa je tako čl. 53. OZ-a propisano kako ovršenik može zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.

7. U svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a kojeg je sud sadržajno ocijenio kao žalbu, ovršenik navodi kako je predmetna ovršna isprava bez učinka, a čime sadržajno navodi razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ-a.

7.1. Obzirom se žalba nakon proteka roka sukladno odredbi čl. 53. st. 1. OZ-a ne može podnijeti zbog tog žalbenog razloga (razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ-a), već samo zbog žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. - 11. OZ-a, valjalo je žalbu ovršenika izjavljenu nakon proteka roka iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 2. OZ-a odbaciti kao nedopuštenu i odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

8. U svom prijedlogu se ovršenik poziva i na razloge iz čl. 50. st.1. toč.9. i 10. OZ-a.

8.1. Odredbom čl. 52. st.1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do toč. 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od 8 dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

8.2. Obzirom ovršenik ističe razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 9. i 10. OZ-a, a koje navode ovrhovoditelj osporava, to sud nema ovlasti proglasiti pljenidbu nedopuštenom već može jedino ovršenika uputiti u parnicu pa je temeljem čl. 52. st. 3. u vezi s čl. 210. st. 1. i 2. OZ-a odlučeno kao u izreci zaključka.

U Splitu, 1. prosinca 2025.

SUDAC

Stipe Masle

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem članka 11. stavka 5. OZ-a. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe.

DNA:

- ovrhovoditelju po pun.

- ovršeniku po stečajnom upravitelju

- FINA-i

- u spis