REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2386/2022-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Mariji Šipek, u pravnoj stvari tužiteljice ŠS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Branimir Sabioni, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika 1. Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 i 2. tuženika ZAGREBAČKOG HOLDINGA d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, kojeg zastupa punomoćnik Danko Drakulić, odvjetnik u Zagrebu, uz sudjelovanje umjašača na strani 1. tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB:52848403362, kojeg zastupa punomoćnik Ante Puljiz, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice, punomoćnika 1. tuženika i punomoćnika umješača na strani 1. tuženika te u odsutnosti 2. tuženika, 1. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se 1. i 2. tuženicima solidarno isplatiti tužiteljici iznos od 5.372,00 eura sa zateznim kamtama na iznos od:

-3.251,71 eura od 12. rujna 2022. do isplate

-748,29 eura od 16. svibnja 2025. do isplate

-145,99 eura od 12. rujna 2022. do isplate

-1.226,01 eura od 16. svibnja 2025. do isplate,

po stopi koja se za razdoblje od 12. rujna 2022. do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, po stopi koja se za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II Odbija se zahtjev tužiteljice:

- za isplatu iznosa od 1.200,00 eura sa zateznim kamatama od 12. rujna 2022. do isplate

-za isplatu zateznih kamata na iznos od 748,29 eura od 12. rujna 2022. do 15. svibnja 2025.

-za isplatu zateznih kamata na iznos od 1.226,01 eura od 12. rujna 2022. do 15. svibnja 2025.

III Nalaže se 1. i 2. tuženicima solidarno isplatiti tužiteljici iznos od 694,83 eura sa zateznim kamtama na iznos od:

-487,85 eura od 4. lipnja 2022. do isplate

-181,46 eura od 15. lipnja 2022. do isplate

-25,52 eura od 15. srpnja 2022. do isplate,

po stopi koja se za razdoblje od 4. lipnja 2022. do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, po stopi koja se za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

IV Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatu:

-zateznih kamata na iznos od 181,46 eura od 4. lipnja 2022. do 14. lipnja 2022.

-zateznih kamata na iznos od 25,52 eura od 4. lipnja 2022. do 14. srpnja 2022.

V Nalaže se 1. i 2. tuženicima solidarno naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.546,80 eura sa zateznim kamatama od 1. prosinca 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 12. rujna 2022. protiv ovdje 1. tuženika Grada Zagreba ističe da je 21. siječnja 2022. oko 12,30 sati stradala kao pješakinja krećući se pločnikom Novozagrebačke ulice u Hrašću nastuprot kbr. 55. Ističe da se ukrcala u autobus ZET-a linije 311 u mjestu [adresa] u smjeru Zagreba, iz kojeg je izašla na stajalištu (zvanom kod „Mljekare“) u Novozagrebačkoj ulici u Hrašću s namjerom na Aveniji Vl. Holjevca presjesti na drugi autobus koji vozi u pravcu [adresa]. Ističe da je hodajući nogostupom Novozagrebačke ulice, kad se nalazila otprilike nasuprot kbr. 55 nogom propala u rupu na asfaltu dubine oko 10-15 cm, promjera oko 30 cm, koja rupa nije bla vidljiva jer je bila pokrivena lišćem i smećem. Ističe da je kao posljedicu pada zadobila ozljede opisane medicinskoj dokumentaciji zbog čega je pretpjela neimovinsku štetu i štetu po osnovi tuđe pomoći i njege. Također ističe da je zbog posljedica štetnog događaja bila na bolovanju od 21. siječnja 2022. do 3. lipnja 2022. zbog čega je izgubila zaradu u iznosu od 694,83 eura. Tužbenim zahtjevom iz tužbe predlaže donošenje presude kojom će se naložiti tuženiku isplatiti joj iznos od 3.251,71 eura po osnovi pretrpljene neimovinske štete kao i iznos od 145,99 eura po osnovi tuđe pomoći i njege, sve sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate. Po osnovi izgubljene zarade traži i isplatu iznosa od 694,83 eura sa zateznim kamatama od 4. lipnja 2022. do isplate. Traži i naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu 1. tuženik osporava nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost za štetni događaj, uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i ozljeda tužiteljice, osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe da fotografije dostavljene uz tužbu nisu nastale u vrijeme štetnog događaja, a da rupa na istima nije prekrivena lišćem i smećem. Ističe da je za štetni događaj isključivo odgovorna tužiteljica. Također ističe da je za održavanje sporne lokacije odgovoran Zagrebački Holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste s kojim je tuženik sklopio Ugovor o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti redovitog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba u 2022. i koje je sukladno čl. 16. tog ugovora isključivo odgovorno za štete nastale trećim osobama u vezi s obavljanjem ugovorenih radova. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti uz naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama od donošenja presude do isplate.

3. Umješač na strani tuženika u postupku je istaknuo da osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže tužbeni zahtjev odbiti.

4. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 12. listopada 2023. protiv Zagrebačkog holdinga d.o.o., koja je zavedena pod poslovnim brojem Pn-2508/2023 ističe iste navode kao i u tužbi podnesenoj u ovoj pravnoj stvari 12. rujna 2022. te prema njemu ističe isti tužbeni zahtjev kao i protiv Grada Zagreba.

5. U odgovoru na tužbu tuženik Zagrebački holding d.o.o. (ovdje 2. tuženik) osporava nastanak štetnog događaja, uzročno posljedičnu vezu, odgovornost za štetu te visinu tužbenog zahtjeva. Ističe da je tužiteljica isključivo odgovorna za nastanak štetnog događaja. Osporava vjerodostojnost fotografija mjesta štetnog događaja koje je tužiteljica dostavila u spis. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti uz naknadu troškova parničnog postupka.

6. Spis ovog suda poslovni broj Pn-2508/2023 (pobliže opisan u toč. 4. obrazloženja) spojen na ovaj spis.

7. Tužbenim zahtjevom uređenim u podnesku od 4. veljače 2025. (nakon što je predmet poslovni broj Pn-2508/2023 spojen na ovaj predmet) tužiteljica uređuje tužbeni zahtjev na način da od 1. i 2. tuženika traži solidarnu isplatu iznosa od 3.397,70 eura sa zateznim kamatama od 12. rujna 2022. do isplate (po osnovi neimovinske štete te imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege), kao i isplatu iznosa od 694,83 eura sa zateznim kamtama od 4. lipnja 2022. do isplate (po osnovi izgubljene zarade).

8.1. Tužiteljica je u podnesku od 16. svibnja 2025., nakon što je izveden dokaz medicinskim vještačenjem, preinačila tužbu u dijelu kojim po osnovi neimovinske štete ističe zahtjev za isplatu daljnjeg iznosa od 1.948,29 eura sa zateznim kamtama od 12. rujna 2022. do isplate, te po osnovi tuđe pomoći i njege zahtjev za isplatu daljnjeg iznosa od 1.226,01 eura sa zateznim kamatama od 12. rujna 2022. do isplate.

8.2. 1. tuženik se usprotivio preinaci tužbe.

8.3. Sukladno čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 55/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, dalje ZPP) tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave, ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Kako je tužiteljica preinačila tužbu nakon što je izveden dokaz medicinskim vještačenjem (koji dokaz je izveden nakon zaključenja prethodnog postupka), zaključak je ovog suda da tužiteljica bez svoje krivnje nije mogla preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka. Stoga se radi o dopuštenoj preinaci koju je sud na ročištu održanom 16. listopada 2025. dopustio.

9. Sud je izveo dokaz čitanjem pisane dokumentacije koja se nalazi u spisu, dokaz saslušanjem tužiteljice, svjedokinja FS i ZS te dokaz medicinskim vještačenjem.

10. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

11. Na temelju iskaza tužiteljice (list 164 spisa), svjedokinje FS (list 162- 163 spisa) i svjedokinje ZS (list 163 spisa), koje je sud prihvatio kao istinite jer su životni i uvjerljivi te međusobno u bitnom suglasni, sud nalazi utvrđenim da je do štetnog događaja došlo na način da je tužiteljica sišla s autobusa linije 311 na autobusnu postaju „Hrašće, Mljekara“, napravila par koraka po pločniku i propala do gležnja u rupu široku otprilike 30 cm pokrivenu lišćem, da je tužiteljica pala i čula kako noga „puca“. Sud također nalazi utvrđenim da je tužiteljica imala obuvene tenesice, da je na sebi imala žensku torbicu, da nije koristila mobitel te da nije gledala u pod nego ispred sebe.

12. Čl. 22. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, 68/18, 110/18, 32/20, dalje ZKG) propisano je da je da su komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture, između ostalog, održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima te održavanje nerazvrstanih cesta. Člankom 60. st. 1. ZKG propisano je da su nerazvrstane ceste ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim tim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu zakona kojim se uređuju ceste. Člankom 60. st. 2. ZKG propisano je da su javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornim vozilima trgovi, pločnici, javni prolazi, javne stube, prečaci, šetališta, uređene plaže, biciklističke i pješačke staze, pothodnici, podvožnjaci, nadvožnjaci, mostovi i tuneli, ako nisu sastavni dio nerazvrstane ili druge ceste. Sukladno čl. 23. st. 2. ZKG pod održavanjem javnih površina na kojima nije dopušten promet motornih vozila podrazumijeva se održavanje i popravci tih površina kojima se osigurava njihova funkcionalna ispravnost. Sukladno odredbi čl. 23. st. 1. ZKG pod održavanjem nerazvrstanih cesta podrazumijeva se skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Prema tome, 1. tuženik je dužan osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Stoga je 1. tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari sukladno navedenim odredbama te odredbama čl. 2., 4., 5. i 17. ZKG.

13. Čitanjem ugovora o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti redovitog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba u 2022. sklopljenog između Grada Zagreba (ovdje 1. tuženika) i Zagrebačkog holdinga d.o.o. (ovdje 2. tuženika), list 35-39 spisa, utvrđeno je da je 1. tuženik povjerio Zagrebačkom holdingu d.o.o., Podružnici Zagrebačke ceste, koji je preuzeo obvezu obavljanja komunalne djelatnosti redovitog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba u skladu s programom održavanja komunalne infrastrukture na području gradskih četvrti Grada Zagreba u 2022. i na realizaiciji planova malih komunalnih akcija mjestnih odbora u 2022. u dijelu koji se odnosi na redovito održavanje nerazvrstvanih cesta za razdbolje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. (čl. 2.). U čl. 16. st. 2. tog ugovora ugovoreno je da za štete koje bi mogle nastati trećim osobama u svezi s obavljanjem ugovorenih radova isključivo odgovorna Podružnica Zagrebačke ceste.

14. Pločnik na kojem je pala tužiteljica očito nije bio adekvatno održavan s obzirom na postojanje rupe široke tridesetak centimetara na tom pločniku. To što je sukladno spomenutom ugovoru 1. tuženik povjerio 2. tuženiku obavljanje radova održavanja komunalne infrastrukture na području gradskih četvrti Grada Zagreba, ne znači da se 1. tuženik na taj način može osloboditi od odgovornosti za štetu koju pretrpe treće osobe zbog neadekvatnog održavanja komunalne infrastrukture. Naime, prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave, kao obveznik pružanja i obavljanja komunalnih usluga, pa makar takav prijenos bio utemeljen na zakonskim odredbama, ne oslobađa se svoje obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguranja pravilnog djelovanja tih osoba niti se oslobađa odgovornosti za štetu koja nastane zbog propusta u njihovu radu (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama Rev-1052/2005-2 od 17. svibnja 2006., Rev-2596/2011-3 od 24. lipnja 2014., Rev 944/20232-2 od 11. siječnja 2023.)

15. Slijedom svega navedenog, kako je pločnik na mjestu štetnog događaja bio oštećen na način da se na istom nalazila rupa širine tridesetak centimetara te da je tužiteljica stala u tu rupu zbog čega je pala i zadobila prijelom vanjskog maleola lijeve lisne kosti (kako to proizlazi iz medicinske dokumentacije i nalaza i mišljenja medicinskih vještaka), a 1. i 2. tuženici nisu na odgovarajući način ispunili svoju obvezu održavanja komunalne infrastrukture (1. tuženik zakonsku, a 2. tuženik ugovornu obvezu), 1. i 2. tuženici su solidarno odgovorni za štetu koju je pretrpjela tužiteljica.

16. 1. i 2. tuženici, kao niti umješač na strani 1. tuženika, nisu ničim dokazali da je tužiteljica pridonijela nastanku štetnog događaja. Štoviše, oni uopće ne navode u čemu bi se sastojao njezin doprinos. Ne može se pripisati krivnji tužiteljice to što prilikom kretanja nogostupom nije gledala u pod nego ispred sebe.

17. Radi utvrđenja relevantnih činjenica (da li je tužiteljica pretrpjela fizičke bolove i strah, jesu li trajne posljedice njezinih ozljeda umanjile njezinu životnu aktivnost, je li kod tužiteljice zaostalo naruženje, a koje činjenice predstavljaju kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu naknade), radi utvrđenja činjenice je li tužiteljici i u kojem opsegu bila potrebna tuđa pomoć i njega te je li bolovanje u razdoblju od 21. siječnja 2022. do 3. lipnja 2022. bilo posljedica ozljede zadobivene u štetnom događaju, sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Božidaru Šebečiću i dr. GS.

18. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Božidara Šebečića i dr. GS od 27. travnja 2025. (list 254-256 spisa) proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila prijelom vanjskog maleola lijeve lisne kosti te da između štetnog događaja i ozljede postoji uzročno posljedična veza. Također proizlazi da je liječenja imobilizacijom lijeve noge, a potom da je provela fizikalnu terapiju. Po mišljenju vještaka životna aktivnost tužiteljice umanjena je za 7% jer je zaostala manja slabost lijeve noge zbog hipotrofije mišića, bolovi u gležnju kod većeg opterećenja, a kretnje u gležnju su ograničene u manjem stupnju. Nadalje, iz nalaza i mišljenja proizlazi da je tužiteljica pretrpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta, sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta u trajanju od 2 dana, umjereni oscilirajući strah sveukupno do 5 dana, a potom slabiji oscilirajući strah slabijeg intenziteta sveukupno do 5 tjedana dok je zaostao i kasni povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta u situacijama koje podsjećaju na štetni događaj. Također proizlazi da je tužiteljica trpjela fizičku bol jačeg intenziteta u trajanju jedan dan, srednjeg intenziteta 7 dana te manjeg intenziteta u trajanju od 2 mjeseca kumulativno, dok su daljnji zaostali uključeni u smanjenje životne aktivnosti. Iz nalaza i mišljenja također proizlazi da je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila je potrebna 4 sata dnevno kroz 4 tjedna, potom 3 sata dnevno kroz 2 tjedna, potom 2 sata tjedno kroz 2 tjedna, potom 1 sat dnevno kroz 2 tjedna. Također proizlazi da kod tužiteljice nije zaostalo naruženje, da je liječenje dovršeno 6. lipnja 2022. te da je bolovanje od 21. siječnja 2022. do 3. lipnja 2022. posljedica liječenja ozljede u štetnom događaju.

19. 1. tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka uz obrazloženje da vještaci nisu odgovorili na pitanje je li tužiteljica prije štetnog događaja imala iste ili slične ozljede koje utječu na ocjenu iz nalaza i mišljenja. Ističe da iz zdravstvenog kartona proizlazi da je tužiteljica nakon štetnog događaja imala tjelesne ozljede i to 18. listopada 2022. pa stoga osporava ocjenu vještaka vezano uz umanjenje životne aktivnosti tužiteljice. Također ističe da je tužiteljii bila uništena imobilizacija što moguće utječe na dužinu liječenja i oporavak od ozljede.

20. U usmenom očitovanju na ročištu 16. listopada 2025. (list 318 spisa) vještaci su naveli da su nakijon detaljnog uvida u zdravstveni karton utvrdili da je tužiteljica 18. listopada 2022. dok je išla na posao krivo stala i ozlijedila lijevi gležanj i da je na RTG slikama bila vidljiva transparentna zona u području fibule, što odgovara stanju iza prijeloma fibule koju je zadobila u siječnju 2022. Kao posljedica ozljede od 18. listopada 2022. kod tužiteljice je bio otečen gležanj i kretnje su bile bolne zbog čega je provodila fizikalnu terapiju. Stoga su vještaci zaključili da je njihova ocjena smanjenja životne aktivnosti tužiteljice od 7% iz pisanog nalaza i mišljenja dijelom posljedica ozljede nako predmetnog štetnog događaja. Stoga su korigirali tu ocjenu te naveli da je životna aktivnost tužiteljice kao posljedica ozljede iz štetnog događaja umanjena za 4%, dok se ocjena ostalih kvalifikatornih okolnosti ne mijenja jer se odnosi na razdoblje nakon štetnog događaja, a prije nove ozljede iz listopada 2022. Također su iskazali da okolnost da je kod tužiteljice bila uništena imobilizacija noge nije imala utjecaja na liječenje i duljinu oporavka jer nije došlo do sekundarnog pomaka ulomaka usprkos uništenoj imobilizaciji. Također su naveli da je relativno česta pojava da tijekom hoda na štakama i djelomičnim opterećenjem noge dođe do oštećenja gipsane imobilizacije. Također su iskazali da ozljeda iz događaja od 18. listopada 2022. nije u uzročno posljedičnoj vezi s ozljedom iz štetnog događaja 21. siječnja 2022. Naime, u trenutku kad je tužiteljica ozlijedila gležanj 18. listopada 2022. liječenje tužiteljice od ozljede iz štetnog događaja je već bilo dovršeno, a kod nje nije zaostao instabilitet gležnja što bi eventualno moglo utjecati na nastanak nove ozljede 18. listopada 2022. Također su iskazali da ranije ozljede prije štetnog događaja nisu utjecala na nastanak i liječenje ozljede iz predmetnog štetnog događaja.

21. Nakon usmenog očitovanja vještaka, tuženik više nije imao prigovore, dok je tužiteljica prigovorila mišljenju vještaka u dijelu iz kojeg proizlazi ocjena smanjenja životnih aktivnosti tužiteljice u opsegu od 4% kao i njihovom zaključku da ozljeda zadobivena 18. listopada 2022. nije u uzročno posljedičnoj vezi s ozljedom koju je tužiteljica zadobila u štetnom događaju.

22. Sud nalaz i mišljenje vještaka, djelomično korigiranog u njihovom usmenom očitovanju kao i njihovo usmeno očitovanje prihvaća u cijelosti kao jasno i obrazloženo, koje prigovorima 1. tuženika i tužiteljice nije dovedeno u sumnju. Po ocjeni suda vještaci su jasno odgovorili da ranije zdravstveno stanje tužiteljice prije ozljede iz štetnog događaja nije utjecalo na nastanak i liječenje ozljede iz predmetnog štetnog događaja kao i da oštećena gipsana imobilizacija, koja je uobičajena dok pacijent hoda na štaki i djelomično opterećuje nogu, nije utjecala na tijek liječenja tužiteljice s obzirom da nije došlo do sekundarnog pomaka ulomaka. Isto tako, vještaci su uvjerljivo obrazložili zašto ozljeda gležnja koju je tužiteljica zadobila 18. listopada 2022. nije u uzročno posljedičnoj vezi s ozljedom tužiteljice iz štetnog događaja. Navedeno stoga što je u tom trenutku liječenje tužiteljice zbog ozljede iz štetnog događaja već bilo završeno, a kod nje nije zaostao instabilitet gležnja kao posljedica te ozljede. Tek da je kod nje zaostao instabilitet gležnja to bi moglo utjecati na nastanak nove ozljede 18. listopada 2022. Stoga sud prihvaća i korekciju njihovog pisanog nalaza u dijelu ocjene smanjenja životnih aktivnosti tužiteljice na način da je ista zbog ozljede iz štetnog događaja umanjena za 4%, dok se preostalih 3% odnosi na posljedice ozljede zadobivene 18. listopada 2022. koja nije u uzročno posljedičnoj vezi s ozljedom iz štetnog događaja. Također treba dodati da tužiteljica nije predlagala izvođenje novog medicinskog vještačenja.

23. Slijedom svega navedenog, na temelju nalaza i mišljenja sudskih vještaka te njihovog usmenog očitovanja sud nalazi utvrđenim:

- da je tužiteljica u štetnom događaju 21. siječnja 2022. zadobila prijelom vanjskog maleola lijeve lisne kosti te da između štetnog događaja i te ozljede postoji uzročno posljedična veza

- da je životna aktivnost tužiteljice zbog te ozljede umanjena je za 4%

- da je tužiteljica zbog ozljede iz štetnog događaja od 21. siječnja 2022. pretrpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta, sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta u trajanju od 2 dana, umjereni oscilirajući strah sveukupno do 5 dana, a potom slabiji oscilirajući strah slabijeg intenziteta sveukupno do 5 tjedana dok je zaostao i kasni povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta u situacijama koje podsjećaju na štetni događaj

- da je tužiteljica zbog ozljede iz štetnog događaja od 21. siječnja 2022. trpjela fizičku bol jačeg intenziteta u trajanju jedan dan, srednjeg intenziteta 7 dana te manjeg intenziteta u trajanju od 2 mjeseca kumulativno, dok su daljnji zaostali uključeni u smanjenje životne aktivnosti

- da je tužiteljici zbog ozljede iz štetnog događaja od 21. siječnja 2022. bila potrebna tuđa pomjoć i njega u opsegu od 196 sati

- da ne postoji uzročno posljedična veza između ozljede iz štetnog događaja od 21. siječnja 2022. koja je predmet ovog spora i ozljede koju je tužiteljica kasnije zadobila 18. listopada 2022.

- da kod tužiteljice nije zaostalo naruženje

- da je liječenje tužiteljice povodom ozljede iz štetnog događaja koji je predmet ovog spora dovršeno 6. lipnja 2022.

- da je bolovanje od 21. siječnja 2022. do 3. lipnja 2022. posljedica liječenja ozljede zadobivene u štetnom događaju koje je predmet ovog spora

24. Na temelju izvedenih dokaza sud nalazi utvrđenim da je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. ZOO čime joj je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO.

25. U ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a s obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede. Prilikom odlučivanja sud je vodio računa i o cilju kojem ta naknada služi te o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

26. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je uzeo u obzir gore navedene i obrazložene kvalifikatorne okolnosti pa po ocjeni ovog suda tužiteljici pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti u iznosu od 4.000,00 eura (dio toč. I izreke). U preostalom dijelu, zahtjev tužiteljice za isplatu daljnjeg iznosa od 1.200,00 eura po ovoj osnovi sa zateznim kamatama od od 12. rujna 2022. do isplate nije osnovan (dio toč. II izreke).

27. Tužiteljici je trebala tuđa pomoć i njega u trajanju od ukupno 196 sati, koju joj je pružala kćer (što proizlazi iz njezinog iskaza koji je sud prihvatio kao istinit jer je životan i uvjerljiv). Sud nalazi da je primjerena cijena sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 7,00 eura sukladno čl. 223. st. 1. ZPP. Stoga tužiteljici, na temelju čl. 1089. ZOO, pripada naknada štete po ovoj osnovi u iznosu od 1.372,00 eura (dio toč. I izreke).

28. Tužiteljici sukladno čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14) pripadaju zatezne kamate na iznos naknade neimovinske štete i štete po osnovi tuđe pomoći i njege koju je tražila tužbenim zahtjevom iz tužbe od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate. Tužiteljica traži isplatu zateznih kamata od podnošenja tužbe 12. rujna 2022. do isplate. Stoga je prihvaćen njezin zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos od 3.251,71 eura (koliko je tražila u tužbenim zahtjevom iz tužbe po osnovi neimovinske štete) kao i na iznos od 145,99 eura (koliko je tražila tužbenim zahtjevom iz tužbe po osnovi tuđe pomoći i njege) od 12. rujna 2022. do isplate.

29. Što se pak tiče zahtjeva tužiteljice koji je po prvi put istaknut u podnesku od 16. svibnja 2025. (kada je tužba preinačena) za isplatu daljnjeg iznosa od 1.948,29 eura po osnovi neimovinske štete, od čega je osnovan zahtjev tužiteljice za isplatu 748,29 eura (u preostalom dijelu odbijen je u dijelu toč. II izreke), kao i daljnjeg iznosa od 1.226,01 eura po osnovi tuđe pomoći i njege, tužiteljici pripadaju zatezne kamate od podnošenja odgovarajućeg zahtjeva (16. svibnja 2025.) do isplate, a ne od podnošenja tužbe (ovakvo pravno shvaćanje izrazio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-50/2022 od 24. siječnja 2023.). Stoga je o tijeku kamata na taj iznos odlučeno kao pod toč. I i II izreke.

30.1. Čitanjem izvješća o privremenom nesposobnosti / spriječenosti za rad (list 22- 27 spisa) utvrđeno je da je tužiteljica bila na bolovanju u kontinuitetu od 21. siječnja 2022. (dan štetnog događaja) do 3. lipnja 2022. Kao što je to naprijed već obrazloženo, bolovanje u tom razdoblju je posljedica liječenja ozljede zadobivene u štetnom događaju koje je predmet ovog spora. Čitanjem potvrde poslodavca (list 21 spisa) utvrđeno je da je tužiteljica u siječnju 2022. primila neto plaću u iznosu od 3.483,44 kn, a da bi puna plaća iznosila 3.865,73 kn (dakle, razlika iznosi 382,29 kn); da je tužiteljici u veljači 2022. isplaćen neto iznos od 2.986,56 kn, a da bi puna plaća iznosila 3.910,31 kn (dakle, razlika iznosi 923,75 kn); da je tužiteljici u ožujku 2022. isplaćen neto iznos od 2.888,46 kn, a da bi puna plaća iznosila 3.910,31 kn (dakle, razlika iznosi 1.021,85 kn); da je tužiteljici u travnju 2022. isplaćen neto iznos od 2.562,50 kn, a da bi puna plaća iznosila 3.910,31 kn (dakle, razlika iznosi 1.347,81 kn); da je tužiteljici u svibnju 2022. isplaćen neto iznos od 2.684,53 kn, a da bi puna plaća iznosila 4.051,77 kn (dakle, razlika iznosi 1.367,24 kn); da je tužiteljici u lipnju 2022. isplaćen neto iznos od 3.859,50 kn, a da bi puna plaća iznosila 4.051,77 kn (dakle, razlika iznosi 192,27 kn). Prema tome, sveukupna razlika u primanjima nastala zbog bolovanja iznosi 5.235,21 kn (694,83 eura). Sud je prihvatio navedenu dokumentaciju kao istinitu pri čemu se napominje da niti tuženici niti umješač nisu prigovarali vjerodostojnosti iste. Stoga je na temelju čl. 1093. st. 2. ZOO prihvaćen zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 694,83 eura te je odlučeno kao u dijelu toč. toč. III izreke.

30.2. Što se pak tiče zahtjeva za isplatu zateznih kamata na taj iznos, treba reći da je čl. 92. st. 4. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) propisano da se plaća, naknada plaće i ostali primici isplaćuju u rokovima određenim kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, a najkasnije petnaestog dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. Tužiteljica ničim ne dokazuje da je ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom drugačije uređeno pitanje dospijeća isplate plaće. Stoga je osnovan zahtjev tužiteljice za isplatu zateznih kamata za izgubljenu zaradu koju je trpila od siječnja do travnja 2022. (u ukupnom iznosu od 487,85 eura) od 4. lipnja 2022. do isplate (čl. 1086. st. 1. ZOO). Što se pak tiče izgubljene zarade za svibanj 2022. u iznosu od 181,46 eura, osnovan je zahtjev tužiteljice za isplatu zateznih kamata na taj iznos od 15. lipnja 2022. do isplate, dok nije osnovan zahtjev za isplatu istih od 4. lipnja 2022. do 14. lipnja 2022. Što se tiče izgubljene zarade za lipanj 2022. u iznosu od 25,52 eura, osnovan je zahtjev tužiteljice za isplatu zateznih kamata na taj iznos od 15. srpnja 2022. do isplate, dok nije osnovan zahtjev za isplatu istih od 4. lipnja 2022. do 14. srpnja 2022. Stoga je o tijeku kamata odlučeno kao pod toč. III i IV izreke.

31. O stopi zateznih kamata odlučeno je na temelju čl. 29. ZOO.

32. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP i čl. 155. ZPP, odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, vrijednosti predmeta spora (4.092,53 eura do 15. svibnja 2025., a od 16. svibnja 2025. pa nadalje 7.266,83 eura) te priloženom troškovniku. Tužiteljica je s osnovom tužbenog zahtjeva, koja je bila sporna, uspjela u cijelosti. S visinom tužbenog zahtjeva uspjela u omjeru od 83,49%. Stoga je tužiteljica uspjela u sporu u omjeru od 91,75%. Kada se od postotka tužiteljice koja je u većoj mjeri uspjela oduzme postotak 1. i 2. tuženika koji su u manjoj mjeri uspjeli u parnici (8,25%) dobije se iznos od 83,50% i u tom joj omjeru treba odmjeriti naknadu troškova.

33. Tako je tužiteljici priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova kao i tužbe podnesene u predmetu Pn-2508/23 koji je kasnije spojen na ovaj predmet u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7/1), trošak sastava podnesaka od 25.01.2023. i 16.05.2025. za svaki po 100 bodova (Tbr. 8/1), trošak sastava podnesaka od 15.12.2023. i 14.02.2025. za svaki po 25 bodova (Tbr. 8/4), te trošak pristupa na ročišta održana 05.10.2023., 08.04.2024., 04.02.2025. i 16.10.2025. za svako po 100 bodova (Tbr. 9/1). Navedeno sveukupno iznosi 850 bodova što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda u iznosu od 2,00 eura te uvećano za 25% na ime PDV iznosi 2.125,00 eura. Priznat joj je i trošak sudskih pristojbi na dvije tužbe u ukupnom iznosu od 87,38 eura te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 119,12 eura. Navedeno sveukupno iznosi 2.331,50 eura, a taj joj trošak treba odmjeriti u omjeru od 83,50% što iznosi 1.946,80 eura. Priznat joj je i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 600,00 eura u cijelosti jer je taj trošak bio potreban neovisno o uspjehu tužiteljice u sporu. Stoga je tužiteljici priznat trošak ovog postupka u ukupnom iznosu od 2.546,80 eura. Prihvaćen je i zahtjev tužiteljice za isplatu zateznih kamata na troškove postupka od dana donošenja ove odluke do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP) po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO.

34. Tužiteljici kao nepotreban u smislu čl. 155. ZPP nije priznat trošak sastava podnesaka od 09.02.2023., 06.03.2023., 06.09.2023., 14.11.2023., 14.12.2023., 15.12.2023., 31.05.2024., 23.07.2024. i 04.02.2025. Naime, u podnesku od 09.02.2023. tužiteljica ponavlja navod da se ne protivi da se treća osoba obavijesti o parnici (pri čemu se napominje da za obavijest treće osobe o parnici posve neodlučno što smatra tužiteljica) te ističe da ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva. U podnesku od 06.03.2023. tužiteljica ističe da se protivi miješanju umješača koji je po ocjeni ovog suda dokazao pravni interes za miješanje na strani 1. tuženika (njegov je osiguratelj). U podnesku od 06.09.2023. tužiteljica nepotrebno ponavlja navode o protivljenju miješanju i o tome da se ne protivi da se treća osoba obavijesti o parnici. Uz podnesak od 14.11.2023. tužiteljica dostavlja sudsku praksu, dok u podnesku od 14.12.2023. ispravlja tužbeni zahtjev iz tužbe za sastav koje joj je priznat trošak. U podnesku od 15.12.2023. u predmetu Pn-2508/23 obavještava sud da će u ovom predmetu predložiti spajanje parnica, dok u podnesku od 31.05.2024. ponavlja svoj prijedlog iz podneska od 15.12.2023. za spajanje parnica. U podnesku od 23.07.2024. tužiteljica se očituje na prijedlog da se obavijesti Croatia osiguranje d.d. o parnici, a takvo njezino očitovanje je posve neodlučno. U podnesku od 04.02.2025. tužiteljica uređuje tužbeni zahtjev što je mogla učiniti na ročištu održanom tog istog dana. Po ocjeni ovog suda svi su ovi podnesci bili nepotrebni za vođenje ove parnice. Nije joj priznat niti trošak pristupa na ročište za objavu presude jer niti taj trošak nije bio potreban za vođenje parnice u smislu čl. 155. ZPP. Navedeno stoga što u slučaju da stranka ne pristupi ročištu za objavu, a uredno je o istome obaviještena, presuda se odmah nakon ročišta objavljuje na e-Oglasnoj ploči suda te je ista trenutno dostupna. Ukoliko dostava poziva nije uredna, presuda je odmah nakon ročišta šalje punomoćniku stranke putem e-komunikacije pa je i u tom slučaju trenutno dostupna.

35. Na temelju odredaba Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 57/22, 88/22) ovaj sud je kunske iznose preračunao u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz tog Zakona (1 euro = 7,53450 kuna).

U Zagrebu 1. prosinca 2025.

Sutkinja:

Marija Šipek

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA

tužiteljici pristojba na presudu u iznosu od 119,12 eura