REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

Poslovni broj: Pp-1163/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog OF, radi prekršaja iz članka 57. stavka 7. u vezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog Policijske postaje Bjelovar Klasa: 211-07/25-4/30493, Urbroj: 511-02-05-25-1 od 24.3.2025., nakon provedenog žurnog postupka i proglašenja presude dana 27.11.2025., na temelju članka 183. u vezi članka 221. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 1. prosinca 2025.,

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENI OF, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin O i E, r. N, rođen **.**.1959. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., umirovljenik, 560,00 eura, oženjen, 2 djece, državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata, prekršajno neosuđivan,

k r i v j e

I što je dana 24. ožujka 2025., u 7:56 sati, u Bjelovaru, upravljao osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] krećući se [adresa] T prometnom trakom za skretanje u lijevo iz smjera zapada u smjeru istoka te dolaskom do raskrižja sa ulicom Andrije Hebranga, nakon što je postupio po postavljenom prometnom znaku „STOP-obavezno zaustavljanje“, potom je ušao u raskrižje skrećući u lijevo u smjeru sjevera, a da prethodno nije propustio sva vozila koja su se kretala cestom s prednošću prolaska, uslijed čega je oduzeo prednost prolaska, kojom prilikom je u prednji lijevi dio njegovog vozila udario prednjim desnim dijelom osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljala EF, krećući se ulicom Andrije Hebranga iz smjera sjevera u smjeru juga, cestom s prednošću prolaska, te je zadržavala smjer kretanja ravno, time da je u prometnoj nesreći na oba vozila nastala materijalna šteta,

dakle, kao vozač u prometu na cesti nije propustio vozilo koje se kreće cestom s prednošću prolaska, uslijed čega je izazvao prometnu nesreću,

pa je time počinio prekršaj iz članka 57. stavka 4. i 7. u vezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu se na temelju istog propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA OD 240,00 EURA (dvjesto četrdeset eura).

II Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 60 dana od dana primitka pravomoćne presude.

Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu, ista će se na temelju članka 34. stavka 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 160,00 eura (sto šezdeset eura) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

III

Na temelju članka 139.stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak postupka s naslova paušala u ukupnom iznosu od 56,27 eura (pedeset šest eura i dvadeset sedam centi), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. POLICIJSKA POSTAJA BJELOVAR, obaveznim prekršajnim nalogom Klasa: 211-07/25-4/30493, Urbroj: 511-02-05-25-1 od 24.3.2025., oglasila je okrivljenika krivim radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Na navedeni obavezni prekršajni nalog okrivljenik je pravodobno uložio prigovor, nakon čega je pobijani nalog stavljen van snage i proveden je žurni postupak.

3. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.

4. Ispitani OF navodi da je kritične zgode u 7:56 sati, u [adresa], upravljao osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] te se kretao ulicom Milana Šufflaya od zapada prema istoku nailazeći na tzv. "T" raskrižje sa ulicom A. Hebranga koja predstavlja cestu s prednošću prolaska u odnosu na kolnik kojim se kretao. Radilo se o jutarnjoj gužvi u prometu na gradskim prometnicama, posebno na prometnici A. Hebranga. Prilazeći raskrižju uočio je veliku fluktuaciju prometa na glavnoj prometnici u oba smjera, time da se ispred njega prema tom raskrižju kretalo jedno vozilo koje je bilo izvjesno vrijeme zaustavljeno pred raskrižjem kako bi se uključilo na cestu s prednošću prolaska. Kada je prišao navedenom raskrižju bio je prinuđen vozilo zaustaviti u mjestu zbog fluktuacije prometa na ulici A. Hebranga. U jednom trenutku s njegove desne strane na glavnoj prometnici nije bilo vozila koji su se kretala prema sjeveru, u kojem se smjeru namjeravao kretati skretanjem u lijevo na raskrižju. No s njegove lijeve strane prema istom raskrižju se kretalo nekoliko vozila, a prvo vozilo je bilo crvene boje i jasno je uočio je da je na tom vozilu prilikom prilaska raskrižju uključen desni pokazivač smjera. Stoga je s razlogom zaključio da vozač tog vozila registarske oznake [registarska oznaka] namjerava skretati u desno na raskrižju uključujući se u [adresa]. M. Šufflaya. To je bio razlog zbog kojeg je iz mjesta započeo s ulaskom u raskrižje u namjeri skretanja u lijevo, ali ga je iznenadila reakcija navedenog vozača vozila, jer to vozilo nije skretalo u desno već se nastavilo pravocrtno kretati navedenom prometnicom Z. Uočivši tu opasnost u mjestu je zaustavio vozilo, ali unutar raskrižja, dok je vozač predmetnog automobila manevrom upravljača pokušao izbjeći nalet na njegovo vozilo pri čemu nije uspio, pa je došlo do blažeg dodira tih vozila i nastupanja manje imovinske štete. Prema tome, nema sumnje da je svojim načinom vožnje oduzeo prednost prolaska drugom sudioniku u prometu na cesti s prednošću prolaska, ali je do toga došlo jer je doveden u izvjesnu zabludu o postupanju vozača spomenutog automobila zbog uključenog pokazivača smjera. No, svjestan je činjenice da je ta zabluda bila otklonjiva, jer je po prometnim propisima bio dužan sačekati i sa sigurnošću se uvjeriti da li će predmetno vozilo [registarska oznaka] započeti sa skretanjem u desno u navedenu sporednu ulicu i tek bi tada imao dopuštenje uključiti se u raskrižje, što ovdje nije bio slučaj. Stoga je njegov način vožnje bio protupropisan te je predstavljao uzrok nastaloj štetnoj posljedici i prekršaj priznaje u cijelosti.

5. Na temelju priznanja okrivljenika, koje je stavljeno u usporedbu sa izvješćem o prekršaju, zapisnikom o očevidu te dokumentacijom očevida, kao i sadržajem CD MEDIJA, sud je sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj opisan u izreci ove presude koji mu se stavlja na teret, pa je proglašen krivim te mu je izrečena blaža novčana kazna od zakonom propisane.

6. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik počinio prekršaj opisan u izreci presude, jer osim što se prvotno izjasnio da se smatra krivim te je potom u obrani opisao svoj protupravan način vožnje i priznao prekršaj, ujedno su spomenuti dokazi potpuno sukladni sa sadržajem njegove obrane. Prvotno je u navedenom izvješću službena osoba jasno naznačila da je u danoj situaciji okrivljenik bio sudionik u prometu navedenim vozilom, u kojoj prometnoj situaciji je oduzeo prednost prolaska osobnom automobilu [registarska oznaka], što je dovelo do nastupanja štetne posljedice.

7. Nadalje, u samom zapisniku o očevidu uviđa da je do prometne nesreće došlo u naselju na gradskoj prometnici u dnevnim uvjetima vožnje na tzv. T raskrižju gdje je širina kolnika ul. A. Hebranga 6,00 metara, uz dopušteno ograničenje brzine od 50 m/h. Nastavno se spominju sudionici prometne nesreće i vozila kojima su upravljali kao i oštećenja na predmetnim vozilima, uz napomenu kako na kolniku nisu zaostali materijalni tragovi. Time se prema lokaciji oštećenja jasno razabire da je okrivljenik osobnim vozilom [registarska oznaka] ulazio sa sporednog kolnika na glavnu prometnicu i oduzeo prednost prolaska drugom vozilu i tako izazvao štetnu posljedicu.

8. Prema dokumentaciji očevida i situacijskom planu uviđa se sporno raskrižje sa više prometnih traka koje je omeđeno pješačkim prijelazom. Prije raskrižja iz pravca kretanja okrivljenika postavljen je vertikalni prometni znak "Stop". Potom se uočavaju vozila koja su sudjelovala u nesreći i oštećenja nastala na njima, tako da je na automobilu kojim je upravljao okrivljenik oštećena prednja lijeva bočna strana, dok je na automobilu oštećene nastala šteta na desnoj bočnoj strani i na oba vozila radilo se o strugotinama po boji i laku.

9. I na kraju, pregledom CD medija odnosno video snimke nadzorne kamere koja se nalazi na kružnom toku tik uz sporno raskrižje, uviđa se da je na osobnom automobilu [registarska oznaka] još od ulaska u kružni tok bio uključen desni pokazivač smjera, time da je pokazivač smjera ostao uključen i nadalje prilikom kretanja, pa time i neposredno prije raskrižja gdje se nalazio okrivljenik na sporednom kolniku [adresa]. M. Šufflaya. Usprkos tome, oštećena je na predmetnom raskrižju nastavila sa pravocrtnim kretanjem, dok je okrivljenik dolaskom navedenog vozila [registarska oznaka] do raskrižja započeo iz mjesta s ulaskom u raskrižje u namjeri skretanja ulijevo. U tom smislu je uvjerljiva obrana okrivljenika gdje ističe kako je doveden u zabludu od strane drugog sudionika u prometu, jer je smatrao kako će osobno vozilo [registarska oznaka] skretati udesno na istom raskrižju upravo zbog uključenog desnog pokazivača smjera.

10. Međutim, bez obzira na naprijed navedeno, predmetna zabluda kod okrivljenika je bez sumnje bila otklonjiva obzirom da je on prema prometnim propisima imao dužnost i obavezu sačekati postupanje vozača vozila [registarska oznaka] kod prilaska raskrižju i uvjeriti se da će to vozilo doista skretati udesno u [adresa]. T, pa je tek u tom trenutku imao dopuštenje započeti s uključivanjem u raskrižje. Time je u svakom slučaju okrivljenik opisanom radnjom preuranjenog ulaska u raskrižje sa sporednog kolnika nesumnjivo oduzeo prednost prolaska drugom sudioniku u prometu koji se vozilom nalazio na cesti s prednošću prolaska, uslijed čega je došlo do nastupanja štetne posljedice, tako da je način vožnje okrivljenika ipak bio protupropisan te je predstavljao jedini i direktan uzrok nastaloj štetnoj posljedici.

11. Obzirom da postoji izričito priznanje okrivljenika za prekršaj stavljen mu na teret, sud je jedino provodio dokaze koji se odnose isključivo na odluku o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, sukladno članku 171a stavka 3. Prekršajnog zakona i u tom smislu je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenika iz koje proizlazi da nije do sada kažnjavan za bilo koju vrstu prekršaja.

12. Dakle, cijeneći detaljnu i uvjerljivu obranu okrivljenika kojom izričito i u cijelosti priznaje protupravan način vožnje, sud ga je oglasio krivim za spomenuti prekršaj te mu je izrečena blaža novčana kazna od zakonom propisane.

13. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir imovno stanje okrivljenika, kao olakotna okolnost cijeni se priznanje prekršaja, usprkos tome da se protupravna radnja mogla utvrditi drugim dokazima, te činjenica da kao umirovljenik ima niska mjesečna primanja, a kritičan je za svoj način vožnje, time da do sada kao dugogodišnji vozač nije činio prekršaje iz oblasti prometa. Osim toga, njegova reakcija neupitno je izazvana propustom drugog sudionika u nesreći, jer je doveden u stanje izvjesne zablude o radnji koju će poduzeti u prometu. Stoga se prema okolnostima prometne situacije svakako može zaključiti da je prekršaj počinjen nehajnim oblikom krivnje i to samo zbog neopreznosti i pogrešne procijene prometne situacije vozača, pa uzevši u obzir sve olakotne okolnosti u zbiru, bilo je uvjeta za primjenu instituta ublažavanja kazne. Time je izrečena novčana kazna primjerena osobnim svojstvima okrivljenika, težini prekršaja kao i stupnju krivnje te nastaloj šteti, pa je dostatna da utječe na njegovu svijest i buduću oprezniju i sigurniju vožnju te poštivanje prometnih propisa, kako bi se izbjeglo daljnje kršenje prometne discipline, na koji način će se postići zakonska svrha kažnjavanja u smislu individualne i generalne prevencije.

14. Međutim, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

15. Iako je za ovo djelo prekršaja propisana zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, prema novom Prekršajnom zakonu proizlazi da sud može odrediti takvu mjeru, ovisno o težini počinjenog prekršaja i objektivne mogućnosti daljnjeg ugrožavanja sigurnosti drugih sudionika u prometu i imovine. U konkretnom slučaju nalazi se da je okrivljenik samo zbog nesmotrenosti i pomanjkanja potrebne pažnje oduzeo prednost prolaska drugom sudioniku u prometu, gdje nije bio dovoljno obazriv, a to znači da njegov način vožnje nije bio bezobziran i opasan, tako da nema stvarne opasnosti niti je objektivno za očekivati da bi mogao ponoviti takvu ili sličnu protupravnu radnju kojom se ugrožava sigurnost drugih sudionika u prometu, zbog čega nije smisleno i svrsishodno u prvom navratu izricati takvu zaštitnu mjeru.

16. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, kao i stvarni trošak koji se odnosi na izradu skice lica mjesta i fotoelaborata, jer ipak ostvaruje redovna mjesečna primanja i može platiti navedeni iznos troškova postupka, bez da tako ugrozi vlastito uzdržavanje ili članova obitelji.

U Bjelovaru, 1. prosinca 2025.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Izdavatelju obaveznog prekršajnog naloga