Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: Psp-26/2025-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Varaždinu, OIB: 14828046348, po sutkinji Ivančici Klinec, u pravnoj stvari tužiteljice KJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Tamari Posavec, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Slunjski i Rudnički u Varaždinu, protiv tuženika FJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku, Tomislavu Kneževiću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Plavetić, Knežević, Kriković u Novom Marofu, radi smetanja posjeda, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 11. studenog 2025., u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, dana 1. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženik, FJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], smetao tužiteljicu, KJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u njezinom posljednjem mirnom posjedu nekretnine čkbr. [katastarska čestica], zgrada i dvorište u Selišću, površine 95 čhv, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k.o.: 318566, Ključ, na adresi [adresa], na način da je naložio trgovačkom društvu Termoplin d.d., Varaždin, Ulica Vjekoslava Špinčića 80, da izvrši obustavu isporuke plina na mjernom mjestu koje se nalazi na navedenoj nekretnini na adresi [adresa], što su radnici trgovačkog društva Termoplin d.d. i učinili dana 10. srpnja 2025., čime je tužiteljica onemogućena u korištenju plina na navedenoj nekretnini na adresi njezinog prebivališta.

II. Nalaže se tuženiku, FJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da izda nalog trgovačkom društvu Termoplin d.d. da nastavi s isporukom plina na mjernom mjestu koje se nalazi na adresi [adresa], na nekretnini čkbr. [katastarska čestica], zgrada i dvorište u Selišću, površine 95 čhv, upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška], k.o.: 318566, Ključ, i time omogući korištenje plina tužiteljici KJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na adresi njezinog prebivališta, u roku od 8 dana.

III. Zabranjuje se tuženiku, FJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] svako buduće takvo ili slično smetanje tužiteljičinog posjeda nekretnine čkbr. [katastarska čestica], zgrada i dvorište u Selišću, površine 95 čhv, upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška], k.o.: 318566, Ključ, na adresi [adresa].

IV. Nalaže se tuženiku, FJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tužiteljici, KJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 864,81 EUR (osamsto šezdeset četiri eura i osamdeset jedan cent) zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove odluke, 1. prosinca 2025., do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za stri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 8 dana.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužiteljica je dana 21. srpnja 2025. podnijela tužbu radi smetanja posjeda s prijedlogom za određivanje privremene mjere u kojoj u bitnome navodi da je tuženik dana 10. srpnja 2025. u popodnevnim satima kada tužiteljica i članovi njezine obitelji nisu bili kod kuće, izvršio obustavu isporuke plina na mjernom mjestu koje se nalazi na adresi unajmljene nekretnine [adresa]. Navodi kako je obustava isporuke plina izvršena temeljem zahtjeva/naloga krajnjeg kupca – vlasnika nekretnine, ovdje tuženika, i to po radnicima opskrbljivača plinom – trgovačkog društva Termoplin d.d., koje je zaprimilo nalog tuženika za obustavom isporuke plina na mjernom mjestu koje se nalazi na adresi [adresa]. Tužiteljica smatra kako joj je opisanim činom – davanjem naloga trgovačkom društvu Termoplin d.d. da izvrši obustavu isporuke plina na mjernom mjestu koje se nalazi na adresi prebivališta tuženice, po kojem nalogu je i postupljeno, tuženik samovlasno smetao tužiteljicu u mirnom posjedu nekretnine na adresi [adresa], budući su tim činom tužiteljica i članovi njezine obitelji sada onemogućeni u korištenju plina na adresi svojeg prebivališta, čime je tužiteljičina faktična vlast nad nekretninom znatno ograničena, odnosno ometana jer tužiteljica sada u kući u kojoj prebiva ne može kuhati, niti grijati vodu za pranje/kupanje, a dolaskom hladnijih dana neće moći ni grijati kuću. Tužiteljica je zaključno istaknula kako nije u mogućnosti posljednji mirni posjed štititi putem samopomoći jer je nastavak isporuke plina na mjernom mjestu koje se nalazi na adresi prebivališta tužiteljice moguć samo temeljem zahtjeva, odnosno naloga tuženika, koji je kao vlasnik nekretnine na adresi [adresa], krajnji kupac u odnosu na opskbljivača plinom, zbog čega je prisiljena zaštitu svog posjeda tražiti u sudskom postupku.

2. Tužba i prijedlog za određivanje privremene mjere dostavljeni su tuženiku, radi davanja odgovora na isti. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom navodi kako nije sporno da je tužiteljica trenutno u posjedu nekretnine kčbr. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], no ističe kako joj je Ugovor o najmu otkazan slijedom čega je njezin posjed nezakonit. Navodi kako je Ugovor o najmu raskinut u više navrata usmenim putem te da se je tuženica obvezala iseliti iz predmetne nekretnine najkasnije do 1. lipnja 2025. Ističe kako je tuženik tužiteljici putem punomoćnika dostavio pismeni raskid spomenutog ugovora te je pozvao na iseljenje, a da se tuženica ne želi iseliti iz nekretnine pravdajući svoj ostanak u istoj na zahtjevu da joj tuženik naknadi određena ulaganja koje je tužitelj u nekretnini obavio bez suglasnosti tuženika. Navodi kako tužiteljica nema valjanu osnovu boravka u nekretnini zbog čega on trpi štetu koja se očituje u tome da isti ne može iznajmiti predmetnu nekretninu drugim potencijalnim najmoprim cima za daleko veći iznos mjesečne najamnine nego je to bilo ugovoreno s tužiteljem. Vezano uz navode da bi putem ovlaštenog distributera izvršio obustavu isporuke plina u odnosu na navedenu nekretninu tuženik se ni na koji način nije očitovao. Zaključno je podnio protutužbu sa zahtjevom za iseljenje tužiteljice iz predmetne nekretnine.

3. Prije svega valja istaknuti kako je ovom postupku doneseno rješenje kojim je radi sprečavanja nastanka teško nadoknadive štete određena predložena privremena mjera, i to rješenjem Psp -26/2025-5 od 23. rujna 2025. Navedeno rješenje potvrđeno je rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, broj: Gž -945/2025-2 od 25. listopada 2025. Ujedno je ovosudnim rješenjem Psp-26/2025-7 od 2. listopada 2025. razdvojen postupak po tužbi tužiteljice, protiv tuženika radi smetanja posjeda od postupka po protutužbi tuženika tužiteljice, radi iseljenja, a radi odvojenog raspravljanja i donošenja zasebne odluke o protutužbi.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u spis i pročitao dokumentaciju sadržanu u istom i to: Ugovor o najmu od 7. svibnja 2012. (listovi 6-10 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (list 12 spisa), ispis e -mail konverzacije između Termoplin d.d. i punomoćnika tužiteljice (listovi 13 -14 spisa), dopis tuženika upućen tužiteljici od 16.04.2025. (list 20 spisa), te je saslušao svjedoke ŽJ i BJ te tužiteljicu KJ.

4.1. Sud je odbio dokazni prijedlog za saslušanjem tuženika i svjedoka predloženog po tuženiku, GJ, kao nebitne za donošenje odluke o ovoj pravnoj stvari, a iz razloga koji se iznose u nastavku. Prije svega valja reći da tuženik u odgovoru na tužbu nije osporio niti sam čin smetanja posjeda niti činjenicu da je tužiteljica u posljednjem mirnom posjedu nekretnine. Tuženik ni na pripremnom ročištu nije osporio naprijed navedene činjenice, već je i dalje ostao kod prijedloga da se predloženo saslušanje tužitelja i svjedoka izvede isključivo na okolnost da je ugovor o najmu nekretnine zaključen s tužiteljicom raskinut i da tuženik trpi štetu zbog činjenice da tuž iteljica ne želi iseliti iz predmetne nekretnine. Sud je na pripremnom ročištu strankama, u skladu s načelom otvorenog pravosuđenja, ukazao na odredbu čl. 441. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje u tekstu ZPP).prema kojoj se raspravljanje o tužbi radi smetanja posjeda ograničava samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog čina smetanja, dok je isključeno pravo na raspravljanje o pravu na posjed, pravnoj osnovi posjeda, savjesnosti ili nesavjesnost i posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Usprkos danom upozorenju i činjenici da je tuženik u ovom postupku bio zastupan po kvalificiranom punomoćniku, tuženik nije predložio provedbu nikakvih dokaza na okolnosti koje su od ključnog značaja za donošenj e odluke u ovom postupku - posljednje stanje posjeda i nastali čin smetanja, dok je prema ocjeni ovog suda izvedba dokaza saslušanjem tuženika i svjedoka na predložene okolnosti - da je ugovor o najmu raskinut i da tuženik trpi štetu bitno isključivo za postupak koji će se provesti pod zasebnim brojem temeljem ovosudnog rješenja Psp -26/2025-7 od 2. listopada 2025. kojim je razdvojen postupak po tužbi tužiteljice, protiv tuženika radi smetanja posjeda od postupka po protutužbi tuženika tužiteljice, radi iseljenja, a radi odvojenog raspravljanja i donošenja zasebne odluke o protutužbi . Ovdje također valja istaknuti da je tuženik bio uredno pozvan na ročište održano dana 11. studeni 2025., na koje ročište nije pristupio, pri čemu je njegov punomoćnik nedolazak opravdao činjenicom da je istome izrečena mjera opreza zabrane približavanja tužiteljici. Iako navedeno ni na koji način nije dokazao (dostavom odluke kojom bi takva mjera bila izrečena), za istaknuti je kako je zabrana približavanja pravno obvezujuća i njeno kršenje se sankcionira, međutim, sama prisutnost osobe prema kojoj je zabrana izrečena na ročištu ne predstavlja povredu prava na pristup sudu za drugu stranku koja je pozvana na to ročište. Dakle, kršenje zabrane približavanja nije isto što i povreda prava na pristup sudu te pravo na pristup sudu ostaje zajamčeno i u situaciji kada na ročištu prisustvuje osoba prema kojoj je zabrana izrečena. Stoga je sud ocijenio kako je tuženikov nedolazak na ročište bio neopravdan, a zbog prirode ovog postupka koji je hitan, i činjenice da tuženikovo saslušanje na predložene okolnosti nije od značaja za donošenje predmetne odluke, pri čemu je tuženik bio uredno zastupan po punomoćniku na ročištu, odbio je izvođenje dokaza na okolnosti koje su u konačnici potpuno nebitne za donošenje odluke o ovoj pravnoj stvari i proveo postupak bez predloženog saslušanja tuženika i svjedoka predloženog po tuženiku. Također valja istaknuti kako je punomoćnik tuženika na glavnoj raspravi, a nakon saslušanja svjedoka i tužiteljice, predložio da se tuženik sasluša i na okolnost samog čina smetanja posjeda i razloge za izvršeni čin smetanja posjeda. Prije svega, za iznošenje takvog dokaznog prijedloga je nastupila prekluzija prava na iznošenje novih dokaznih prijedloga, pri čemu se ističe kako za donošenje odluke o ovoj pravnoj stvari uopće nisu ni relevantni razlozi koji su doveli do izvršenog čina smetanja, dok sam čin smetanja posjeda tuženik nikada nije ni sporio.

5. Na temelju članka 8. ZPP-a, nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka, sud je odlučio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

6. Predmet ovog spora je zahtjev za utvrđenjem čina smetanja posjeda tužiteljice od strane tuženika na način da je isti naložio trgovačkom društvu Termoplin d.d., Varaždin, Ulica Vjekoslava Špinčića 80, da izvrši obustavu isporuke plina na mjernom mjestu koje se nalazi na navedenoj nekretnini na adresi [adresa], što su radnici trgovačkog društva Termoplin d.d. i učinili dana 10. srpnja 2025., čime je tužiteljica onemogućena u korištenju plina na navedenoj nekretnini na adresi njezinog prebivališta, zahtjev za uspostavom prijašnjeg stanja i zabrana takvog i budućeg smetanja.

7. U postupku smetanja posjeda sud utvrđuje posljednje stanje posjeda i čin smetanja posjeda, dok nije od utjecaja pravo na posjed, pravna osnova posjeda i savjesnost posjednika. Slijedom navedenog, da bi pružio posjedovnu zaštitu, sud treba utvrditi samo prethodno navedene pretpostavke. Također, u ovom postupku valja primijeniti odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst; dalje u tekstu ZV). Sukladno odredbi čl. 10. ZV posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, dok je sukladno odredbi čl. 20. st. 1. ZV. samovlast zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. Prema odredbi čl. 20. st. 2. ZV-a tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. Nadalje, prema čl. 21.st.1. ZV -a, koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok prema st. 3. istog članka ZV -a pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Nadalje, odredbom čl. 22. st. 1. ZV propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Prema čl. 22. st. 2. ZV sud pruža ovu zaštitu posjeda u postupku za smetanje posjeda, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu. Također je i odredbom čl. 441. ZPP -a propisano da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

7.1. Slijedom navedenog, za traženje posjedovne zaštite aktivno je legitimiran posljednji mirni posjednik i to protiv pasivno legitimirane osobe koja je počinila čin smetanja (oduzela tužitelju posjed ili ga na drugi način smetala u posjedovanju), odnosno osobe koja je dala nalog za smetanje ili u čijem je interesu počinjeno smetanje, a on se od toga nije ogradio. Na tužitelju je teret dokaza činjenice da je bio posljednji mirni posjednik (time da posjed postaje miran protekom rokova propisanih u čl. 21. st. 3. ZV za zaštitu posjeda) te čina smetanja. Stoga je u posjedovnoj parnici isključeno raspravljanje o pravu vlasništva na nekretnini, pravu na posjed i naknadi štete, na što se ukazuje s obzirom na višekratno tijekom postupka isticane navode tuženika o raskinutom Ugovoru o najmu nekretnine i činjenicu da uslijed odbijanja iseljenja iz nekretnine tuženik trpi štetu. N avedene činjenice nisu relevantne u posjedovnoj parnici kako to proizlazi iz ovdje citiranih zakonskih odredbi, već je relevantno utvrditi u čijem se posljednjem mirnom posjedu nalazi mjesto prijepora te tko je , odnosno po čijem nalogu, počinio radnje koje tužiteljica navodi kao čin smetanja.

8. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u posjedu nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k.o., koja nekretnina je u vlasništvu tuženika. Nije sporna ni činjenica da je na nekretnini na adresi [adresa] izvršena obustava isporuke plina po radnicima Termoplina d.d., a tuženik nije osporio niti da je on dao nalog da se izvrši obustava isporuke plina.

9. Sporno je je li izvršenom obustavom isporuke plina na nekretnini koja se nalazi na adresi [adresa], a koja je u posjedu tužiteljice, tuženik izvršio čin smetanja posjeda.

10. Prije svega valja istaknuti da je u odnosu na procesni element sud utvrdio da je tužiteljica pravodobno zatražila posjedovnu zaštitu. Naime, tužiteljica je u tužbi navela da je dana 10. srpnja 2025. u popodnevnim satima, za vrijeme kada tužiteljica i članovi njezine obitelji nisu bili kod kuće, izvršena obustava isporuke plina na mjernom mjestu na adresi unajmljene nekretnine u čijem je ona posjedu, a koja se nalazi na adresi [adresa]. Iz dostavljene e -mail prepiske od 11. srpnja 2025., između Termoplina d.d. i punomoćnika tužiteljice, razvidno je da je tužiteljica po izvršenom činu smetanja tražila da se hitno nastavi sa isporukom plina . Iz iskaza tužiteljice i saslušanih svjedoka proizlazi da je do samog čina smetanja posjeda došlo 3. srpnja 2025., a ne kako je to u tužbi navedeno 10. srpnja 2025., pri čemu valja istaknuti kako su saslušani svjedoci i tužiteljica iskazivali uvjerljivo i sigurno. Obzirom je tužba ovom sudu podnesena dana 21. srpnja 2025., to je, neovisno o tome je li se čin smetanja posjeda dogodio 3. srpnja 2025. ili 10. srpnja 2025., razvidno da je tužba podnesena unutar prekluzivnog roka od 30 dana od dana saznanja za čin smetanja posjeda, odnosno da je tužiteljica pravovremeno zatražila posjedovnu zaštitu podnošenjem tužbe ovom sudu unutar propisanog roka od 30 dana od dana kada je saznala za čin smetanja i osobu koja je izvršila čin smetanja.

11. Uvidom u dokumentaciju sadržanu u spisu sud je nesporno utvrdio:

- da su parnične stranke dana 7. svibnja 2012. sklopile Ugovor o najmu nekretnine

– stana u [adresa] (zgrada i dvorište u Selišću), na adresi [adresa], koji se sastoji od 2 sobe i kuhinje te pomoćne zgrade, ukupne površine 60 m2, a stanu pripada i dvorište te pomoćna zgrada. Istim ugovorom ugovoreno je da će unajmljeni stan osim tužiteljice, kao najmoprimca, koristiti i članovi obiteljskog kućanstva EJ, BJ i HJ, a ugovor o najmu sklopljen je na neodređeno vrijeme te prestaje na temelju otkaza koji se daje u pismenom obliku i predaje drugoj ugovornoj strani neposredno, uz potpis ili poštom preporučeno.

- Da je kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] – u naravi zgrada i dvorište u Selišću sa 95 čhv, upisan FJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ovdje tuženik.

- Da je dana 11. srpnja 2025. punomoćnica tužiteljice uputila trgovačkom društvu Termoplin d.d., zahtjev za hitnim nastavkom isporuke plina na adresi [adresa] te da je istog dana od strane Trgovačkog društva Termoplin d.d. punomoćnici tužiteljice odgovoreno na način da je izneseno je obustava isporuke plina na mjernom mjestu izvršena temeljem Zahtjeva krajnjeg kupca na kojeg glasi obračunsko mjerno mjesto, u skladu s propisima plinskog gospodarstva te da je postupanje Termoplina d.d. provedeno u skladu s procedurom plinske regulative

– čl. 8. Općih uvjeta opskrbe plinom kojim je uređeno sklapanje ugovora o opskrbi plinom, kao temeljnog akta temeljem kojeg se može vršiti opskrba plinom. Pri tom je istaknuto kako je u kontekstu plinske regulative krajnji kupac vlasnik građevine, a podnositeljici zahtjeva ukazano je na obvezu ukazivanja da je vlasnik građevine na predmetnom mjernom mjestu u kojem slučaju se može provesti revizija navedenog postupanja Termoplina d.d.

12. Iz iskaza saslušanih svjedoka BJ i ŠJ , koji su u bitnom iskazivali suglasno, proizlazi da je dana 3. srpnja 2025. tužiteljica posljednji put prije izvršenog čina smetanja posjeda koristila plin, i to prije zajedničkog obiteljskog odlaska u trgovinu, a nakon povratka iz trgovine da je primijećeno da plina u kući nema, što članovima obiteljskog kućanstva u prvi tren i nije bilo tako čudno obzirom su mislili da se u selu izvode neki radovi radi čega je izvršena obustava isporuke plina. Međutim, kako plin i dalje nije dolazio, to je ŽJ, suprug tužiteljice, otišao u selo da provjeri imaju li druga kućanstva plin, te je na putu susreo susjedu koja mu je ispričala da mu je plin isključen po djelatnicima Termoplina koji su prvotno došli na njenu adresu navodeći kako imaju nalog FJ za obustavu isporuke plina, nakon čega ih je ona uputila na ispravnu adresu na kojoj se nalazi nekretnina FJ, konkretno, nekretninu koja je u posjedu tužiteljice. Svjedoci su također suglasno iskazali kako je suprug tužiteljice kontaktirao Termoplin d.d. od kojih je dobio informaciju da je obustava isporuke plina na nekretnini izvršena na zahtjev FJ, koji je sami zahtjev za obustavom isporuke obrazložio potrebom izvođenja određenih radova na nekretnini. Iz iskaza svjedoka također proizlazi da se tužiteljica i njezina obitelj u posjedu predmetne nekretnine nalaze još od 2013. godine, pri čemu je svjedok ŽJ izjavio kako tužiteljici i njenoj obitelji do veljače 2025. godine nitko nije osporavao pravo na posjed. Naveo je kako je u veljači 2025. prvi put zaprimljen zahtjev tuženika za iseljenje iz nekretnine, no kako tuženik nije tužiteljici želio izvršiti isplatu za izvršena ulaganja, to ni tužiteljica nije pristala iseliti iz nekretnine. U pogledu činjenica bitnih za donošenje odluke o ovoj pravnoj stvari saslušani svjedoci iskazivali su suglasno, jasno, sigurno i uvjerljivo, slijedom čega je sud njihove iskaze ocijenio vjerodostojnima.

13. Iz iskaza tužiteljice pak proizlazi da je dana 3. srpnja 2025. bila kod kuće sa obitelji te je u popodnevnim satima kuhala kavu i tada je sve uredno radilo. Nakon što je sa obitelji otišla u trgovinu i vratila se kući, prilikom pripremanja večere primijet ila je da nema plina, nakon čega su sačekali određeno vrijeme misleći da se u selu izvode radovi zbog kojih je izvršena privremena obustava isporuke plina, no kako nakon izvjesnog vremena plin nije dolazio, da je suprug otišao u selo provjeriti kakva je situacija sa drugim kućanstvima. Na putu da je susreo susjedu koja mu je rekla da mu je plin isključen po djelatnicima Termoplina koji su dan ranije prvotno došli na njenu adresu izvršiti obustavu isporuke plina, a po nalogu FJ, no da im je ona rekla da se njegova nekretnina ne nalazi na toj adresi. Tužiteljica je također navela kako je njen suprug, ŽJ, kontaktirao Termoplin sa zahtjevom da se ponovno uključi plin, no da mu je rečeno da takav zahtjev može uputiti isključivo vlasnik nekretnine. Istaknula je kako u predmetnoj nekretnini živi unazad 13 godina sa svojom obitelji i nikada nije bilo nikakvih problema sa tuženikom, koji je dolazio kod njih isključivo radi ubiranja najamnine, no da je nekoliko mjeseci prije predmetnog događaja zatražio iseljenje iz nekretnine prijeteći da će izvršiti i obustavu isporuke električne energije.

14. Sud je nakon pomno izvršene analize iskaza svjedoka koji su o predmetu spora svjedočili uvjerljivo i u bitnom suglasno prihvatio kao vjerodostojne, a kao takav je prihvatio i iskaz tužiteljice koji nije u suprotnosti sa iskazima saslušanih svjedoka niti s dokumentacijom sadržanom u spisu. Pri tom je osobito važno napomenuti da je i tuženik svojim navodima iznijetim u odgovoru na tužbu potvrdio činjenicu posljednjeg posjeda tužiteljice na predmetnoj nekretnini, dok činjenicu da je upravo on dao nalog da se izvrši obustava isporuke plinom u postupku ni na koji način nije osporio, ali se na isto nije ni posebno očitovao.

15. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka sud je nesporno utvrdio da je tužiteljica, kao najmoprimac, bila posljednji posjednik nekretnine nalazeće na adresi [adresa], kčbr. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Također je utvrdio da je kao vlasnik navedene nekretnine upisan tuženik, koji je upravo u svojstvu vlasnika nekretnine dao nalog trgovačkom društvu Termoplin d.d. Varaždin da na mjernom mjestu na adresi [adresa], izvrši obustavu isporuke plina, što u konačnici ni sam ne spori. Opisanom radnjom tuženik je izvršio samovlasno smetanje posjeda tužiteljice .

16. Slijedom svega navedenog, budu ći da je tužiteljica provedenim dokazima dokazala sve bitne pretpostavke za posjedovnu zaštitu, postojanje njezinog posljednjeg mirnog posjeda predmetne nekretnine te da ju je tuženik opisanim radnjama smetao i uznemirio u tom posjedu, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan. Stoga je tužbeni zahtjev tužiteljice usvojen te je odlučeno kao u točkama I -III izreke ovog rješenja.

17. Obzirom da je dakle tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan, osnovan je i zahtjev s osnova nastalih troškova postupka. Naime, odredbom čl. 154. st. 1. ZPP -a propisano je da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. U ovom je sporu tužiteljica uspjela u cijelosti kako u pogledu zatraženog glavničnog iznosa, tako i sporednog potraživanja u vidu zateznih kamata, pa je stoga tuženik dužan tužiteljici u cijelosti naknaditi troškove postupka.

17.1. Kao troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice sud je tužiteljici priznao troškove jednokratne nagrade za prvostupanjski postupak radi smetanja posjeda u iznosu od 625,00 EUR, temeljem Tbr. Tbr. 7. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/2023; dalje u tekstu Tarifa) i Tbr. 46. Tarife te trošak sastava prijedloga za izdavanje privremene mjere u iznosu od 200,00 EUR -a temeljem Tbr. 11. t. 1. i 2. Tarife. Navedeni iznos valja uvećati za trošak sudske pristojbe na tužbu u zatraženom i plaćenom iznosu od 13,27 EUR te trošak sudske pristojbe na presudu u zatraženom iznosu od 13,27 EUR, kao i trošak sudske pristojbe na prijedlog i rješenje o osiguranju u iznosu od 13,27 EUR sve sukladno vrijednosti predmeta spora i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj: 37/23).

17.2. Slijedom navedenog, tužiteljici su priznati ukupni troškovi ovog postupka u iznosu od 864,81 EUR, koje joj je tuženik, obzirom je u cijelosti izgubio spor, dužan naknaditi, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koja teče od dana donošenja ove presude do isplate, sukladno odredbi čl. 151.st. 3. ZPP-a prema kojoj parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka, a o zateznim kamatama na iznos parničnog troška odlučuje sud na zahtjev stranka.

18. Temeljem citiranih zakonskih odredbi odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Varaždinu, 1. prosinca 2025.

Sutkinja

Ivančica Klinec

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi ovome sudu, pismeno, u tri primjerka, time da o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužiteljica, po punomoćnici, Tamari Posavec, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Slunjski i Rudnički u Varaždinu

2. Tuženik, po punomoćniku, Tomislavu Kneževiću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Plavetić, Knežević, Kriković u Novom Marofu.