REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Trogiru

Obala Bana Berislavića 1

21220 Trogir

Poslovni broj: P-3761/2023-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu Divna Ivančev, u pravnoj stvari tužitelja: SS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Antonio Šalov, odvjetnik u [adresa]; protiv tuženika: 1. PS, zastupan po privremenom zastupniku Iva Ševo, odvjetnik u [adresa] ; 2.TEODOR VIDOVIĆ, zastupan po privremenom zastupniku Iva Ševo, odvjetnik u Trogiru; 3.Hrvatske ceste društvo s ograničenom odgovornošću, za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta, OIB 55545787885, Vončinina ulica 3, 10000 Zagreb, zastupan po punomoćniku Natalija Tešija, odvjetniku Splitu; 4.OPĆINA MARINA, OIB 84238675791, Ulica Ante Rudana 47, 21222 Marina,zastupan po punomoćniku Ivana Hrstić Marinac, odvjetnik u Splitu; radi: utvrđenja, nakon zaključene glavne rasprave od 20.listopada 2025.g a objavljene na ročištu dana 28. studenog 2025.godine

p r e s u d i o  j e

1.Utvrđuje se spram tuženika pod 1. HS „HUNDUS“ i spram tuženika BS, da je tužiteljica vlasnica točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 41 m2 i to baš onog dijela koji je u vještvu stalnog sudskog vještaka Ivana Barbalića dipl.ing.geod. „ Split, listopad 2024.g.“ označen slovima „B-C-D-K-J-G-H-B, te se utvrđuje spram tuženika pod 3. Hrvatske ceste d.o.o. Šibenik i tuženika pod 4 Općinu Marina da je tužiteljica vlasnica točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 7 m2, koji dio je u naprijed citiranom Vještvu označen slovima „B-L-M-N-P-D-C-B“, pa je tužiteljica ovlaštena temeljem ove presude po njenoj pravomoćnosti i prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ishoditi uknjižbu prava vlasništva na novoformiranim nekretninama na svoje ime i za cijelo.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi tvrdi da su na nekretnini označenoj kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao vlasnici upisani tuženi pod 1 i 2, dok je na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pravo vlasništva upisano na Hrvatske ceste Šibenik. Tužiteljica je stvarna vlasnica točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 41 m2 koji dio je na Geodetskom snimku „Šibenik, 31.kolovoz 2007. , izrađenom od Ureda za izmjeru d.o.o. Šibenik označen slovima „A-B-E-FG-H-A, kao i točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 7 m2, koji dio je na naprijed citiranom geodetskom snimku označen slovima „B-C-D-E-B“, a vlasništvo iste stekla je kupoprodajom od S SSE koja je pak vlasništvo navedenih nekretnina stekla kupoprodajom od stvarnog vlasnika ŽS ([adresa]), tako da se tužiteljica osobno i preko svojih prednika nalazi u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu predmetnih nekretnina više od 150.god.

2.Dana 29.02.2024.g tužiteljica je ustala tužbom protiv Općine Marina radi utvrđenja prava vlasništva točno određenog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] pod posl. br. P-782/2024. Na ročištu od 12.lipnja 2024.g, a na prijedlog tužitelja, predmet pod posl. br. P-782/2024 je pripojen predmetu P-3761/2023 radi jedinstvenog raspravljanja i odlučivanja.

3.Nakon provedenog očevida a u podnesku tužitelja od 06.11.2025.g uređen je tužbeni zahtjev tužitelja, točno onako kao što stoji u izreci.

4.Kako su tuženi ad 1 i 2 odsutna i nepoznata boravišta, a što je utvrđeno kroz JRO evidenciju, istima je ovaj sud imenovao privremenog zastupnika u osobi Iva Ševo, odvjetnik u [adresa], sukladno članku 84. stavak 2. t. 4 ZPP-a („Narodne Novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05 i 96/08, 57/11, 148/11, 25/13).

5.Privremeni zastupnik u odgovoru na tužbu od 04.03.2024.g ističe da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te predlaže da sud provede postupak i da se izvedu svi predloženi dokazi.

6.Tuženi ad 3 u odgovoru na tužbu od 28.09.2023.g ističe da osporava osnovanost tužbenog zahtjeva te se predlaže zahtjev odbiti kao neosnovan. Ističe se prigovor promašene pasivne legitimacije jer je u tužbi kao tuženik označena pravna osoba Hrvatske ceste d.o.o. Šibenik, a naziv tuženika je Hrvatske ceste d.o.o. U posjedovnom listu 251 kao posjednik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane su Hrvatske ceste Šibenik. Pravna osoba pod tim nazivom ne postoji, niti je ikad postojala. Stoga tuženik nije pravni slijednik upisane pravne osobe, pa ne može biti ni pasivno legitimiran u ovom postupku. Tuženik se protivi da se kao dokaz u ovom postupku koristi geodetski snimak koji je izradilo geodet angažiran od strane tužiteljice. Ovo stoga, što taj dokaz nema značenje nalaza i mišljenja vještaka danog u postupku izvođenja dokaza vještačenjem u skladu s odredbama čl. 250. do 261. ZPP-a. Naime, značaj nalaza i mišljenja vještaka u parnici ima samo nalaz i mišljenje vještaka kojeg je u tom svojstvu odredio sud u konkretnoj parnici, a ne nalaz i mišljenje osobe koju je angažirala neka od stranaka ( Vrhovni sud RH, Rev 797/01 od 25. rujna 2001. godine). Prema odredbi čl. 82. st. 1 . Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) državnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava tuženik pod 2/.Predmetne nekretnine ne predstavljaju državnu cestu, jer nijedna državna cesta ne prolazi kroz Sevid. Kada bi se i radilo o državnoj cesti, ovaj tuženik ne bi bio pasivno legitimiran, jer je državna cesta temeljem čl. 3. st . 1. i 2. Zakona o cestama javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske i na njoj se ne može stjecati pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Predmetna nekretnina je nerazvrstana cesta koja sukladno čl. 101. Zakona o cestama predstavlja javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Stoga je pasivno legitimirana jedinica lokalne samouprave, a ne tuženik. Ističe se prigovor nedostatka aktivne legitimacije, jer tužiteljica nije dokazala da je vlasnica predmetnih nekretnina. U Ugovoru o kupoprodaji od 10.08.1984. godine koji je dostavljen uz tužbu ne navodi se uopće čestica koja je predmet prodaje .

7.Tužena ad 4 u odgovoru na tužbu od 24.04.2024.g ističe kako predmetnom tužbom tužiteljica traži da su utvrdi vlasnicom točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 7m2 koji je u tužbi priloženom geodetskom snimku označen slovima B-C-D-E-B te da je ovlaštena temeljem ove presude po njenoj pravomoćnosti i prijavnog lista temeljem kojeg de se provesti parcelacija čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama izvrši uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta koja de nastati tim prijavnim listom na ime tužiteljice za cijelo uz istovremeni izbris tog prava s imena Hrvatske ceste Šibenik za cijelo. U činjeničnim navodima tužbe tužiteljica ističe kako je pravo vlasništva utuženog realnog dijela predmetne nekretnine stekla kupoprodajom od S SSE, koja pak da je vlasništvo stekla kupoprodajom od stvarnog vlasnika ŽS (P) te se tužiteljica osobno i putem svojih pravnih prednika nalazi u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu predmetnih nekretnina više od 150 godina. Tužena ističe kako je u zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina] Z. U. [broj ZK uloška] kao vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisan subjekt Hrvatske ceste, Šibenik, a ne tužena, pa se postavlja pitanje pasivne legitimacije tužene ukoliko utuženi realni dio nekretnine ne predstavlja javno dobro u općoj uporabi-nerazvrstanu cestu u neotuđivom vlasništvu tuženika. Također se navodi kako isprave koje je tužiteljica dostavila uz svoju tužbu ne potkrjepljuju činjenične navode tužbe , obzirom da tužbi nije priložen ugovor o kupoprodaji koji je tužiteljica zaključila s SSE, dok se iz tužbi priloženog ugovora koji su 10.08.1984. zaključili ŽS i SSE ne može utvrditi na koju točno nekretninu se isti navodi, a niti ima bilo kakvih dokaza kojima bi se mogli provjeriti tužbeno navodi o slijedu stjecanja vlasništva i dugotrajnosti posjeda. Sve druge isprave priložene tužbi, osim preslika posjedovnog lista, se ne odnose na utuženu česticu već na njoj susjednu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za koju nema nikakvih dokaza da bi predstavljala vlasništvo tužiteljice i na kojoj je izgrađeno više objekata pa nije moguće utvrditi na koji točno od njih se odnosu uporabna dozvola i tužbi položeno uvjerenje nadležnog ureda za katastar. Zaključno se postavlja i pitanje dopustivosti dijela tužbenog zahtjeva koji se odnosi na parcelaciju obzirom da iz priložene skice proizlazi da utuženi realni dio predstavlja izgrađeno građevinsko zemljište. Slijedom navedenog tužena ističe kako iz priloženih dokaza ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva pa se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu te predlaže da sud odbaci tužbu a podredno odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, sve uz nalog tužiteljici da tuženoj nadoknadi trošak parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom koja od presuđenja do isplate teče po stopi propisanoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima.

8.U tijeku dokaznog postupka ovaj sud je izvršio uvid u Posjedovni list 479, 264 i 251 K. O. [katastarska općina] Područnog ureda za katastar Šibenik od 28.08.2023.g, izvršio uvid u geodetski snimak dijelova kat. čest. broj [katastarska čestica] K. O [katastarska općina] od strane Ureda za izmjeru Geo Šibenik, pregledao Uvjerenje Područnog ureda za katastar Šibenik od 07.08.2019.g, pregledao Izvod iz katastarskog plana za K. O. [katastarska općina] od 07.08.2019.g te kopiju snimke iz zraka Područnog ureda za katastar Šibenik Odjel za katastar nekretnina Šibenik iz 1967.g,pregledao uporabnu dozvolu za građevine izgrađene do 15.veljače 1968.g Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Ispostave Trogir od 03.01.2020.g., pregledan Kupoprodajni ugovor "Sevid, 10.08.1984.g", proveo očevid na licu mjesta dana 27.09.2024.g., pregledao Nalaz i mišljenje vještaka geodeta Ivan Barbalić od 28.10.2024.g., saslušao svjedoke NS ženu H, CS pok. B te tužiteljicu kao stranku.

9.Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da bi bila vlasnica točno određenih realnih dijelova čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u vještvu vještaka Ivana Barbalića označen slovima B-C-D-K-J-G-H-B površine 41 m2 i dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u vještvu vještaka OS označen slovima B- L-M-N-P-D-C-B površine 72 m2, a čemu se tuženi ad 3 i 4 protivili navodeći da se radi o nerazvrstanoj cesti koja sukladno čl. 101 Zakona o cestama predstavlja Javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi i da je pasivno legitimirana jedinica lokalne samouprave tj. tužena ad 4 Općina Marina a ne tužena ad 3.

10.S obzirom na takve odgovore na tužbu ovaj sud je proveo očevid na licu mjesta kojim je utvrđeno da se radi o nekretnini u Sevidu blizu objekt anagrafske oznake Podkosa 24, odnosno da predmet spora predstavlja objekt starije gradnje katnosti prizemlje s krovom i njegova okućnica, a koji objekt u svom sjevernom dijelu prelazi na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], dok je u svom južnom dijelu položen na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina], s time da je predmet spora sa sjeverne strane omeđen rubom objekata i zida, dok je sa svih ostalih strana omeđen betonskim zidom i suhozidom s time da sjeverni rub objekta na kojem se nalaze ulazna vrata direktno graniči sa asfaltiranom prometnicom ( nerazvrstana cesta naziva Podkosa).

11.U pisanom Nalazu i mišljenju vještak Ivan Barbalić je utvrdio da čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na skici lica mjesta predstavlja lik označen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-A šrafiran zelenom bojom ukupne površine 296 m2, i koji predmet spora položen je u istočnom dijelu, a na skici lica mjesta predstavlja lik označen točkama B-C-D-K-J-G- H-B šrafiran plavom bojom površine 41 m2 što predstavlja 41/296 dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], dok čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] predstavlja veliku česticu ukupne površine 7868 m2 pod više različitih kultura i posjeda. Predmet spora položen je u njenom centralnom dijelu ( prilog 1) a na skici lica mjesta predstavlja lik označen točkama B-L-M-N-P-D-C-B šrafiran crvenom bojom površine 7 m2 što predstavlja 7/7868 dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i koji predmet spora u naravi predstavlja jedinstven posjed koji se sastoji od objekta starije gradnje katnosti prizemlje s krovom i njegove okućnice, i koji posjed je odvojen betonskim zidovima i suhozidom a na koji se objekt pristupa sa sjeverne strane direktno sa javno prometne površine.

12.Iz iskaza saslušanih svjedoka NS žene H i PS pok. B i same tužiteljice, a čijim je iskazima sud poklonio vjeru, je utvrđeno da se radi o nekretnini koju je tužiteljica dobila od supruga a koji je to kupio od trećih osoba unatrag 30 godina, s time da su vlasnici te nekretnine bile osobe iz Sevida, te da kao susjeda, NS kazala da nikada nije čula da bi netko isticao bilo kakva prava vlasništva na ovoj nekretnini a koja nekretnina je mala kamena kućica koja se sastoji od prostorije u prizemlju i jedne na katu, oko koje kućice obilazi cesta koja je starosti najmanje 100 godina, te da od njenog dolaska u Sevid 1995.g se ništa nije mijenjalo na istoj, a da je već tada ta kuća bila vlasništvo tužiteljice.

13.Iz iskaza pak svjedoka PS je utvrđeno da se ova predmetna nekretnina nalazi 50-ak m od njegove kuće, čiji prvotni vlasnici su bili njegovi rođaci u četvrtom koljenu jer je TS koji je naslijedio svog oca čijeg imena se ne može sjetiti, a njegov otac naslijedio to od zajedničkog im prednika ŠS, prodao Bruno ovu kuću trećim osobama i koja kuće je preprodavana u dva i više navrata, te da se radi o kući rađenog krajem 40-ih godina prošlog stoljeća te da nikada nije čuo da bi predmetna kuća bila građena na terenu vlasništvo Općine ili Hrvatskih cesta, već se radilo o parceli sa čije zapadne strane je parcela koja je pripala njegovom djedu HS pok. OS i bratu mu BS a istočna strana pripala ŽS i Ž koji je brat ŽS i u kojoj diobi između istih je predmetan nekretnina pripala ŽS i Ž nadimka " N" koji je nadimak bio obitelji ŽS i obitelji djeda ovog svjedoka HS, navodeći dalje da je TS koji je naslijedio ŽS i C to prodao te da nije nikada bilo problema u svezi ovog predmeta spora koji je pripao prednicima tužitelja ŽS i Ž čiji je unuk bio O a posebno navodeći da nikada ovaj dio nekretnine nije bio cesta te da su se uvukli na nekretninu u svoje pa tako i "šentadu" da bi mogli komotnije prolaziti, a koja "šentada" da je napravljena prije 2012.g.

14.Iz iskaza tužiteljice kao stranke je utvrđeno da je njen bivši suprug to kupio 2001. ili 2002.g, koja kupljena kuća je ostala u istim gabaritima od trenutka prodaje s time da je ona iza kuće dogradila Wc koju dogradnju i posjed joj nitko nije branio, posebno da bi joj branio bilo tko od Hrvatskih cesta ili Općine Marina odnosno kazala da onako kako je kupljeno da je tako i korišteno.

15.Da su točni navodi tužiteljice i saslušanih svjedoka utvrđeno je i pregledom Kupoprodajnog ugovara "Sevid 10.08.1984.g" kojim je prednik tužitelja ŽS pok. B ([adresa]), koji nadimak je u Posjedovnom listu označen pogrešno kao " N", prodao SSE iz [adresa], konobu na gomili u Sevidu s pripadajućom česticom sa nasutim žalom a koja konoba u naravi sada čini kamenu kuću, katnicu tužiteljice, a kako je to utvrđeno iz iskaza tužiteljice 2001.g kupio njen suprug, odnosno sve ovo potvrđuje iskaze saslušanih svjedoka da je kuća prodavana u više navrata i da nikada nitko od trećih osoba pa ni tuženih nije isticao pravo vlasništva odnosno da taj dio koji je bio predmet kupoprodaje prvo 1984.g od strane vlasnika i posjednika ŽS bio dio kuće i okućnice i koji kao takav nije predstavljao niti nerazvrstanu cestu kako to tvrdi tuženik ad 3 niti Javno dobro u općoj upotrebi za koju bi bila pasivno legitimirana tužena ad 4.

15.Kako je dakle iz iskaza saslušanih svjedoka i same tužiteljice utvrđeno da dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ne predstavljaju niti cestu niti Javno dobro već dio okućnice i obiteljske kuće tužiteljice, koja je u posjedu kako tužiteljice tako i njenih prednika više od 100 godina, ovaj sud je usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti budući da je utvrđeno da točno određeni realni dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] i čest zem 24382/1 K. O. [katastarska općina] čine dio kuće i okućnice te da nikada nisu predstavljali Javno dobro odnosno nerazvrstanu cestu, niti se koristilo kao Javno dobro u općoj upotrebi, odnosno kao nerazvrstana cesta, a što je bio razlog usvajanja tužbenog zahtjeva tužiteljice u cijelosti primjenom odredbe članka 159. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne Novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12), jer je osobno a tako i preko svojih pravnih prednika vlasništvo točno određenih realnih dijelova čest. zem. stekla dosjelošću, s napomenom da je tužbeni zahtjev postavljen sukladnoj recentnoj sudskoj praksi.

16.Odluka o trošku nije donesena budući da tužitelj istog nije zatražio.

U Trogiru, 28. studenog 2025.

Sudac

Divna Ivančev

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda na nadležni Županijski sud podneskom u 3 primjerka.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. PS; TEODOR VIDOVIĆ; OPĆINA MARINA, Ulica Ante Rudana 47, [adresa] Marina; Hrvatske ceste društvo s ograničenom odgovornošću, za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta, Vončinina ulica 3, [adresa] Zagreb; OPĆINA MARINA, Ulica Ante Rudana 47, [adresa] Marina

3.Spis