REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-1196/2024-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Maji Hilje, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, koje zastupa punomoćnik Branimir Perić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., Zagreb, ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika Zavorovalnica Sava, zavarovalna družba d.d., Slovenija, Maribor, Cankarijeva ulica 3, Sava osiguranje d.d. Podružnica Hrvatska, R. Frangeša Mihanovića 9, Zagreb, OIB: 45237012600, radi isplate, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene 23. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 1. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I./ Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku Zavarovalnica Sava, zavarovalna družba d.d., Slovenija Maribor, Cankarijeva ulica 3, Sava osiguranje d.d., Podružnica Hrvatska, OIB 45237012600, R. Frangeša Mihanovića 9, Zagreb isplatiti tužitelju EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, HR-10 000 Zagreb iznos od 645,85 EUR1 zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 09.08.2021. do 31.12.2022. po stopi za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a za razdoblje od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određivala za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poen, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Zavarovalnica Sava, zavarovalna družba d.d., Slovenija Maribor, Cankarijeva ulica 3, Sava osiguranje d.d., Podružnica Hrvatska, OIB 45237012600, R. Frangeša Mihanovića 9, Zagreb naknaditi tužitelju EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, HR-10 000 Zagreb troškove parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.".

II./ Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 609,38 EUR, u roku od 15 (petnaest) dana.

III/ Odbija se, kao neosnovan, zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka u iznosu od 140,62 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka nadvodi da je 7. lipnja 2021. došlo je do prometne nezgode u Zagrebu za koju je djelomično odgovoran osiguranik tuženika jer je nepropisno upravljajući vozilom reg. oznake i broja [registarska oznaka] prije dolaska do raskrižja imao upaljen desni pokazivač smjera, na koji način je jasno i pravodobno upozorio druge sudionike u prometu o namjeri skretanja desno (čl. 44. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, "Narodne novine" br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23., 145/24. – dalje: ZSPC) te ne bi došlo do prometne nezgode da je isti skretao desno jer bi vozilo osiguranika tužitelja uspjelo skrenuti lijevo ispred osiguranika tuženika bez međusobnog kontakta. Navodi da je uslijed opisane prometne nezgode na predmetnim automobilima nastala materijalna šteta. Tužitelj je po prijavi štete od strane osiguranika i obradi zahtjeva za naknadu štete, 9. kolovoza 2021. u cijelosti nadoknadio imovinsku štetu nastalu na vozilu reg. oznaka [registarska oznaka] u iznosu od 16.220,75 kn odnosno 2.152,86 EUR. Ističe da je šteta na predmetnom vozilu nadoknađena temeljem police kasko osiguranja broj: 8305024634. Nakon što se tužitelj obratio tuženiku sa regresnim zahtjevom za naknadu štete, tuženik je u cijelosti otkloni zahtjev kao pravno neosnovan. S obzirom da tužitelj smatra da postoji i krivnja osiguranika tuženika za nastanak predmetne nezgode, jer je isti druge sudionika u prometu jasno i pravodobno upozorio da namjerava skrenuti desno u križanju, dajući znak pomoću pokazivača smjera, ali je unatoč tome nastavio sa kretanjem u križanju radi čega je i došlo do nezgode, čemu u prilog govori i činjenica što je osiguranik tuženika štetu na svom vozilu po polici obveznog osiguranja naplatio razmjerno stupnju krivnje sudionika nezgode tj. umanjeno za 30% vlastite krivnje, tužitelj ima pravo na potraživanje isplaćene naknade štete od tuženika u omjeru krivnje njegovog osiguranika od najmanje 30%, što odgovara iznosu od 645,85 EUR, jer je tužitelj isplatom gore navedenog iznosa naknade štete stekao pravo prema osobi koja je odgovorna za štetu do visine isplaćene naknade sukladno čl. 963. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23. – dalje: ZOO).Tužitelj pojašnjava da je po polici kasko osiguranja isplatio svom osiguraniku, vlasniku vozila kojim je upravljala ŽU, naknadu štete koja je nastala na tom vozilu u ovom štetnom događaju. S obzirom da je tužitelj isplatio osiguraniku tuženika za štetu na vozilu kojim je upravljao EU 70% nastale štete, a obzirom na doprinos tog vozača u omjeru od 30%, to tužitelj od tuženika kao osiguranika osobe suodgovorne za štetni događaj u omjeru od 30% potražuje regresno isplatu 30% iznosa koji je isplatio svom osiguraniku po kasko osiguranju.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik priznaje nastanak štetnog događaja i činjenicu da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] koje je sudjelovao u štetnom događaju na dan nastanka štetnog događaja bilo osigurano po polici obveznog automobilskog osiguranja br. 470739562 kod tuženika. Međutim, tuženik osporava suodgovornost svog osiguranika za izazivanje prometne nesreće obzirom da je iz cjelokupne dokumentacije razvidno da je isključivi krivac za izazivanje nesreće osiguranik tužitelja. Pojašnjava da se kritične zgode osiguranik tuženika kretao glavnom cestom (Ulicom svetog Mateja), dok se na istu osiguranik tužitelja uključivao sa sporedne ceste (Školski prilaz), koja ulica ima znak upozorenja (trokut) te je, zanemarujući prometni znak, osiguranik tužitelja u potpunosti zanemario da se vozilo osiguranika tuženika kreće glavnom cesto te se pokušao uključiti na istu. Tuženik osporava navod tužitelja da je osiguranik tuženika djelomično odgovoran za prometnu nezgodu jer je imao upaljen desni pokazivač smjera budući da to ničim nije dokazano. Ističe da iz opisane dinamike nastanka prometne nesreće jasno proizlazi da osiguranik tuženika nije prekršio niti jednu normu propisanu ZSPC, već je upravo suprotno navedenom, osiguranik tužitelja vršio radnju uključivanja na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska te je bio dužan propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom. S obzirom da se uključio sa sporedne ceste na glavnu prometnicu bez da se uvjerio da to može učiniti na siguran način te da nije propustio sva vozila koja se kreću tom prometnicom prekršio je odredbu čl. 57. st. 4. ZSPC te je isključivo odgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja. Dodaje da je se, prema stavu o adekvatnoj uzročnosti koji prevladava i u sudskoj praksi, u obzir uzima samo onaj uzrok koji je pravno odlučujući, a pravno relevantni uzrok štete je onaj koji po redovitom tijeku stvari dovodi do nastanka štete, što je u konkretnom slučaju upravo radnja osiguranika tužitelja koji nije zaustavio vozilo na cesti koja je označena trokutom (sporedna cesta) te se nije uvjerio da radnju uključivanja u promet može poduzeti bez dovođenja u opasnost ostalih sudionika prometa. Da je osiguranik tužitelja od svoje radnje odustao, do štete ne bi došlo. Zaključno tuženik navodi da ne osporava visinu tužbenog zahtjeva u pogledu visine štete koja je nastala na vozilu osiguranika tužitelja.

3. Sud je tijekom postupka izvršio uvid i pročitao je dokumentaciju u spisu, saslušao je svjedoke ČU (list 154.-155. spisa), ŽU (list 178. - 179. spisa) i EU (list 179. spisa) te je proveo prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Berislavu Šimunoviću iz Zagreba (list 182. -188. spisa).

4. Ocjenom provedenih dokaza, i to kako svakog dokaza zasebno, tako i dovođenjem svih provedenih dokaza u međusobnu vezu u skladu s odredbom čl. 8. Zakon o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – dalje: ZPP), ovaj je sud došao do uvjerenja da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Naime, predmet spora predstavlja regresni zahtjev tužitelja za naknadu štete u omjeru od 30% koja mu je nastala isplatom svom osiguraniku štete na vozilu koja je nastala u štetnom događaju (prometnoj nezgodi) od 7. lipnja 2021. u Zagrebu za koju tužitelj drži suodgovornim osiguranika tuženika u navedenom omjeru.

6. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, međutim sporna je dinamika nastanka istog kako ga tužitelj opisuje u tužbi te s tim u vezi postojanje suodgovornosti osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja. Nije sporna visina tužbenog zahtjeva, međutim sporna je njegova osnovanost u cijelosti.

7. Uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu utvrđeno je da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u trenutku štetnog događaja bilo osigurano policom kasko osiguranja kod tužitelja, da je predmetnim vozilom u trenutku nezgode upravljala ŽU, da je osiguranik tužitelju podnio tužitelju prijavu i zahtjev za naknadu štete 15. lipnja 2021. po polici kasko osiguranja, potom da je podnesen zahtjev za naknadni izvid štete koji je sačinjen temeljem pregleda vozila obavljenog 19. srpnja 2021., i da je vozilo popravljeno 23. srpnja 2021. (list 7.-9., 38.-44., 46., 50., 52., 54., 56., 70. -72., 74., 76.- 78. spisa). Nadalje je utvrđeno da je osiguranik tuženika podnio tužitelju, temeljem police automobilskog osiguranja, prijavu i zahtjev za naknadu štete 7. lipnja 2021., povodom koje je sačinjen izvid štete i pregled vozila reg. oznake [registarska oznaka] i na osnovu kojeg je tužitelj, kao osiguratelj vozila reg. oznake [registarska oznaka] nadoknadio osiguraniku tuženika štetu u iznosu umanjenom za 30% po osnovi suodgovornosti (list 80., 82.-84., 86., 92., 104., 108., 110., 112. spisa).

8. Iz spisa proizlazi da sudionici prometne nezgode ŽU i ĆU (sada EU – podaci utvrđeni od strane suda uvidim u JRO MUP-a putem sustava eSpis) u vezi predmetnog štetnog događaja nisu obavijestili policiju niti su popunili europsko izvješće o nezgodi.

9. Opis dinamike prometne nesreće koji su sudionici nezgode popunili u prijavi štete tužitelju razlikuju se u bitnom u tome je li EU prilikom kretanja glavnom cestom upaljenim pokazivačem smjera iskazao namjeru skretanja u desno, ili navedeni pokazivač smjera nije imao upaljen (list 52. i 86. spisa).

10. Na te je okolnosti stoga sud saslušao sudionike nezgode u svojstvu svjedoka te je proveo prometno vještačenje.

11. Napominje se da je sud, po prijedlogu tužitelja, saslušao ČU koja je kao vlasnik vozila reg. oznake [registarska oznaka] prijavila štetu i podnijela zahtjev za naknadu štete, međutim ista je iskazala da nema nikakvih relevantnih saznanja o predmetu spora budući da je vozilo prodala ŠU pa pretpostavlja da isti nije izvršio prijenos vlasništva na svoje ime i da je ona zbog toga i dalje bila evidentirana kao vlasnik.

12. Kako je tužitelj u vezi isplate naknade štete nastale na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] putem e-maila komunicirao sa BU, tužitelj je predložio da se saslušaju u svojstvu svjedoka ŠU i OU, međutim kako tužitelj u ostavljenom mu roku nije dostavio podatke o adresama navedenih svjedoka, sud taj dokaz nije izvodio (čl. 241. ZPP).

13. Saslušana kao svjedok, ŽU je u bitnom navela da se sjeća prometne nezgode koja se dogodila 7. lipnja 2021. Navela je da je, nakon što je dijete ostavila u školi, vozila Ulicom Školski prilaz te je došla do križanja sa ulicom Sv. Mateja u Dugavama sa namjerom skretanja u tu ulicu, odnosno s namjerom skretanja u lijevo. Dakle, vozila je cestom koja nema prednost prolaska te je trebala provjeriti ima li opasnosti za nesmetano uključivanje na cestu Sv. Mateja koja je bila cesta sa prednošću prolaza, što je i učinila, a kojom prilikom je uočila vozilo kojim je upravljao mlađi gospodin i na čijem vozilu je bio upaljen pokazivač smjera za skretanje u desno pa je zaključila da se nesmetano može uključiti na cestu, međutim vozač nije skrenuo u desno nego je nastavio voziti ravno i u tom je trenutku došlo do sudara. Iskazala je da su oba vozila bila u voznom stanju, ali sa određenim oštećenjima pa nije bilo potrebno obavještavati policiju, već su sastavili izvješće o događaju zajedno sa agentima u osiguranju.

14. Svjedok EU je naveo da se sjeća prometne nezgode koja se dogodila 7. lipnja 2021. Vozio je glavnom cestom, a gospođa koja nije imala prednost prolaska se priključivala na glavnu cestu, skretala je u lijevo gledajući sa njezine strane, a on je vozio ravno. Naveo je da ju je uočio kad je već bila na glavnoj cesti te je reagirao kočenjem, ali nije uspio zaustaviti vozilo prije sudara. Dodao je da oštećenja na vozilima nisu bila značajna te su nakon nezgode otišli u osiguranje i gospođa se složila da će ispuniti europsko izvješće tako da ne moraju zvati policiju. Osporio je da je na vozilu bio upaljen desni pokazivač smjera s obzirom da se prije toga na ulicu Sv. Mateja uključio skrećući u lijevo sa ulice Republike Njemačke te je nastavio voziti ravno. Do sudara je došlo maksimalno 50 metara od njegovog uključivanja na Ulicu Sv. Mateja. Naveo je da je, kad je skretao u Ulicu Sv. Mateja, imao upaljen lijevi pokazivač smjera koji se prilikom izravnavanja volana isključio. Brzina kretanja njegovog vozila je bila oko 30 km/h.

15. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Berislava Šimunovića proizlazi da je u ovom štetnom događaju vozilo osiguranika tužitelja s prednjim lijevim dijelom naletio na prednji desni bočni dio vozila osiguranika tužitelja, u predjelu prednjeg branika s desne bočne strane. Kako policija nije napravila očevid, nije moguće utvrditi točno mjesto sudara, kako po duljini tako niti po širini kolnika. Vještak je utvrdio da je, prema smjerovima kretanja vozila, do sudara došlo u istočnoj prometnoj traci Ulice Sv. Mateja kojom se od juga prema sjeveru kretalo vozilo osiguranika tuženika. Vještak nije imao elemenata za izračun brzina kretanja oba vozila, neposredno prije i u trenutku sudara. Naveo je da su obje iskazane varijante odigravanja predmetnog štetnog događaja, na način kako su to iskazivali sudionici nezgode (vozači), tehnički moguće i prihvatljive. Pojasnio je da je u trenutku štetnog događaja promet u predmetnom raskrižju bio reguliran vertikalnom signalizacijom. Vozačica vozila osiguranika tužitelja je za svoj smjer kretanja imala prometni znak "raskrižje s cestom s prednošću prolaska" pa da se zaustavila ispred raskrižja i propustila vozilo osiguranika tuženika koje je imalo prednost prolaska raskrižjem da prođe raskrižjem i da je tek nakon toga poduzela radnju uključivanja, do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Tehničkim putem nije moguće utvrditi da li je vozilo osiguranika tuženika prije ulaska u raskrižje imalo upaljen desni pokazivač smjera ili nije, međutim i da je imalo upaljeni desni pokazivač smjera, vozačica vozila osiguranika tužitelja je morala pričekati da vozilo osiguranika tuženika započne s radnjom skretanja desno i tek tada je mogla krenuti u radnju ulaska u raskrižje sa skretanjem u lijevo jer bi tek u tom trenutku bila sigurna da će ove radnje moći izvršiti sigurno i bez opasnosti za vozilo osiguranika tuženika koje se kretalo glavnom cestom.

16. Stranke nisu imale primjedbe niti prigovore na nalaz i mišljenje sudskog vještaka pa je stoga sud, ocijenivši da su nalaz i mišljenje jasni, argumentirani, objektivno provjerljivi i točni te sačinjeni sukladno pravilima znanosti i vještine, iste u cijelosti prihvatio.

17. Neposredno cijeneći iskaze saslušanih svjedoka, sud nije poklonio vjeru iskazu svjedokinje ŽU u dijelu u kojem je navela da je vozilo koje je vozilo cestom s prednošću prolaska, u trenutku kad se ona trebala uključiti sa sporedne na glavnu cestu, imalo upaljen desni pokazivač smjera. U odnosu na tu spornu činjenicu sud je poklonio vjeru iskazu svjedoka EU. Naime, iz isprava u spisu proizlazi da su oba sudionika prometne nezgode i neposredno nakon nezgode, prijavljujući štete na vozilima kojima su upravljali, u pogledu ove činjenice istaknuli u potpunosti oprečne navode, jednako kao i prilikom iskazivanja pred ovim sudom. Prema ocjeni suda, EU je iskazivao uvjerljivije, iskrenije, i životno logičnije od svjedokinje ŽU.

18. Na temelju prednjih utvrđenja i zaključaka, sud je došao do uvjerenja da se prometna nezgoda od 7. lipnja 2021. nije dogodila na način kako je opisano u tužbi. Upravo suprotno, do nezgode je došlo kad se osiguranica tužitelja uključila sa sporedne na glavnu cestu bez da se prethodno uvjerila da to može učiniti bez opasnosti za sebe i druge sudionike u prometu. Pritom sud nije utvrdio da bi postojala suodgovornost drugog sudionika prometne nezgode zbog navodno upaljenog desnog pokazivača smjera. Važno je istaknuti da na pitanje postojanja suodgovornosti EU ne utječe činjenica da je vlasnik vozila kojim je on upravljao tom zgodom pristao na isplatu naknade štete umanjenu za 30% očigledno prihvaćajući time suodgovornost vozača, a s obzirom da sud na temelju rezultata provedenog postupka ne pronalazi da bi takva suodgovornost postojala.

19. Naime, odredbom čl. 43. st. 1. ZSPC određeno je da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja (čl. 43. st. 2. ZSPC).

20. Nadalje, prema odredbi čl. 44 st. 1. ZSPC prije obavljanja radnji vozilom iz članka 43. ovoga Zakona, vozač je dužan druge sudionike u prometu jasno i pravodobno upozoriti o svojoj namjeri, dajući im znak pomoću pokazivača smjera i stop svjetla ili, ako oni ne postoje, odgovarajući znak rukom. Ako znak iz stavka 1. ovoga članka vozač daje pomoću pokazivača smjera, on ga mora davati za sve vrijeme obavljanja radnje vozilom, a nakon obavljene radnje mora prestati davati znak (čl. 44. st. 2. ZSPC).

21. Također, odredbom čl. 57. st. 4. ZSPC određeno je da je vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom.

22. S obzirom na utvrđenje suda da se osiguranica tužitelja na glavnu prometnicu uključila na način da nije primijenila onaj stupanj dužne pažnje koji se u skladu s čl. 43. ZSPC zahtijeva, a to iz razloga što se na glavnu cestu uključila prije nego li je vozilo osiguranika tuženika, čak i kada bi se uzelo kao dokazano (iako tome nije tako) da je vozač tog vozila dao desni pokazivač smjera i time manifestirao namjeru skretanja sa glavne prometnice u desno, odnosno na sporednu prometnicu s koje se na glavnu uključivala osiguranica tužitelja, započeo radnju skretanja u desno. Da je osiguranica tužitelja postupila na način opisan u čl. 43. i čl. 57. st. 4. ZSPC do nezgode ne bi došlo, što je potvrdio i sudski vještak.

23. Slijedom utvrđenja da osiguranik tuženika ni na koji način nije doprinio nastanku štetnog događaja, nema zakonskog uporišta za regresnu odgovornost tuženika u smislu odredbe čl. 963. ZOO. Time je tužbeni zahtjev ocijenjen kao neosnovan te je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

24. Budući da je tužitelj u cijelosti izgubio spor, ne pripada mu pravo na naknadu zatraženih troškova, već je on te troškove dužan nadoknaditi tuženiku (čl. 154. st. 1. ZPP).

25. Tuženiku su kao potrebni za vođenje ovog spora priznati troškovi sastava podneska od 1. rujna 2025. u iznosu od 150,00 EUR prema Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23. – dalje: Tarife) i zastupanja na ročištima 29. travnja 2025. u iznosu od 37,50 EUR prema Tbr. 9. toč. 5. Tarife i na ročištima 2. srpnja 2025. i 23. listopada 2025. u iznosima od po 150,00 EUR za svako ročište prema Tbr. 9. toč. 1. Tarife, što uvećano za PDV ukupno iznosi 609,38 EUR.

26. Tuženiku nisu priznati troškovi zastupanja na ročištu 29. travnja 2025. preko iznosa nagrade predviđene u Tbr. 9. toč. 5. Tarife budući da se radilo o ročištu koje je odgođeno prije početka raspravljanja, a ne o ročištu na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari ili na kojem su se izvodili dokazi da bi bilo mjesta primjeni Tbr. 8. toč. 1. Tarife.

27. Obzirom na izloženo, riješeno je kao pod točkama II. i III. izreke presude.

U Zagrebu 1. prosinca 2025.

SUDAC

Maja Hilje

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku 15 (petnaest) dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno od dostave presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se podnosi putem ovog suda.

Presuda kojom se završava postupak u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP (čl. 467. st. 1. ZPP).