REPUBLIKA HRVATSKA

Posl.br. P-961/2023-24

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sucu Mariji Skokandić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice RN, OIB: [osobni identifikacijski broj], Dr [adresa] koju zastupa punomoćnica Katarina Biliš, odvjetnica u [adresa], protiv tuženih 1. HN, [adresa], 80229, SAD, i 2. UN, [adresa], koje zastupa punomoćnik Julijano Dropulić, odvjetnik u Pločama, radi utvrđivanja neopravdanosti razloga za isključivanja iz nasljedstva, nakon glavne rasprave održane dana 19. rujna 2025. u nazočnosti stranaka i njihovih punomoćnika, dana 1. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica RN rođ. UN, OIB: [osobni identifikacijski broj], Dr [adresa], iz [adresa] po pisanoj oporuci pred svjedocima ostaviteljice EN od 14. prosinca 2011., a koja je proglašena pred javnim bilježnikom Ivnom Kaliman iz Korčule dana 6. rujna 2022. neosnovano potpuno isključena iz nasljedstva.

II. Dužni su tuženi naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.000 € uz zateznu kamatu koja na dosuđeni iznos teče od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužbom od 13. rujna 2023. tužiteljica je zatražila da se utvrdi da nije opravdano njezino isključenje iz nasljedstva iza smrti majke pok. EN po oporuci ostaviteljice od 14. prosinca 2011. koja je proglašena pred javnim bilježnikom u [adresa] dana 6. rujna 2022. Obrazlažući tužbu na koju je upućena rješenjem ovoga suda pod posl.br. O-1052/2022 od 14. lipnja 2023., tužiteljica tvrdi da za isključenje iz nasljedstva u vrijeme sačinjenja oporuke nisu postojali zakonski razlozi niti su osnovane tvrdnje da je ona majci prijetila smrću, vrijeđala je i zlostavljala. Tužiteljica potvrđuje da je u odnosima s majkom imala određenih nesuglasica no da se ničim nije teže ogriješila niti prekršila zakonsku ili moralnu obvezu, a predmetnu je tužbu podnijela protiv svoje braće HN i UN koji su oporučni, a ujedno i zakonski nasljednici.

2. Tuženi su se usprotivili tužbi s prijedlogom da se tužbeni zahtjev odbije. U odgovoru na tužbu (list spisa br. 21-24) oni tvrde kako je majku stranaka teško pogodilo ponašanje tužiteljice koja joj je neprekidno prijetila zlom, vrijeđala je i omalovažavala, a nije joj dozvolila prodaju obiteljske kuće u [adresa] iako je tu imovinu pok. PN željela prodati kako bi svojoj kćerki sad pok. KN omogućila liječenje. Smatraju stoga da je posve opravdano oporučiteljica naglasila da se tužiteljica povredom zakonskim i moralnih obveza teško ogriješila prema njoj.

3. Proveden je dokaz pregledom ostavinskog spisa ovoga suda pod posl.br. O-1052/2022, čitanjem isprava u spisu, saslušanjem svjedoka DN, CN i ĆN te saslušanjem parničnih stranaka.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Iz sadržaja ovosudnog ostavinskog spisa pod posl.br. O-1052/2022 u postupku je utvrđeno:

- da je pok. PN, a koja je majka tužiteljica i tuženih ad 1 i 2, umrla u [adresa], SAD, dana 4. siječnja 2022.

- da je osim tužiteljice i sinova HN i UN ostaviteljica imala i kćerku KN koja je umrla prije nje i to 6. rujna 2021.

- da je suprug ostaviteljice umro tijekom 2002. godine

- da se iza pok. EN vodi pred ovim sudom ostavinski postupak pod br. O-1052/22

- da je pok. PN svojom imovinom raspoložila za života pismenom oporukom pred svjedocima sačinjenom 14. prosinca 2011. a ta je oporuka proglašena pred javnim bilježnikom u [adresa] 6. rujna 2022.

[katastarska općina]

- da je u svojoj oporuci ostaviteljica navela i slijedeće: "svoju kćer RN rođ. Došlo **.**.1957. u [adresa] s prebivalištem u [adresa], potpuno isključujem iz nasljedstva jer se povredom zakonskim i moralnih obveza teže ogriješila prema meni. Nezakonito polaže pravo vlasništva nad našom obiteljskom kućom u [adresa], BiH, te mi čak ne dozvoljava pristup istoj. Osim toga u više navrata prijetila mi je smrću, vrijeđala me i zlostavljala."

- da je na ostavinskom ročištu kćerka ostaviteljice RN osporila pravnu valjanost oporuke u dijelu gdje ju je oporučiteljica isključila iz nasljedstva

- da je rješenjem ovoga suda pod posl.br. O-1052/2022 od 14. lipnja 2023. određen prekid ostavinskog postupka te je kćerka ostaviteljice RN upućena pokrenuti parnicu protiv svoje braće HN i UN radi utvrđenja kako nije bilo razloga da ju se isključi iz nasljedstva

6. Predmetom spora u ovoj je pravnoj stvari tužiteljičin zahtjev da se utvrdi kako nije opravdano njezino isključenje kao nužne nasljednice po oporuci pok. EN od 14. prosinca 2011.

7. Odredbom čl. 85. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15 – dalje ZN) propisano je da oporučitelj može isključiti iz nasljedstva nasljednika koji ima pravo na nužni dio ako se on povredom neke zakonske ili moralne obveze koja proizlazi iz njegovog obiteljskog odnosa s ostaviteljem teže ogriješio prema ostavitelju, ako je namjerno počinio neko teže kazneno djelo prema njemu ili njegovom bračnom drugu, djetetu ili roditelju, ako je počinio kazneno djelo protiv Republike Hrvatske ili vrijednosti zaštićene međunarodnim pravom te ako se odao neradu ili nepoštenom životu. Nadalje, odredbom čl. 86. st. 1. i 2. istog Zakona propisano je da oporučitelj koji želi isključiti nekog nasljednika mora to očitovati u oporuci na izričit način i navesti razlog za isključenje koji mora postojati u vrijeme oporučivanja. Sukladno odredbi čl. 86. st. 3. ZN dužnost dokazivanja opravdanosti isključenja, s obzirom da se postojanje razloga za isključenje ne presumira, leži na onome tko se na isključenje poziva. Odredbom čl. 87. ZN propisano je da isključenjem nasljednik gubi nasljedno pravo u mjeri u kojoj je isključen, a prava ostalih osoba koje mogu naslijediti ostavitelja određuju se kao da je isključeni umro prije ostavitelja.

7. 1. Da bi se povreda zakonske ili moralne obveze mogla smatrati opravdanim razlogom za isključenje nužnih nasljednika iz nasljedstva, u skladu s odredbom čl. 85. st. 1. toč. 1. ZN, povreda mora biti utvrđena i mora biti teža.

7. 2. Institut isključenja nasljednika je ono iznasljeđivanje kojim ostavitelj kažnjava osobu koja je i njegov potencijalni nužni nasljednik za neke njezine postupke, sprječavajući je, na taj način, da ga u potpunosti ili djelomično naslijedi makar i kao nužni nasljednik. Upravo s obzirom na karakter isključenja od nasljedstva kao kazne - u onom opsegu u kojem je ostavitelj opravdano iznaslijedio svog potencijalnog nužnog nasljednika, taj je nasljednik izgubio pravnu osnovu za stjecanje nasljednog prava. Isključenje iz nasljedstva je ujedno i isključenje od prava na zakonski dio (tako i Vrhovni sud Republike u odluci poslovni broj Rev-2271/2013-2 od 26. rujna 2018.).

7. 3. Odredbom čl. 86. st. 3. ZN propisano je da u slučaju spora o opravdanosti isključenja dužnost dokazivanja da je isključenje opravdano leži na onome tko se na isključenje poziva (u ovom slučaju to bi bili tuženici).

7. 4. Za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučno je pitanje je li isključenje opravdano pa je u ovoj parnici valjalo utvrditi da li je postojao zakonski osnov isključenja koji se u oporuci navodi kao uzrok isključenja.

8. Sad pok. PN je u svojoj oporuci kao razlog isključenja navela da njena kćerka RN nezakonito polaže pravo vlasništva nad obiteljskom kućom u [adresa], da joj ne dozvoljava pristup istoj nekretnini, da joj je u više navrata prijetila smrću, vrijeđala je i zlostavljala.

8. 1. Upitana na ove okolnosti tužiteljica u svome iskazu potvrđuje da je s majkom imala određenih nesuglasica, da je to počelo negdje 2011. nakon što je ona odlučila otići u [adresa], da o određenim pitanjima ona i majka nisu imale isto mišljenje no da ona nikada u odnosu prema majci nije prekršila svoje zakonske ili moralne obveze. Tužiteljica osporava tvrdnju da bi njeno ponašanje bilo zapreka da se proda kuća u [adresa], poriče da bi majci branila pristup toj kući naglašavajući da je riječ o zgradi koja je napuštena već 30-tak godina i nije zapravo niti podobna za stanovanje. Ona u svom iskazu navodi da počev od 2020. nije posjećivala majku, da ju je čula samo telefonom, a nije bila ni na njezinoj sahrani jer je u to vrijeme živjela u [adresa] i zdravstveno se nije dobro osjećala da bi putovala u SAD.

8. 2. Tuženik HN u svome iskazu navodi da je njegovo prebivalište u [adresa], SAD, još od 1999., u [adresa] je dolazio jednom prilikom i to tijekom 2010., iste godine bio je i u [adresa], poznato mu je da je majka stranaka htjela prodati kuću u [adresa] radi pomoći kćerki KN kojoj je bila nužna transplantacija bubrega, a isto mu je tako poznato da odnosi između njegove majke i tužiteljice nisu bili dobri i da je tužiteljica jednom prilikom pred 15-godina poslala majci pismo prijetećeg sadržaja.

8. 3. Tuženik UN u svom iskazu smatra da je tužiteljica iskorištavala svoju majku i da je za svaki svoj rad tražila naknadu s time što posljednjih desetak godina majčinog života između nje i kćerke RN nije bilo osobnog kontakta već samo razgovor telefonom. Tuženik dalje navodi da nikada nije bio nazočan nekom verbalnom sukobu između majke i kćerke, jedino se sjeća da mu je majka pokazala jednom prilikom pismo koje je dobila od RN a u kojemu je prijetila majci da ne smije doći u [adresa] jer da ju je ona prijavila muslimanima, a što je majku jako pogodilo obzirom na složene odnose na Bosne i Hercegovine te činjenicu da je majka R a da je njezin pok. suprug bio srpske nacionalnosti.

8. 4. Svjedok DN je suprug tužiteljice te on ističe da između njegove supruge i njene majke nisu bili trajno poremećeni odnosi, da su postojale nesuglasice, da je tužiteljica bila ogorčena zbog toga što od majke nikada nije dobila naknadu za svoj rad, a posebice što se tiče kuće u [adresa] koja se iznajmljivala. On dalje navodi da su od 1996. pa nadalje supruga i on živjeli u [adresa], potrudili su se pribaviti potrebna odobrenja da i pok. PN i njen suprug presele u [adresa], naknadno je u [adresa] došla i sestra tužiteljica sad pok. KN. Što se tiče odnosa tužiteljice i njene braće, kako ističe ovaj svjedok, postojala je određena doza ljubomore jer je majka više bila naklonjena sinovima i svu je zaradu od iznajmljivanja kuće u [adresa] davala njima, a s druge pak strane njegovoj je supruzi u jednom trenutku bio zabranjen i pristup u tu kuću iz koje je morala iznijeti svoje stvari. Upitan na okolnosti gradnje objekta u [adresa] ovaj svjedok potvrđuje da je zajedno sa suprugom u neposrednoj blizini kuće obitelji PN u [adresa] izgradio objekt nakon što su im za to svi ostali suvlasnici tj. majka tužiteljica te njezina braća i sestra dali suglasnost s time što priznaje da je izgrađeni objekt nešto veći nego što to piše u odobrenjima ostalih suvlasnika.

8. 5. Svjedokinja CN je prva rodica parničnih stranaka, družila se s njima dok su živjeli u [adresa] s time što su naknadno svi otišli u [adresa], a poslije duljeg razdoblja negdje 2018. pok. PN je boravila u [adresa] te ju je posjetila u njenoj kući. Tom joj je prilikom kazala da treba pomoć za liječenje kćerke KN, da ima problema sa kćerkom RN, da joj ona ništa ne pomaže, da želi prodati kuću u [adresa]. Tada ju je tetka PN, kako dalje navodi ova svjedokinja, zamolila da joj pomogne oko prodaje kuće, a ponovno se susrela sa majkom stranaka tijekom 2019. kada je zajedno s njom bila i kćerka sada pok. KN. Tad je od svoje tetke čula da se tužiteljica protivi prodaji kuće.

8. 6. Svjedok ĆN je suprug pok. KN te on navodi da su počev od 2006. godine supruga i on živjeli u [adresa], da je jedno vrijeme pok. PN živjela zajedno s njima, a potom da su imali odvojene stanove ali u istoj zgradi. Poznato mu je da je majka stranaka imala želju i namjeru prodati kuću u [adresa] da novčano pomogne liječenju svoje kćerke KN no u tome nije uspjela s time što se tužiteljica takvoj prodaji protivila. Imenovani svjedok ističe da zadnjih desetak godina tužiteljica nije uopće kontaktirala sa majkom, a posebice jer se ona vratila u [adresa] a majka je nastavila živjeti u [adresa] te nije došla niti na njezinu sahranu. On navodi da prema njegovom saznanju odnosi između tužiteljice i njezine majke nisu bili dobri od kako god ih on poznaje.

9. Ocjenom provedenih dokaza u postupku je utvrđeno da su odnosi između tužiteljice i njezina majke bili narušeni, da posljednjih par godina više nije bilo osobnog kontakta, da su se poremetili odnosi između tužiteljice i njezine braće te da tužiteljica nije niti došla na majčinu sahranu. Međutim, a prema mišljenju ovoga suda time nije dokazana opravdanost isključenja tužiteljice kao nužne nasljednice.

9. 1. Saslušana svjedokinja CN pa čak i tuženi u svojim iskazima upitani na okolnost razloga za isključenje iz nasljedstva iznose zapravo samo ono što im je o odnosu sa kćerkom kazala sama oporučiteljica pok. PN. Pri tome tuženi naglašavaju da su i njihovi odnosi sa sestrom poremećeni ističući pri tome i određene karakterne osobine same tužiteljice te tako prvotuženik navodi da je njegova sestra RN uvijek samu sebe hvalila i isticala i da je bez ikakvog razloga smatrala kako zaslužuje novčanu naknadu za neke poslove koje je napravila radi pomoći majci.

9. 2. U oporuci sačinjenoj **.**.2011. pok. PN kao razlog za isključenje iz nasljedstva kćerke RN navodi da imenovana nezakonito polaže pravo vlasništva nad obiteljskom kućom u [adresa] te da joj čak ne dozvoljava pristup. Ovakva tvrdnja u samoj oporuci nije pobliže obrazložena, a tuženi (na kojima je teret dokaza) iskazuju da je njihova sestra RN naslijedivši oca stranaka bila suvlasnica te nekretnine u [adresa] i da se nije suglasila s prodajom.

9. 3. Protivljenje tužiteljice prodaji suvlasničke nekretnine u [adresa] ni u kom se slučaju ne može smatrati teškom povredom moralne ili zakonske obveze prema majci stranaka. Takav postupak ukazuje na nesuglasice u obitelji zbog različitih stavova o suvlasničkoj imovini ali se tu ne radi o razlozima za isključenje iz nasljedstva koji su propisani odredbom čl. 85. ZN. Ovo tim više jer nisu u postupku utvrđene bilo koje druge okolnosti primjerice ugrožena egzistencija ili siromaštvo oporučiteljice, a do kojim bi došlo isključivo zbog toga što tužiteljica nije bila suglasna s prodajom suvlasničke imovine. Uostalom, u takvim odnosima među suvlasnicima uvijek postoji mogućnost da se ti odnosi razriješe putem suda i da se provede razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom.

9. 4. Jednako tako u postupku ničim nije potkrijepljena tvrdnja o tome da tužiteljica nije dopuštala majci pristup obiteljskoj kući u [adresa] niti je na te okolnosti u spis dostavljena bilo kakva isprava. Upitani na te okolnosti tuženi ističu kako je tužiteljica prijetila majci zlom ukoliko dođe u [adresa], pozivaju se na neko pismo koje je tužiteljica pisala no u spisu o tome nema nikakvog pismenog traga.

9. 5. Što se pak tiče tvrdnje tuženih da je tužiteljica gradnjom objekta neposredno uz okućnicu obiteljske kuće u [adresa] umanjila vrijednost te nekretnine gradeći i mimo datih odobrenja potrebno je istaći slijedeće:

Tijekom postupka tuženi potvrđuju da su sestri RN izdali pisnu suglasnost za gradnju na suvlasničkoj nekretnini, a u spisu su priložene i njihove ovjerene izjave. tako je na listu br. 44 priložena ovjerena izjava kojom od 24. travnja 2009. kojom UN dopušta sestri RN da na svoje ime upiše njegov suvlasnički dio nekretnine stečene nasljeđivanjem a bilježene kao kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Na listu br. 45 priložena je ovjerena suglasnost HN prema kojoj RN i njezin suprug mogu na svoje ime upisati dio nekretnine u [adresa] na kojoj je izgrađen objekt veličine 6,9 x 6,8 m, a ovakva je suglasnost izdana 7. listopada 2011. Na listu spisa br. 48 priložena je ovjerena punomoć sad pok. EN izdana 2. listopada 2003., a ovjerena 6. listopada iste godine. Prema sadržaju ove isprave PN ovlašćuje kćerku RN da postavi montažni kiosk na dvorištu kuće u [adresa] bilježene kat. kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , a ujedno je ovlašćuje da u skladu s urbanističkom suglasnosti i građevinskom dozvolom na istom zemljištu sagradi prizemni poslovni objekt dimenzija 6,9 x 6,8 m.

9. 6. Shodno tome okolnost da je tužiteljica na dijelu nekretnine koja je predstavljala suvlasništvo stranaka i njihove majke pok. EN izgradila objekt ničim ne ukazuje na grubo kršenje zakonskih i moralnih obveza prema oporučiteljici. Je li pri tome gradnja vršena i izvan odobrenja za gradnju i je li možda time umanjena vrijednost postojeće obiteljske kuće koja je bila suvlasništvo pok. EN, to nije odlučno u ovoj parnici.

9. 7. Ni neprijeporna okolnost da tužiteljica posljednjih par godina nije posjećivala svoju majku nije tako teška povreda moralne obveze koja bi opravdavala isključenje tužiteljice kao nužne nasljednice. Posve je očito da u konkretnom slučaju odnos tužiteljice prema majci nije bio uzoran i da je nedostajalo međusobnog uvažavanja i kvalitetne komunikacije koja bi morala postojati između roditelja i njihove odrasle djece. Sve to je sigurno posljedica poremećenih međusobnih odnosa kako između tužiteljice i njene majke tako i između tužiteljice i njene braće pri čemu je svakako za ukazati da za narušene odnose nije kriva samo tužiteljica.

9. 8. U ovoj parnici ničim tuženi nisu potkrijepili svoju tvrdnju da se tužiteljica teže ogriješila o moralnu odnosno zakonsku obvezu prema ostaviteljici. IZ njihovih navoda tijekom postupka nije moguće utvrditi niti koja je to konkretna obveza tužiteljice bila prema njezinoj majci s time što je u trenutku sastavljanja oporuke (2011.) odnos između roditelja i odrasle djece propisan odredbama Obiteljskog zakona (NN 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07).

9. 9. Zbog svega navedenog ovaj je sud utvrdio da u postupku nije dokazano postojanje opravdanih razloga isključenja tužiteljice kao nužne nasljednice u vrijeme sačinjenja oporuke ostaviteljice pok. EN (prosinac 2011.) Stoga je sud prihvatio zahtjev tužiteljice i presudio kao u izreci.

10. O parničnim je troškovima odlučeno prema odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje ZPP) pa je sud obvezao tužene da tužiteljici naknade troškove potrebe koji su bili potrebni radi vođenja ove parnice. Odmjereni se troškovi sastoje od izdataka tužiteljice za zastupanje po punomoćniku odvjetniku sukladno propisanoj odvjetničkoj tarifi i to za sastav tužbe i sastav jednog podneska te zastupanja na tri održana ročišta, za svaku radnju po 200 €, a što ukupno iznosi 1.000 €.

U Korčuli, 1. prosinca 2025.

S u d a c :

Marija Skokandić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).