Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 3
Posl. broj: R1 Ob-470/2025-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Bjelovaru po sucu toga suda Jasmini Drageljević kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja DD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv protustranke ŠD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđivanja izvanbračne zajednice, dana 1. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica DD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1951. u [adresa] i sada pokojni RD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1950. u [adresa], a umro **.**.2025. u Bjelovaru, živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od 20. ožujka 1982. do 14. srpnja 2025. u Bjelovaru, kao dana smrti pokojnog RD.
O b r a z l o ž e n j e
1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojem navodi da ona predlaže utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice s pok. RD, OIB: [osobni identifikacijski broj], a koji je preminuo dana **.**.2025. u Bjelovaru, radi ostvarenja svojih prava prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 96/25; dalje: ZMO), odnosno prava na mirovinu po pokojnom izvanbračnom suprugu KD. Predlagateljica i sada pokojni RD živjeli su u izvanbračnoj zajednici od 20. ožujka 1982. sve do smrti RD odnosno više od 40 godina. Obzirom da je izvanbračna zajednica koja traje duže od 3 godine izjednačena s bračnom u smislu čl. 11. st. 1. Zakona o nasljeđivanju. Predlagateljica bi podnijela zahtjev radi ostvarivanja prava na dio mirovine iza svog pok. supruga, a koje pravo nije moguće ostvariti bez utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice.
2. Protustranka je podneskom od 27. studenog 2025. navela kako su njegov pok. brat. RD i njegova izvanbračna partnerica DD živjeli zajedno u izvanbračnoj zajednici približno 45 godina sve do njegove smrti dana 14.07.2025. te da mu je poznato da je njihova zajednica bila trajna, stabilna i javna te su godinama dijelili zajedničko kućanstvo i život kao supružnici.
3. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).
4. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagatelja osnovan.
5. Iz uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu proizlazi da je ista prijavljena od 30. ožujka 1997. na adresi [adresa], dok je uvidom u JRO sustav MUP -a pok. RD imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], u periodu od 7. rujna 1992. do 14. srpnja 2025.
6.Iz izvatka iz matice rođenih za DD proizlazi da je ista bila u braku s ČD, a koji brak je prestao 14. studenog 1972.
7. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da kao što je navela i u prijedlogu ona je sa pok. RD živjela od 1982. godine u izvanbračnoj zajednici, živjeli su kao jedna prosječna obitelj, uvijek na istoj adresi zajedno, međusobno si pomagali imali zajedničke financije, prijatelje i tako sve do smrti pok. RD, te nadalje navodi da je ona organizirala i njegov posljednji ispraćaj.
8. Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice.
9. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).
10. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagatelja osnovan.
11. Dakle iz cjelokupnog provedenog dokaznog postupka proizlazi da su predlagateljica i pok. RD živjeli u izvanbračnoj zajednici najmanje tri godine, sve kako predlagateljica navodi odnosno od 20. ožujka 1982. pa do smrti RD – **.**.2025.
12. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
13. Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.
14. Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
15. Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona). Navedeno je važno iz razloga što se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu zaključuje da je predlagatelj ica ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pok. RD.
16. Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.
17. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).
18. Imajući u vidu sve naprijed navedeno za napomenuti je i to da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagatelj ice i sada pok. BD a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti tek jedna od isprava kojom će se dokazivati ispunjenje Zakonom o mirovinskom osiguranju propisanih pretpostavki (u tom slučaju postojanje izvanbračne zajednice), kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nisu precizno propisane odredbe kojega materijalnog i procesnog zakona primijeniti kod donošenja odluke i kod provođenja postupka (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primjenjuju se, kao opće, odredbe Obiteljskog zakona. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. BD tijekom predmetnog perioda živjela u zajedničkom kućanstvu i to na način da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili o svojoj imovini i raspolagali sa sredstvima koja su imali, brinuli se međusobno jedan o drugome. Slijedom navedenog sud je ocijenio osnovanim prijedlog predlagatelja i odlučio kao u izreci ovog rješenja.
U Bjelovaru, 1. prosinca 2025.
S U D A C :
Jasmina Drageljević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.
