REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Poslovni broj: Us I-276/2025-10
Osijek, Vukovarska cesta 31
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Valentini Grgić Smoljo, uz sudjelovanje zapisničarke Zdenke Raiz, u upravnom sporu tužitelja LP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje Službe, A. Mihanovića 3, Zagreb, OIB: 84397956623, kojeg zastupa opunomoćenica LPG, službena osoba, radi invalidske mirovine, 1. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-02/24- 01/03370216388, URBROJ: 341-99-05/3-24-6135 od 28. veljače 2025.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II 141-02/24- 01/03370216388, URBROJ: 341-99-05/3-24-6135 od 28. veljače 2025. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Požegi, KLASA: UP/I 141-02/24-01/03370216388, URBROJ: 341- 17-05/3-24-8572 od 11. rujna 2024.
1.1. Navedenim prvostupanjskim rješenjem je tužitelju, hrvatskom branitelju – dragovoljcu iz Domovinskog rata, kod kojega je nastao trajni gubitak radne sposobnosti dijelom uzrokovan 20% bolešću zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom 80% bolešću izvan ratnih okolnosti, priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti počevši od 13. lipnja 2024. u svoti od 823,98 eura mjesečno. Od 13. lipnja 2023. mirovina se smanjuje za 10% prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju te iznosi 741,00 eura mjesečno. Od 1. srpnja 2023. mirovina se smanjuje za 5% prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju te iznosi 846,02 EUR mjesečno. Od 01. siječnja 2024. mirovina iznosi 930,20 eura mjesečno, a od 01. srpnja 2024. mirovina iznosi 999,25 eura mjesečno. lsplata navedene mirovine pripada tužitelju počevši od 13. lipnja 2023. i isplaćivati će je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, mjesečno unatrag. Svota mirovine određena ovim rješenjem obračunat će se sa svotama ranije isplaćenih mirovina, a kontrolni pregled obavit će se u lipnju 2025.
2. Tužitelj u tužbi navodi kako je u provedenom postupku izveden pogrešan zaključak iz njegove medicinske dokumentacije vezano uz postotak invaliditeta koji je posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu te se bolno stanje nakon vađenja gelera ne smatra posljedicom sudjelovanja u ratu. Poziva se na propisano člankom 39. Zakona o mirovinskom osiguranju i smatra da s obzirom da je radio kao policajac, da je trebalo odrediti koliko dijagnoza PTSP ga sprečava u poslu, a ne prepisati T 238b iz priznatog statusa HRVI. Naglašava kako se invaliditet bitno razlikuje od bolesti i posljedica je iste te predstavlja stanje, te navodi da za sve skupine invalida postoje različite točke prema Listi i Pravilniku, a jedino je kod Zavoda za vještačenje sve isto. Navodi i da iz obrazloženja osporavanog rješenja ne proizlazi u kojem postotku i po kojoj točki Pravilnika ga njegovo zdravstveno stanje sprečava u poslu koji je obavljao kao policajac, a izvan kojeg nema radnog staža, te je ranjen i obolio, a što je uzeto u obzir pri priznavanju statusa HRVI. Tvrdi kako Zavod za vještačenje prema nepisanom pravilu odredi oštećenje u postotku jednakom priznatom statusu L, što nije u skladu s relevantnim materijalnim normama, a nije obrazloženo niti koje bolesti uzrokuju 80% invalidnosti izvan sudjelovanja u ratu. Predlaže Sudu poništiti osporavano rješenje tuženika.
3. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da su stručna tijela vještačenja na temelju uvida u cjelokupnu dostavljenu medicinsku dokumentaciju te uzimajući u obzir sve podatke sadržane u obrascu 2 IN (opći podaci o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja), suglasna da je uzrok tužiteljevog potpunog gubitka radne sposobnosti u omjeru: 20% bolest u svezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 80% bolesti koje nisu u svezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. U vezi prigovora tužitelja o ocjeni radne sposobnosti i pozivanja na članak 39. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13., 151/14., 33/2015., 93/15., 120/16., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.), ističe se da su pri ocjeni radne sposobnosti uzeti u obzir svi podaci navedeni u obrascu 2IN te je na temelju stručnih ocjena utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti u skladu s odredbom članka 39. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju.
3.1. U vezi tvrdnji tužitelja da se prema obrazloženju osporavanog rješenja ranjavanje i bolno stanje nakon vađenja gelera ne smatra posljedicom rata napominje da je tužitelju utvrđen status HRVI sa 20% oštećenja organizma stalno po osnovi bolesti-PTSP-a, prema točci 238. b Liste postotaka oštećenja organizma-Lista II. Uredbe o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 67/17., 56/18. i 16/22.).
3.2. Nadalje, na temelju stajališta Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (presude poslovni broj: Usž-1485/19-2 od 22. prosinca 2020., Usž-4342/20-2 od 31. kolovoza 2021., Usž-406/20-2 od 4. ožujka 2020., Usž-353/2024-4 od 23. svibnja 2024., Usž-2750/2023-2 od 29. kolovoza 2024., Usž-2759/2024-2 od 30. listopada 2024. i Usž-3911/2024-2 od 27. studenoga 2024.), imajući u vidu izričaj odredbe članka 15. stavka 1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, broj 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10., 55/11., 140/12., 19/13., 33/13., 148/13. i 92/14.) prema kojoj pravo na invalidsku mirovinu može ostvariti samo L iz Domovinskog rata, a isto je propisano i odredom članka 30. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj 121/17., 98/19. i 84/21., dalje: ZOHBDR), predmet ocjene kod gubitka radne sposobnosti mogu biti samo one bolesti i ozljede koje su uzročno posljedično povezane sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu i na temelju kojih je ostvaren status HRVI-a iz Domovinskog rata.
3.3. Tuženik zaključuje da budući da je tužitelju utvrđen status La isključivo po osnovi bolesti-PTSP-a, a ne i po osnovi drugih psihičkih bolesti i ranjavanja, da nema osnove da se utvrdi kako su druge bolesti i ozljeda, također nastale kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno da se poveća omjer uzroka invalidnosti u svezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.
4. Podneskom od 17. travnja 2025. tužitelj se očitovao na navode iz odgovora na tužbu te je u bitnome ponovio tužbene navode uz definicije radne sposobnosti te što podrazumijeva procjena zdravstvene sposobnosti i način određivanja postotka oštećenja organizma.
5. U provedenom dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u spis, spis upravnog postupka i isprave koje su priložene u istome, a dana 3. studenoga 2025. je održana i javna rasprava kako bi se, u smislu odredbe članka 6. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24. - dalje: ZUS), svakoj stranci dala mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Prisutne stranke su ostale pri svim dotadašnjim navodima, a tužitelj nije imao dokaznih prijedloga.
5.1. Tijekom dokaznoga postupka Sud je izvršio uvid u spis, spis upravnog postupka i u sve isprave priložene istima te je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Iz podataka spisa kao nesporno proizlazi da je tužitelju, kao policijskom službeniku, kod kojega je zbog bolesti 100% nastala profesionalna nesposobnost za rad rješenjem Područnog ureda Zavoda u Požegi, KLASA: UP/1 141-02120- 01/03370216388, URBROJ: 341-17-0513-20-7500 od 22. prosinca 2020., priznato, počevši od 28. svibnja 2020., pravo na invalidsku mirovinu, na temelju članka 11. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (Narodne novine, broj 128/99., 129/00., 16/01., 22/02., 41/08., 97/12. i 118/12.) te odredbama tada važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju.
7. Nadalje, postupak nove ponovne procjene radne sposobnosti pokrenut na zahtjev tužitelja kao osiguranika putem izabranog doktora medicine 13. lipnja 2023.
8. Prvostupanjsko rješenje je doneseno na temelju nalaza i mišljenja Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Središnjeg ureda, KLASA: 561-01/23-0911044, URBROJ: 426-04- 01/11-24-8, evidencijski broj vještačenja: 1062527 od 21. svibnja 2024., potvrđenog nalazom i mišljenjem Povjerenstva za reviziju ocjene radne sposobnosti pri Ministarstvu hrvatskih branitelja Republike Hrvatske od 6. lipnja 2024. prema članku 53. ZOHBDR-a. Istima je suglasno utvrđeno da je kod tužitelja nastao potpuni gubitak radne sposobnosti počevši od 13. lipnja 2023. dijelom kao posljedica bolesti 20% zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom kao posljedica bolesti 80% izvan tih okolnosti.
9. Slijedom navedenoga, tužitelju je priznato pravo na invalidsku mirovinu radi potpunog gubitka radne bolest (PTSP) zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i to psihička bolest (PTSP) te 80% bolest koja nije predmet ocjene u skladu s odredbama članka 30. ZOHBDR-a, odnosno Depresivni sy bez psihotičnog relapsata, degenerativne promjene lokomotornog aparata sa pripadajućim komplikacijama kao radikulopatija kralježnice te degenerativne promjene velikih zglobova te bolna stanja po ekstirpaciji gelera iz koljena), koje nisu posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.
10. Postupajući po žalbi tužitelja, pribavljeni su nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, evidencijski broj vještačenja: 1174158 od 13. siječnja 2025. iz kojih proizlazi da je ocjena iz prvog stupnja pravilna te je u cijelosti potvrđena. Slijedom takvog stručnog nalaza i mišljenja, tuženik je osporavanim rješenjem od 28. veljače 2025. odbio žalbu tužitelja.
11. Iz stručnih nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje suglasno proizlazi da je tužitelj rođen 1971., SSS, policajac, radio na poslovima voda ophodnje. Od 28. svibnja 2020. rješenjem Prvostupne zdravstvene komisije MUP-a nesposoban za policijskog službenika, radi posljedica oboljenja koje je nastupilo povodom obavljanja policijskih poslova. U invalidskoj je mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad, datum nastanka invalidnosti 28. svibnja 2020. Ima oko 37 godina radnog staža. Hrvatski branitelj. Ima utvrđen status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI s osnove psihičke bolesti PTSP 20%, za stalno od 1. veljače 2023. Liječi se psihijatrijski ambulantno i višekratno hospitalno tijekom 2019., 2020., 2021., 2022. i 2023. zbog simptoma PTSP kroničnog tijeka u komorbiditetu s trajnim promjenama osobnosti i povratnim depresivnim sindromom. Napominje se da je status HRVI ostvaren isključivo na temelju bolesti PTSP te je jedino moguće to obljenje razmatrati u kumulacijskom razmjeru. Procjena L je po postupku proveden u tri razmatranja nadležnih komisija te revizija, te je cjenjen PTSP po T 238 b od 20 %. Ističe se i da Vijeće viših vještaka nije prepisalo postotak L već je jasno pojasnilo da u gubitku radne sposobnosti sudjeluju i druge bolesti. Suglasan zaključak u oba postupka je da je uzrok potpunog gubitka radne sposobnosti 20% bolest po ZOHBDR (PTSP), te 80% bolest bez sveze (Depresivni sy bez psihotičnog relapsat degenerativne promjene lokomotornog apartaa sa pripadajućim komplikacijama kao radikulopatija kod kralježnice te degenerativne promjene velikih zglobova te bolna stanja po ekstirpaciji gelera iz koljena). Datum je 13. lipnja 2023., uz kontrolu u lipnju 2025.
12. Tužitelj ne osporava izračun invalidske mirovine već isključivo osporava omjer uzroka njegove radne nesposobnosti utvrđen osporavanim rješenjima. Smatra da su vještaci trebali navesti pojedinačne dijagnoze i postotak oštećenja po svakoj dijagnozi te koje uzrokuju utvrđeno oštećenje od 20%, a koje 80%, a da je samo prepisan postotak od priznatog statusa L. Dakle, s obzirom da je tužitelju prethodno već bila priznata invalidska mirovina radi profesionalne nesposobnosti za rad, radi pogoršanja njegovog ukupnog zdravstvenog stanja, utvrđen je potpuni gubitak radne sposobnosti. Stoga težina njegovog zdravstvenog stanja koja uvjetuje invalidnost nije sporna, ali je tužitelj nezadovoljan jer smatra da je uzrok njegove radne nesposobnosti u većem omjeru od utvrđenog sudjelovanjem u Domovinskom ratu, odnosno sporan je utvrđeni omjer uzroka, 20% bolest u svezi ZOHBDR-a i 80% bolesti bez sveze.
13. Odredbom članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju, propisano je da smanjenje radne sposobnosti postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima (stavak 1.). Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti (stavak 4.). Uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti su bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest (stavak 5.).
13.1. Prema članku 30. stavku 1. ZOHBDR-a, Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata kod kojega je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti ili djelomični gubitak radne sposobnosti kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ima pravo na invalidsku mirovinu. Stavkom 2. tog članka je propisano da Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata kod kojega je potpuni gubitak radne sposobnosti ili djelomični gubitak radne sposobnosti djelomično prouzročen ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanjem bolesti odnosno pojavom bolesti zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomice bolešću, ozljedom izvan rada, ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću izvan tih okolnosti, invalidska mirovina određuje se razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti.
14. Uvidom u podatke spisa te medicinsku dokumentaciju i stručne nalaze i mišljenja, Sud je utvrdio da su ista dana u skladu sa medicinskim nalazima tužitelja, a sam postupak ocjene radne sposobnosti je proveden u skladu sa Uredbom te odredbama ZOHBDR-a i Zakona o mirovinskom osiguranju. Tužitelj pogrešno navodi da su stručna tijela bila dužna prema Listi oštećenja organizma navesti postotak oštećenja po svakoj pojedinačnoj dijagnozi budući da se ne radi o postupku procjene oštećenja organizma već ocjeni radne sposobnosti. Pri tome su sve pojedinačne dijagnoze tužitelja od utjecaja na radnu sposobnost navedene u nalazima i mišljenjima.
15. Nadalje, tužitelj zanemaruje činjenicu da postoje dijagnoze izvan ratom uvjetovane psihičke bolesti PTSP na temelju koje mu je priznat status HRVI, odnosno Depresivni sy bez psihotičnog relapsata, degenerativne promjene lokomotornog aparata sa pripadajućim komplikacijama kao radikulopatija u vezi kralježnice te degenerativne promjene velikih zglobova, kaoo i bolna stanja po ekstirpaciji gelera iz koljena, a koje su sve od utjecaja na njegovu potpunu radnu nesposobnost, doprinose istoj i ne mogu se izostaviti. Ujedno pogrešno tvrdi da je ranjavanje i bolno stanje nakon vađenja gelera trebalo ocijeniti kao uzrok povezan s ratom, jer tužitelju na temelju istog nije priznat status HRVI, pa tuženik osnovano navodi u odgovoru na tužbu pozivajući se na relevantnu sudsku praksu da pravo na invalidsku mirovinu može ostvariti samo L iz Domovinskog rata, a imajući u vidu propisano člankom 30. ZOHBDR-a, predmet ocjene kod gubitka radne sposobnosti mogu biti samo one bolesti i ozljede koje su uzročno posljedično povezane sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu i na temelju kojih je ostvaren status HRVI-a iz Domovinskog rata. Taj status tužitelju nesporno nije priznat na temelju ranjavanja i bolnog stanje nakon vađenja gelera, te stoga isti opravdano nisu mogli uzročno biti povezani s ratom i kao takvi biti predmet ocjene, ali su ocijenjeni i od utjecaja na općenito radnu sposobnost.
15.1. K tome, tužitelj se osim paušalnog osporavanja utvrđenog ne poziva na nikakav konkretni nalaz ili medicinsku dokumentaciju koja je bila predmetom vještačenja, a koja bi govorila u prilog drugačijem određivanju omjera uzroka njegove potpune nesposobnosti za rad već tvrdi da s obzirom na ostvareni status L je isti isključivo od utjecaja na radnu nesposobnost, pri čemu neosnovano tvrdi da je postotak, odnosno priznati status HRVI od 20% samo „prenesen“ na invalidnost. Ujedno, suprotno tvrdnji tužitelja nije predviđena Uredbom obveza nadležnih stručnih tijela da pojedinačno navode koje oboljenje tužitelja uzrokuje koji postotak invalidnosti.
16. Slijedom iznesenoga, prigovori tužitelja nisu osnovani, a uzimajući u obzir nalaze i mišljenja nadležnih stručnih tijela koje tužitelj navodima tužbe nije doveo u sumnju, a niti je predložio izvođenje dokaza sudskim vještačenjem, Sud nije našao nikakav razlog da osporavano rješenje ocijeni nezakonitim. Stoga je odbio tužbeni zahtjev na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a i odlučio kao u izreci presude.
Osijeku 1. prosinca 2025.
Sutkinja
Valentina Grgić Smoljo
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).
DNA:
1. Tužitelju
2. Tuženiku
