REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U OSIJEKU

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj: Gž Ob 186/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku, po sucu Tomislavu Šimiću, u pravnoj stvari predlagateljice LJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa Adela Klanac Kapša, odvjetnica u Osijeku, protiv protustranke JJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa Slađana Panić, odvjetnica u Osijeku, uz sudjelovanje mlt. djeteta IJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa posebna skrbnica OJ, radi nadomještanja uskraćene suglasnosti kod promjene djetetovog osobnog imena, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku R1 Ob-49/2024-30 od 9. srpnja 2025., 1. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Žalba se odbija i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Osijeku R1 Ob-49/2024-30 od 9. srpnja 2025.

II. Odbija se zahtjev predlagateljice za naknadu troška sastava žalbe u iznosu 200,00 EUR.

Obrazloženje

Predmet postupka:

1.

Predmet postupka je nadomještanje uskraćene suglasnosti jednog roditelja za promjenu djetetovog osobnog imena. Predlagateljica LJ podnijela je prijedlog kojim je tražila da sud nadomjesti uskraćenu suglasnost oca JJ za promjenu prezimena njihovog zajedničkog maloljetnog djeteta IJ, rođenog **.**.2021. Konkretno, predlagateljica je željela da se djetetovom prezimenu IJ doda i njezino prezime LJ, tako da bi dijete nosilo dvostruko prezime TJ.

Odluka prvostupanjskog suda:

2.

Općinski sud u Osijeku toč. I. izreke odbio je prijedlog, a toč. II. naložio joj naknadu troškova postupka protustranci u iznosu 500,00 EUR.

2.1.

Sud je svoju odluku utemeljio na nekoliko ključnih razloga. Prvo, sud je utvrdio da između roditelja postoji visoko konfliktni odnos koji traje od kratkog perioda nakon rođenja djeteta pa do danas, pri čemu se već vodi spor o roditeljskoj skrbi u kojem je provedeno i psihologijsko-psihijatrijsko vještačenje. Drugo, sud nije povjerovao tvrdnjama majke da promjenu prezimena traži zbog administrativnih problema prilikom liječenja djeteta, već je zaključio da prijedlog za promjenom prezimena nadilazi administrativni kontekst i zapravo se odnosi na narušene odnose među roditeljima. Treće, sud je posebno istaknuo da dijete zbog niske kronološke dobi od oko četiri godine nema izgrađenu sliku o sebi niti formirani identitet u kojem bi prezime imalo određenu emocionalnu ili socijalnu konotaciju. Četvrto, sud je ocijenio da bi izmjena djetetovog prezimena u ovom trenutku mogla još više poremetiti ionako narušene odnose između roditelja te da treba pričekati da dijete bude adekvatne dobi kako bi se i samo moglo očitovati o tom pitanju. Konačno, sud je uzeo u obzir da bi ovo bila već druga promjena djetetovog prezimena, budući da su roditelji nedugo nakon rođenja sina IJ, sporazumno promijenili prezime s majčinog TJ na očevo IJ.

Žalbeni razlozi i odgovor na žalbu:

3.

Odluku prvostupanjskog suda u cijelosti pobija predlagateljica, pri čemu ne navodi konkretne razloge u odnosu na pobijanje toč. II. izreke (rješenje o troškovima postupka).

3.1.

Predlagateljica u žalbi ističe četiri žalbena razloga: bitnu povredu odredaba izvanparničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, pogrešnu primjenu materijalnog prava te pogrešnu odluku o troškovima postupka. U pogledu bitne povrede postupka, predlagateljica smatra da se rješenje prvostupanjskog suda ne može valjano ispitati jer obrazloženje nema razloga o odlučnim činjenicama. Što se tiče činjeničnog stanja, predlagateljica ističe da su se tijekom trajanja postupka značajno promijenile okolnosti vezane za djetetovo zdravstveno stanje. Naime, u ožujku 2024. maloljetnom IJ dijagnosticirana je obostrana Legg-Calvé-Perthes bolest, teško oboljenje kod kojeg dolazi do avaskularne nekroze epifize glave bedrene kosti. Zbog toga dijete treba kontinuirane konzervativne metode liječenja, odnosno kineziterapiju i hidroterapiju u Specijaliziranoj bolnici Thalassotherapia Crikvenica, koja je jedina bila spremna primiti dijete tako niske dobi i koja ima bazen s morskom vodom pogodnom za dijete koje boluje i od atopijskog dermatitisa s teškim alergijskim reakcijama na klor. Unatoč tim naporima, djetetu najvjerojatnije predstoji operacija u studenom te dugotrajan oporavak i rehabilitacija. Predlagateljica tvrdi da je sud nekritički povjerovao protustranci koji se protivi prijedlogu navodeći da ne ostvaruje kontakte s djetetom i da će majka manipulirati i odvesti dijete u Crikvenicu, dok dijete zapravo ondje boravi na liječenju, a otac s njim ima redovite kontakte sukladno rješenju Zavoda za socijalni rad.

3.2.

Predlagateljica također naglašava da je protustranka pravomoćno osuđena za nasilje u obitelji prema njoj, pri čemu je dijete svjedočilo tom prekršaju, te da mu je izrečena i zaštitna mjera zabrane približavanja u trajanju 12 mjeseci. Smatra da je sud trebao s više kritičnosti analizirati pozadinu i uzroke odnosa među roditeljima umjesto da jednostavno prihvati navode protustranke.

3.3.

U pogledu pogrešne primjene materijalnog prava, predlagateljica ističe da je stručno mišljenje Zavoda za socijalni rad od 25. listopada 2024. zaključilo da promjena imena ne bi bila protiv interesa djeteta. Smatra da je to pozitivno mišljenje relevantna činjenica u cijelom postupku te da je sud, pravilnom primjenom čl. 7. Zakona o osobnom imenu, trebao na temelju tog mišljenja prihvatiti njezin zahtjev. Također osporava zaključak suda da dijete nema svijest o svom identitetu, navodeći da dijete, bez obzira na nisku kronološku dob, jako dobro zna kako mu se zovu roditelji i da je njegovo prezime različito od majčinog.

3.4.

Predlagateljica nadalje prigovara ocjeni suda da bi ovo bila već druga promjena djetetovog prezimena, pojašnjavajući da je dijete rođeno u izvanbračnoj zajednici pa je automatski po rođenju nosilo njezino prezime TJ, a da su stranke tek nakon sedam dana sporazumno promijenile prezime u IJ ne znajući da njihova zajednica neće potrajati.

3.5.

Konačno, predlagateljica smatra da je sud ovakvom odlukom povrijedio načelo ravnopravnosti roditelja u ostvarivanju roditeljske skrbi te da je zanemario najbolji interes djeteta s kojim nitko, ni djelatnice Zavoda ni posebna skrbnica, nisu razgovarale, a koje je bolesno, očekuje operaciju i liječi se.

3.6.

Predlaže drugostupanjskom sudu preinačiti pobijano rješenje i prihvatiti njezin prijedlog u cijelosti ili predmet vratiti na ponovno odlučivanje.

3.7.

Na žalbu nije odgovoreno.

Ocjena drugostupanjskog suda:

4.

Čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP-a), koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju čl. 346. Obiteljskog zakona (NN 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023, dalje: ObZ-a) propisano je da drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku odluku u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ovoga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

4.1.

Ispitujući pobijanu odluku, postupak koji joj je prethodio i žalbene navode predlagateljice, utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio nijednu od prethodno navedenih bitnih povreda na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

4.2.

Žalbeni navodi o bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a u vezi čl. 246. ObZ - a nisu osnovani. Obrazloženje prvostupanjskog rješenja sadrži sve bitne elemente propisane čl. 338. st. 4. ZPP-a, a sud je jasno naveo razloge zbog kojih je odbio prijedlog predlagateljice. Činjenica da predlagateljica nije zadovoljna tim razlozima ne znači da oni ne postoje ili da su nejasni. Sud je obrazložio da prijedlog za promjenom prezimena nadilazi administrativni kontekst uzimajući u obzir cjelokupnu obiteljsku situaciju, visoko konfliktne odnose među roditeljima, nisku kronološku dob djeteta i činjenicu da bi ovo bila već druga promjena prezimena. Ti su razlozi dovoljno jasni i omogućuju ispitivanje pravilnosti pobijanog rješenja.

4.3.

Žalbeni navodi o pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju (čl. 355. ZPP- a) također nisu osnovani. Činjenice koje se tiču pogoršanja djetetovog zdravstvenog stanja i potrebi za operacijom, same po sebi ne dovode u pitanje pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u prvostupanjskom postupku koje se odnosi na zahtjev za promjenu osobnog imena djetetu. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio sve odlučne činjenice, uključujući postojanje visoko konfliktnog odnosa među roditeljima, djetetovo zdravstveno stanje (Perthesova bolest), činjenicu da je dijete niske kronološke dobi bez izgrađenog identiteta, te da je stručni tim zaključio da promjena imena ne bi bila protiv interesa djeteta.

4.4.

Što se tiče pravomoćne presude za nasilje u obitelji, ta činjenica jest relevantna za ocjenu odnosa među roditeljima, no ne mijenja temeljnu ocjenu suda da promjena prezimena u ovom trenutku ne bi bila u najboljem interesu djeteta. Nasilje u obitelji jest ozbiljna okolnost, no ono se odnosi na odnos među roditeljima, a ne izravno na pitanje djetetovog prezimena.

4.5.

Nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a) koji se odnosi na ključno pitanje tumačenja čl. 7. Zakona o osobnom imenu (NN 118/12, 70/17 i 98/19) i ocjenu najboljeg interesa djeteta iz čl. 5. ObZ-a.

4.6.

Predlagateljica pogrešno tumači stručno mišljenje Zavoda za socijalni rad. Činjenica da je Zavod zaključio kako promjena imena "ne bi bila protiv interesa djeteta" nije istoznačna sa zaključkom da bi promjena imena bila u interesu djeteta. Dvojna negacija u formulaciji stručnog mišljenja ukazuje na neutralan stav, a ne na pozitivnu preporuku. Štoviše, članica stručnog tima HJ na ročištu 9. srpnja 2025. pojasnila je da se, uvažavajući sve okolnosti i narušene odnose među roditeljima, prezime povezuje s tim međusobnim odnosima te da postupak nadilazi administrativni kontekst.

4.7.

Prvostupanjski sud nije bio vezan stručnim mišljenjem Zavoda, već je bio dužan samostalno ocijeniti sve okolnosti slučaja i donijeti odluku koja je u najboljem interesu djeteta. Pri tome je pravilno primijenio načelo najboljeg interesa djeteta iz čl. 5. st. 1. ObZ-a, koje zahtijeva sveobuhvatnu ocjenu svih okolnosti konkretnog slučaja.

4.8.

Ocjena je li promjena prezimena u najboljem interesu djeteta je središnje pitanje čitavog postupka.

4.9.

Prvostupanjski sud je dao uvjerljive argumente koji govore protiv promjene prezimena u ovom trenutku. Prvo, dijete ima tek oko četiri godine i nema izgrađenu sliku o sebi niti formirani identitet u kojem bi prezime imalo određenu emocionalnu ili socijalnu konotaciju. Prezime za dijete te dobi nema značenje kakvo ima za starije dijete ili odraslu osobu. Drugo, između roditelja postoji izrazito visoko konfliktni odnos koji traje praktički od djetetova rođenja, a promjena prezimena u takvim okolnostima ne bi bila neutralan administrativni čin, već bi se neizbježno percipirala kao potez jednog roditelja protiv drugog, što bi moglo dodatno produbiti sukob i negativno se odraziti na dijete. Treće, ovo bi bila već druga promjena djetetovog prezimena u njegovom kratkom životu, što ukazuje na nestabilnost koja nije u interesu djeteta. Četvrto, posebna skrbnica koja zastupa interese djeteta izrazila je mišljenje da bi izmjena prezimena mogla još više poremetiti odnose između roditelja te da treba pričekati da dijete bude adekvatne dobi kada bi se i samo moglo očitovati o tom pitanju.

4.10.

Što se tiče tvrdnji predlagateljice o administrativnim poteškoćama prilikom liječenja djeteta, prvostupanjski sud opravdano nije povjerovao tim navodima. Predlagateljica sama navodi da joj nije problem nositi rodni list na kontrole, a tijekom postupka nije konkretno ukazala na bilo kakve stvarne poteškoće koje bi proizlazile iz različitih prezimena. Nošenje rodnog lista prilikom liječenja djeteta uobičajena je praksa i ne predstavlja takvo opterećenje koje bi opravdavalo promjenu prezimena.

4.11.

Činjenica da dijete boluje od ozbiljne bolesti i da mu predstoji operacija svakako izaziva suosjećanje, no sama po sebi ne čini promjenu prezimena nužnom ili poželjnom. Zdravstvene ustanove i bez promjene prezimena mogu pružiti adekvatnu skrb djetetu, a majka može dokazati svoj status predočenjem odgovarajućih isprava.

4.12.

Zaključno, valja napomenuti da pravo djeteta na identitet, zajamčeno člankom 8. Konvencije o pravima djeteta ( Zakon o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, "Službeni list SFRJ - Međunarodni ugovori" br. 15-65/90), uključuje i pravo na očuvanje identiteta, uključujući ime. Promjena prezimena, osobito kada se radi o već drugoj promjeni u tako kratkom razdoblju, može predstavljati narušavanje tog prava ako nije jasno utemeljena u najboljem interesu djeteta, a u okolnostima ovog slučaja , promjena prezimena maloljetnog djeteta nije u najboljem interesu djeteta.

5.

Stoga je, uzimajući u obzir sve navedene okolnosti, ocjena žalbenog suda je da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog predlagateljice.

6.

Kako drugostupanjski sud, u skladu sa čl. 365. st. 2. ZPP-a ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, a predlagateljica nijednim žalbenim navodom obrazloženje obračuna troškova postupka iz toč. 13. prvostupanjske odluke nije dovela u pitanje, slijedom čega žalbeni sud nije mogao ispitati samo puki navod predlagateljice da žalbu podnosi zbog odluke o troškovima postupka, pa se odbijanje njezine žalbe odnosi i na odluku o troškovima postupka sadržanu u toč. II. izreke prvostupanjskog rješenja.

7.

Predlagateljica nije uspjela sa žalbom, pa je primjenom čl. 154. st. 1. ZPP-a odlučeno kao pod toč. II. izreke odluke žalbenog suda.

8.

Slijedom sveg naprijed navedenog, kako ne postoje žalbeni razlozi koji se navode u žalbi, primjenom čl. 381. stavka 1. ZPP-a, te čl. 380. toč. 2. ZPP-a, riješeno je kao u izreci.

U Osijeku 1. prosinca 2025.

Sudac:

Tomislav Šimić