Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Posl. broj: R1 Ob-607/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu toga suda Jasmini Drageljević kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja JS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupan po punomoćnicima odvjetnicima iz ZOU Zorislav Krivačić i Korana Krivačić sa sjedištem u [adresa] protiv I. protustranke LS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. protustranke ĆS, [adresa], 77500 Chelles, Paris, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđivanja izvanbračne zajednice, dana 1. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je predlagatelj JS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođen **.**.1951., bio u izvanbračnoj zajednici s pok. OS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenom **.**.1955., tijekom razdoblja od studenog 2003. godine pa sve do smrti pok. OS dana 12. srpnja 2025.

O b r a z l o ž e n j e

1. Predlagatelj je po pun. podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojem navodi da on predlaže utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice s pok. OS, OIB: [osobni identifikacijski broj], a koja je preminula dana **.**.2025. u [adresa], radi ostvarenja svojih prava prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 96/25; dalje: ZMO), odnosno prava na mirovinu po pokojnoj izvanbračnoj supruzi OS. Odredbom ZMO-a propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine, osigurani su i članovi njegove obitelji. Pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Zajednica života predlagatelja JS i pok. OS, do dana njene smrti, udovoljavala je uvjetima koje zakon propisuje da bi se mogla smatrati izvanbračnom zajednicom. Predlagatelj JS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1951. i pok. OS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1955., živjeli su u izvanbračnoj zajednici od jeseni 2003. godine pa sve do njene smrti dana 12. srpnja 2025., dakle više od 20 godina.Naime, predlagatelj i pok. OS od jeseni 2003. godine, stanovali su zajedno u podstanarskom stanu u centru [adresa], a zatim nekoliko mjeseci kasnije, preselili su se u drugi podstanarski stan na adresi I. Lebovića, a zatim i u nekretninu na Križevačkoj cesti.

Predlagatelj i pok. OS mijenjali su svoje osobne isprave u trenutku kada bi one prestale važiti, stoga stvarno prebivalište ne prati egzaktno datume preseljenja, te je predlagatelj duži niz godina bio prijavljen na adresi u [adresa], a pok. OS na adresi u [adresa], iako je stvarno stanje bilo drugačije. Naime, 2007. godine predlagatelj i pok. OS, zajedničkim sredstvima kupili su građevinsko zemljište u [adresa], na adresi [adresa], te su na istom sagradili stambenu kuću. U proljeće 2010. godine, predlagatelj i pok. OS preselili su se u novoizgrađenu kuću te prijavili svoje prebivalište upravo na toj adresi, gdje su živjeli zajedno sve do dana smrti pok. OS, a što proiz lazi i iz povijesnog prikaza zemljišnoknjižnog izvatka za navedenu nekretninu. U zajedničkom kućanstvu s njima su živjele i protustranke LS i ĆS te kćerka protustranke, ŽS, koja je odrasla upravo s njima, na navedenoj adresi. O postojanju i trajanju emotivno – ekonomske zajednice predlagatelja JS i pok. OS, od trenutka započinjanja zajedničkog života pa sve do smrti pok. OS, mogu iskazivati protustranke, kao djeca pok. OS, te brojni sus jedi i rođaci koji su zajednički provodili vrijeme s predlagateljem i pok. OS.

2. I. protustranka je na ročištu održanom 25. studenog 2025. izjavila da je suglasna s prijedlogom predlagatelja.

3. II. protustranka je putem e-mail-a od 16. studenog 2025. navela kako se slaže sa prijedlogom predlagatelja.

4. 16. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).

5. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagatelja osnovan.

6. Iz uvjerenja o prebivalištu za predlagatelja proizlazi da isti ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] od 16. svibnja 2016., dok za pok. OS proizlazi da je ista imala na adresi [adresa] prijavljenu adresu od 24. travnja 2009. do 12. srpnja 2025.

7.Iz izvatka iz matice rođenih za pok. OS ranije J proizlazi da je ista bila u braku s HS, a koji brak je prestao 3. listopada 2003., dok iz Izvatka iz matice rođenih za JS da je isti bio u braku sa KS koji brak je prestao sa smrću iste 31.12.1999.

8. Punomoćnik predlagatelja je na ročištu održanom 25. studenog 2025. naveo kako predlaže da se u petitu rješenja po utvrđenju postojanja izvanbračne zajednice umjesto od listopada 2003. navede postojanje iste od studenog 2003.

9. Iz iskaza predlagatelja proizlazi da je njegova izvanbračna zajednica sa pok. OS započela 2003. godine u studenom mjesecu i u toj zajednici živjeli su sve do njezine smrti, oni su živjeli na više adresa, a od 2010. su zajedno živjeli na ovoj adresi u [adresa] gdje su si sagradili kuću. Oni su si u svemu zajednički pomagali, imali zajednički budžet i prijatelje.

Iz iskaza I. protustranke LS proizlazi da su predlagatelj i njezina majka OS živjeli zajedno u izvanbračnoj zajednici od studenoga 2003. pa do njene smrti 12. srpnja 2025., živjeli su u zajedničkom kućanstvu, imali zajedničke prijatelj, obitelj, rodbinu, dijelili financije, odnosno njihova zajednica je bila u potpunosti nalik bračnoj zajednici.

Iz iskaza svjedoka ES proizlazi da joj je poznato da su predlagatelj i njezina pok. sestrična OS živjeli više od 20 godina u izvanbračnoj zajednici, živjeli su na različitim adresama, ali uvijek zajedno i zajedno su sagradili kuću kojoj su posljednjih godina zajedno živjeli. Nisu imali zajedničke djece i oni su živjeli zajedno sve do Zdenkine smrti.

Iz iskaza svjedoka ŽS proizlazi da predlagatelja smatra svojim djedom, poznaje ga doslovno od svog rođenja i sa pok. OS on je živio 22 godine. Ona je s njima išla na more, putovala, dolazila k njima i navodi da su njih dvoje živjeli u zajednici potpuno nalik bračnoj zajednici i oni su u takvoj zajednici živjeli sve do njezine smrti.

Iz iskaza svjedoka ZS proizlazi da joj je poznato da su predlagatelj i pok. OS živjeli zajedno u bračnoj zajednici koju bi okarakterizirala kao izvanbračnu makar ona uopće nije znala da nisu vjenčani dok joj oni nisu rekli. Mislila je da su u braku, oni su susjedi dugi niz godina u Starim Plavnicaima, čini joj se da su oni tamo počeli živjeti negdje 2010. godine. I oni su kao partneri živjeli tamo zajedno sve do Zdenkine smrti.

Iz iskaza svjedoka DS proizlazi da joj je poznato da su predlagatelj i pok. OS živjeli su u zajednici koja je po njoj u potpunosti nalik bračnoj zajednici, živjeli su zajedno na istoj adresi u takvoj zajednici od kraja 2003. i tako su živjeli sve do smrti pok. OS.

Iz iskaza svjedoka BS proizlazi da su ona i njezin suprug prijatelji sa predlagateljem i pok. OS, dugi niz godina i zna da su oni živjeli u izvanbračnoj zajednici i to otkako je rođena ŽS i u takvoj zajednici oni su živjeli sve do smrti pok. OS.

Iz iskaza svjedoka RS proizlazi da su on i njegova supruga prijatelji sa predlagateljem i pok. OS, dugi niz godina, puno su se posjećivali, navodi i zna da su predlagatelj i pok. OS živjeli u izvanbračnoj zajednici, i to navodi dugi n iz godina s obzirom da ih on poznaje barem 15 godina, čak nisu niti znali da oni nisu formalno u braku i oni su tako živjeli sve do Zdenkine smrti.

10. Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem predlagatelja, te svjedoka ES, ŽS, PS, DS, BS i ŠS.

11. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).

12. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagatelja osnovan.

13. Dakle iz cjelokupnog provedenog dokaznog postupka proizlazi da su predlagatelj i pok. OS živjeli u izvanbračnoj zajednici najmanje tri godine, sve kako predlagatelj navodi odnosno točnije od studenog 2003. do smrti OS **.**.2025.

14. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

15. Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.

16. Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

17. Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona). Navedeno je važno iz razloga što se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu zaključuje da je predlagatelj ovaj postupak pokrenuo radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pok. OS.

18. Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.

19. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).

20. Imajući u vidu sve naprijed navedeno za napomenuti je i to da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagatelja i sada pok. OS a ne to da li je predlagatelj stekao pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti tek jedna od isprava kojom će se dokazivati ispunjenje Zakonom o mirovinskom osiguranju propisanih pretpostavki (u tom slučaju postojanje izvanbračne zajednice), kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nisu precizno propisane odredbe kojega materijalnog i procesnog zakona primijeniti kod donošenja odluke i kod provođenja postupka (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primjenjuju se, kao opće, odredbe Obiteljskog zakona. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagatelja utvrđeno je da je on sa pok. OS tijekom predmetnog perioda živio u zajedničkom kućanstvu i to na način da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili o svojoj imovini i raspolagali sa sredstvima koja su imali, brinuli se međusobno jedan o drugome. Slijedom navedenog sud je ocijenio osnovanim prijedlog predlagatelja i odlučio kao u izreci ovog rješenja.

U Bjelovaru, 1. prosinca 2025.

S U D A C :

Jasmina Drageljević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.