1              Poslovni broj: Gž R-18/2023-2

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž R-18/2023-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sucu ovog suda Andrei Boras Ivanišević, kao sucu pojedincu, u ovršnoj pravnoj stvari predlagatelja osiguranja tužitelja – predlagatelja osiguranja H. D., OIB: ... iz Š., zastupanog po punomoćnicima – odvjetnicima Zajedničkog odvjetničkog ureda Z. G., T. F. G. i H. M., sa pisarnicom u B., protiv tuženika – protivnika osiguranja T. d.o.o., OIB: ..., B., radi isplate, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru  Poslovni broj: REF 3 : Pr-198/2022-24 (ranije spis br. Pr-110/2022) od 11. studenog 2022., dana 12. listopada 2023.,

 

r i j e š i o j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba protivnika osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru  Poslovni broj: REF 3 : Pr-198/2022-24 (ranije spis br. Pr-110/2022) od 11. studenog 2022.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem određena je privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 42.858,33 kn / 5.688,28 eura na način da se nalaže E. & S. B. d.d. R., OIB: ... i F. A., Z., OIB: ... da protivniku osiguranja T. d.o.o. OIB: ..., B., ili trećoj osobi na temelju naloga protivnika osiguranja uskrati s računa T. d.o.o. OIB: ..., B., IBAN: ..., kao i drugih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem, isplatu predmetnog novčanog iznosa sa zateznim kamatama ( točka I. izreke).

 

2. U odluci pod točkom II. izreke određeno je da će privremena mjera trajati do proteka roka od 15 dana od nastupa ovršnosti presude donesene u ovome parničnom postupku dok je u odluci pod točkom III. određeno da trošak izdavanja privremene mjere u iznosu od 1.250,00 kn/165,90 eura1, a isplata tog iznosa predlagatelju osiguranja od strane protivnika osiguranja se nalaže u roku od 15 dana.

 

3. Žali se protivnik osiguranja, zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14.- odluka USRH, 70/19., 80/22. i 114/22. – u daljnjem tekstu: ZPP) u svezi s odredbom članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22- dalje: OZ) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači shodno žalbenim razlozima, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovnu odluku.

 

3.1. Na žalbu nije odgovoreno.

 

3.2. Žalba nije osnovana.

 

4. Prvostupanjski sud je prihvatio prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem predložene privremene mjere, radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja,  sadržaja pobliže označenog u uvodu izreke pobijanog rješenje jer je smatrao utvrđenim da su za određivanjem predložene privremene mjere ispunjene predviđene pretpostavke iz odredbe članka 341. i članka 344. stavka 1. OZ-a.

 

5. Neosnovano protivnik osiguranja osporava zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja suda prvog stupnja kojim je prihvaćen prijedlog predlagatelja za određivanjem privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine tužitelja.

 

6. Naime, predlagatelj osiguranja podnio je predloženu privremenu mjeru radi osiguranja novčane tražbine u kojem  se navodi da je kako se predmetna tražbina predlagatelja osiguranja u svojstvu tužitelja u ovome postupku odnosi na neisplaćene plaće koje protivnik osiguranja kao poslodavac nije isplatio predlagatelju osiguranja kao radniku u razdoblju u kojemu mu je bio otkazan ugovor o radu nezakonitom odlukom protivnika osiguranja, a koja odluka tuženika o otkazu je pravomoćnom sudskom odlukom - presudom ovoga suda broj Pr- 111/19-39 od 29. travnja 2021. godine, utvrđena nezakonitom.

 

6.1.   U činjenici da je kako je poslovanje tuženika – protivnika osiguranja u najvećem dijelu prestalo, obzirom da je vlasnik protivnika osiguranja - G. B., organizirao obavljanje djelatnosti posredstvom društva L. M. d.o.o. time da je radni odnos radnika zaposlenih u T. d.o.o., prestao, te su radnici nastavili raditi u društvu L. M. d.o.o. iste poslove, pri čemu je na vozilima u vlasništvu društva T. d.o.o., evidentirana zabrana otuđenja prema Uvjerenju Ministarstva unutarnjih poslova PP Bjelovarsko-bilogorske, predlagatelj drži postojanje opasnosti da predlagatelj osiguranja kao tužitelj neće moći ili će mu biti znatno otežano naplatiti njegovo potraživanje.

 

7. Odredbom čl. 341. st. 2. OZ/12 propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaći zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrjepljuju.

 

7.1. Privremene mjere su sredstva vremenski ograničenog osiguranja budućeg ostvarenja vjerovnikove tražbine i njihovo određivanje propisano je odredbom članka 344. stavak 1. OZ-a. U navedenom članku određeno je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine (objektivna pretpostavka) zatim, ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine,  time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati (subjektivna pretpostavka).

 

7.2. Ovaj sud smatra da je pravilno sud prvoga stupnja prihvatio prijedlog predlagatelja osiguranja, budući je isti dokazao vjerojatnost postojanja tražbine, te je dokazao vjerojatnost opasnosti nastanka nenadoknadive štete koja prijeti.

 

8. Naime, često je potrebno da se radi osiguranja buduće tražbine predlagatelju osiguranja pruži određena zaštita osiguranjem njezinog ostvarenja u stadiju u kojem on još nije pokrenuo odgovarajući sudski ili drugi postupak radi zaštite svojih prava ili je takav postupak u tijeku, ali još nije pravomoćno okončan.

 

8.1.  Sud pred kojim se kao glavno pitanje postavlja pitanje utvrđenja osnovanosti zahtjeva predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere lišen je oslonca odlučivanja po načelu strogog formalnog legaliteta te će o postojanju stvarne supstancijalne legitimacije stranaka odlučivati samo kao o prejudicijalnom pravnom pitanju od čijeg prethodnog rješenja ovisi odluka o njegovoj glavnoj stvari. Sud se stoga mora ograničiti na to da radi ostvarenja adekvatne brzine osiguranja odlučuje o predloženoj privremenoj mjeri na temelju same vjerojatnosti (kao o jednoj hipotetskoj parnici), a ne na temelju izvjesnosti da pravo predlagatelja osiguranja prema protivniku neprijeporno postoji.

 

8.2. Također treba uzeti u obzir da će se vjerojatnost postojanja tražbine (prava) čije se osiguranje predlaže moći dokazivati i nekom deklaratornom domaćom ili stranom odlukom, kojom se samo utvrđuje postojanje određenog prava ili pravnog odnosa ili pak konstitutivnom odlukom kojom se zasniva određeni pravni odnos ili određeno pravo čije se osiguranje traži.

 

8.3. Cijeneći razloge pravnog interesa, privremena mjera nije dopuštena ako postoje uvjeti za određivanje prethodne mjere osiguranja. Dakle, daje se prednost sredstvu osiguranja jačeg intenziteta kojim se postiže ista svrha osiguranja tražbine predlagatelja osiguranja. No, pri tome ne bi trebalo isključiti mogućnost da se uz prethodnu mjeru osiguranja predloži i neka privremena mjera, ako primjerice prethodna mjera ne bi mogla u potpunosti ostvariti osiguranja tražbine.

 

9. No, u konkretnom slučaju je prema stanju spisa po donošenju presude zbog ogluhe u ovoj pravnoj stvari tužitelj kao predlagatelj osiguranja ishodio kod Grubišnopoljske službe suda prvog stupnja donošenje rješenja o osiguranju prethodnom mjerom u spisu br. Ovr-1443/22 dana 11. srpnja 2022. godine, a kojom je na temelju nepravomoćne presude zbog ogluhe bilo određeno osiguranje navedene novčane tražbine predlagatelja osiguranja iz ove parnice, kojom je naloženo Financijskoj agenciji da zabrani svim poslovnim bankama da protivniku osiguranja ili trećoj osobi po nalogu protivnika osiguranja isplate s njegovog računa novčani iznos za koji je određena privremena mjera, koji postupak je po ukidanju predmetne presude zbog ogluhe, obustavljen rješenjem Grubišnopoljske službe ovoga suda br. Ovr-1443/22-17 od 17. listopada 2022.- godine.

 

10. U takvim okolnostima u kojima bi predlagatelj osiguranja mogao uvjeriti sud ne samo u vjerojatnost, već i u izvjesnost svojih prava, bilo je opravdano  dopustiti predloženu privremene mjera koje na najmanji mogući način zadiru u prava i interese protivnika osiguranja sukladno odredbi članka 345.stavak 1. točka 5. OZ-a.

 

10.1 Naime, upravo predložena privremena mjera učinkovita je i njome se može osigurati predlagateljeva tražbina prema protivniku osiguranja. Učinkovitost i podobnost mjere proizlazi iz činjenice da je i sam zakonodavac predvidio citiranom odredbom članka  345. stavka 1. točka 5. OZ-a da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha osiguranja, a osobito, među ostalim, nalog banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu iznosa za koji je određena privremena mjera. Svrha takve privremene mjere sastoji se u konzerviranju postojećeg stanja sredstava koje dužnik drži kod poslovne banke kako bi predlagatelj osiguranja u slučaju uspjeha u sporu mogao svoju tražbinu u ovršnom postupku naplatiti upravo iz tog predmeta osiguranja.

 

11. S druge strane privremenom mjerom odlučuje se o svojevrsnom „prethodnom pitanju“ u tijeku spora, parnice između radnika i poslodavca. No, pored dužnosti predlagatelja osiguranja da učini vjerojatnim postojanje svoje novčane ili nenovčane tražbine koju bi trebalo osigurati privremenom mjerom, on je dužan učiniti vjerojatnim i postojanje opasnosti (subjektivne ili objektivne) da će se bez takve mjere osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine ili pak vjerojatnim da je takva privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

 

12. Kod privremenih mjera osiguranja novčanih tražbina traži se postojanje tzv. objektivne opasnosti, a kod određivanja privremenih mjera osiguranja sve tražene zakonske pretpostavke koje su propisane u čl. 344. OZ-a, moraju biti kumulativno ispunjene.

 

13. Kada je u pitanju privremena mjera kojom se tuženik kao protivnik osiguranja obvezuje na plaćanje naknade za vrijeme radnog spora, koju je sud odredio, pobijano rješenje sadrži valjane razloge za određivanje te mjere , jer je tužitelj kao predlagatelj osiguranja uz prijedlog za određivanje privremene mjere priložio  dokaze, koje je sud valjano cijenio, te je tužitelj kao zaposlenik dokazao pretpostavke za određivanje te privremene mjere.

 

14. Naime, suprotno navodima žalbe, privremena mjera kojom se rješenjem Trgovačkog suda u Bjelovaru pod poslovnim brojem P-89/2019-3 od 18. srpnja 2019. zabranjuje članu uprave društva tuženika otuđenje i opterećenje poslovnog udjela ali i društvu tuženika otuđenje i opterećenje motornih vozila u vlasništvu društva, zapravo ukazuje na objektivno postojanje opasnosti kako tužitelj bez određivanja predložene privremene mjere neće moći naplatiti svoju tražbinu čije se osiguranje zahtijeva predlože u ovom postupku. Tomu u prilog ide i naknadno dostavljeno Izvješće o provjeri stanja blokade računa tuženika.

 

15. Pri tome je za ukazati obzirom na žalbene navode kako prethodna dostava prijedloga tužitelja nije zakonska pretpostavka za određivanjem predložene privremene mjere za koju je pravno neodlučno kolika je ugovorena mjesečna plaća tužitelja u ugovoru o radu, neosnovano otkazanog odlukom tuženika za koju je utvrđena pravna nedopuštenost obzirom na neprijepornu visinu plaće koju je predlagatelj ostvarivao u trenutku nezakonitog otkaza.

 

16. Kako je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud valjano utvrdio postojanje pretpostavki koje opravdavaju određivanje predložene privremene mjere, to se žalbeni navodi protivnika osiguranja u cijelosti ukazuju neosnovanim.

 

17. Slijedom navedenoga, a temeljem odredbi čl. 380. točke 2. ZPP-a, u vezi sa čl. 21. st. 1. OZ.-a, valjalo je riješiti kao u izreci.

 

U Splitu 12. listopada 2023.