REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli-Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj: Kž-523/2025-7
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Gabrijele Marčeta, kao predsjednice vijeća te Zdravka Garića i Alenke Paus, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Vlatke Turčinov, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog OU, zbog kaznenog djela iz članka 179.a, i dr. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, od 30. listopada 2025., broj: Kov-221/2025, o ukidanju istražnog zatvora i primjeni mjera opreza nakon podignute optužnice, u sjednici održanoj 1. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se pobijano rješenje i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Općinskog suda u Pazinu, nakon podignute optužnice protiv okrivljenog OU zbog kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11., i kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11., pod točkom I izreke protiv okrivljenog OU ukinut je istražni zatvor iz članka 123. stavka 1. točke 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/2008., 76/2009., 80/2011., 121/2011., 91/2012., 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022., 36/2024. i 72/25; dalje ZKP) te je određeno da se isti ima odmah pustiti na slobodu.
1.1. Pod točkom II izreke okrivljenom OU, kao zamjena za istražni zatvor iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP-a, na temelju članka 98. stavka 1. i 2. točaka 3., 4., 5., 9. i 10. ZKP-a, određene su mjere opreza, i to obveza redovitog javljanja Policijskoj postaji Labin, dežurnom policijskom službeniku te policijske postaje, dva puta tjedno, ponedjeljkom i srijedom u okviru radnog vremena te policijske postaje, zabrana približavanja i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s te zabrana uhođenja i uznemiravanja žrtve MU, OIB [osobni identifikacijski broj], kojoj se okrivljenik ne smije približiti na razdaljinu ispod 100 (sto) metara i s kojom okrivljenik ne smije uspostavljati ili održavati izravne ili neizravne veze te udaljenje iz doma na adresi [adresa].
1.2. Pod točkom III izreke određeno je kako će na temelju članka 100. stavka 3. ZKP- a i članka 8. Pravilnika o načinu izvršavanja mjera opreza ("Narodne novine" broj: 92/09, 66/14, 73/21) nadzor nad izvršavanjem izrečenih mjera opreza vršiti djelatnici Policijske postaje Labin koji će svakih 15 dana dostaviti sudu pisano izvješće o pridržavanju izrečenih mjera opreza.
1.3. Pod točkom IV izreke određeno je da na temelju članka 98. stavka 6. ZKP-a, mjere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do izvršnosti presude, time da će sud, svaka dva mjeseca računajući od dana pravomoćnosti prethodnog rješenja o mjerama opreza ispitati po službenoj dužnosti postoji li još potreba za mjerama opreza, te ih rješenjem produljiti ili ukinuti.
1.4. Pod točkom V izreke upozoren je okrivljenik OU da će se u slučaju nepridržavanja izrečenih mjera opreza, iste zamijeniti istražnim zatvorom (članak 98. stavak 1. ZKP-a).
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka (članaka 468. stavka 1. točka 11. ZKP-a), bitne povrede odredaba kaznenog postupka (članak 468. stavka 3. ZKP-a) te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 470. stavka 2. i 3. ZKP-a), s prijedlogom „da izvanraspravno vijeće nadležnog Županijskog suda u Puli – Pola ovu žalbu prihvati te pobijano rješenje ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.“
2.1. Okrivljeni OU je po branitelju, odvjetniku Davidu Salaju podnio odgovor na žalbu u kojemu u bitnome navodi da žalba državnog odvjetnika nije osnovana, stoga ju predlaže odbiti.
3. Spis je u skladu s člankom 495. u vezi članka 474. stavka 1. ZKP-a, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Puli-Pola.
4. Žalba je osnovana.
5. Osnovano žalitelj ukazuje da je prvostupanjski sud u pobijanom rješenju počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP- a, jer su u pobijanom rješenju izostali razlozi o odlučnim činjenicama o kojima ovisi primjena odredbe članka 98. stavka 1. i 3. ZKP-a.
5.1. Naime, sukladno odredbi članka 98. stavka 1. ZKP-a, u slučaju kad postoje okolnosti iz članka 123. ZKP-a, zbog kojih je moguće odrediti istražni zatvor ili je taj zatvor već određen, sud će, uzimajući u obzir rezultate pojedinačne procjene potreba žrtve i žrtvi bliskih osoba i potrebe zaštite žrtve, ako se ista svrha može ostvariti mjerom opreza, obrazloženim rješenjem odrediti primjenu jedne ili više takvih mjera, dok sukladno odredbi članka 98. stavka 3. ZKP-a, sud će prije donošenja rješenja kojim se određuje, produljuje ili ukida mjera opreza, ako se radi o kaznenom djelu nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama, saslušati žrtvu na okolnost postojanja opasnosti za njezinu osobnu sigurnost ili sigurnost članova njezine obitelji i bliskih osoba te uzeti u obzir očitovanje o prijedlogu za primjenu mjere opreza i rezultate pojedinačne procjene potrebe žrtve.
5.2. Iz navedenih odredbi jasno proizlazi da je prvostupanjski sud, ukoliko je smatrao da se svrha istražnog zatvora koji je prema okrivljeniku primijenjen po osnovi iz članka 123. stavka 1. točka 3. ZKP-a, može ostvariti primjenom blažih mjera, bio dužan prije određivanja mjera opreza u skladu s odredbom članka 98. stavka 3. ZKP- a, prethodno saslušati žrtvu (moguće i telefonskim putem) na gore spomenute okolnosti te potom uzeti u obzir očitovanje žrtve kao i rezultate pojedinačne procjene, a potom, uzimajući u obzir navedeno, dati razloge za svoju odluku u odnosu na okrivljenika cijeneći pritom sve odlučne okolnosti, što je prvostupanjski sud propustio učiniti posljedicom čega nije ni mogao izložiti razloge o odlučnim činjenicama koje se odnose na primjenu mjera opreza prema okrivljeniku kao zamjenu za istražni zatvor, zbog čega se pobijano rješenje ne može ispitati.
6. Iako je, s obzirom na činjenicu da je pobijano rješenje ukinuto zbog formalno pravnih razloga, nepotrebno upuštanje u ocjenu osnovanosti ostalih žalbenih navoda državnog odvjetnika, ipak treba reći da je, nasuprot mišljenju državnog odvjetnika, a neovisno o tome što je osnovana sumnja binarni koncept (ili postoji ili ne postoji), gradacija osnovane sumnje prihvaćena u sudskoj praksi (npr. „…potvrđena optužnica što upućuje na veći stupanj osnovane sumnje…“, „…podignuta optužnica ukazuje na porast stupnja izvjesnosti da je okrivljenik počinio kazneno djelo za koje se tereti…“, „…dinamika postupka od određivanja istražnog zatvora upućuje na porast stupnja izvjesnosti da je optuženik počinio kaznena djela za koja se tereti imajući u vidu da je postupak sada u stadiju potvrđene optužnice….“, „…osnovana sumnja nije umanjena protekom vremena od uhićenja kada se ima u vidu dosadašnja dinamika postupka, s obzirom na to da je u vremenu od uhićenja pa do donošenja pobijanog rješenja potvrđena optužnica što upućuje na veći stupanj osnovane sumnje…“, „…nakon što je prethodno potvrđena optužnica, ušao u stadij rasprave, a što upućuje na postojanje visokog stupnja osnovane sumnje da je optuženik počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret“, „…već iz same činjenice da je donesena nepravomoćna osuđujuća presuda protiv optuženika što predstavlja i viši stupanj osnovane sumnje u odnosu na stupanj osnovane sumnje u tijeku kaznenog postupka nakon potvrđivanja optužnice.“), pa je jedna od ključnih implikacija dinamičkog pristupa pri procjeni postojanja osnovane sumnje i da razina osnovane sumnje može pasti tijekom kaznenog postupka. Stoga, prema stajalištu ovog suda, nema ništa sporno u pobijanom rješenju kada je prvostupanjski sud, primjenjujući dinamički pristup procjeni osnovane sumnje, zaključio kako je ta razina nakon podignute optužnice smanjena, konkretno navodeći razloge za taj svoj zaključak, ali ne i ispod razine zakonskog minimuma potrebnog za postojanje osnovane sumnje jer je taj sud utvrdio kako dokazi na kojima se temelji optužnica i dalje u svojoj ukupnosti i međusobnoj povezanosti zadovoljavaju standard osnovane sumnje, dakle da postoji visoki stupanj vjerojatnosti da je okrivljenik počinio kaznena djela za koja se tereti, a time i postojanje osnove za primjenu istražnog zatvora te samim time i mjera opreza. Pad razine osnovane sumnje, zahtjeva od suda da svoju odluku o primjeni istražnog zatvora temelji na posebno uvjerljivom i kvalitetnom obrazloženju. U takvoj procesnoj situaciji, primjena manje restriktivne mjere opreza postaje pravno utemeljenija alternativa, u skladu s načelom razmjernosti.
7. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno razmotriti i preispitati postojanje svih odlučnih okolnosti za primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenika iz osnove propisane u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP-a, te će ukoliko nađe da dolazi u obzir i mogućnost primjene blažih mjera, a nakon što postupi sukladno svojim obvezama propisanim člankom 98. stavkom 3. ZKP-a, postupajući osobito žurno, sukladno članku 122. stavak 3. ZKP-a, donijeti novo i na zakonu utemeljeno rješenje koje će valjano obrazložiti (članak 124. stavak 3. ZKP-a).
U Puli – Pola 1. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća
Gabrijela Marčeta Ferić
