Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Ovr-345/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Goranu Škugoru, u ovršnom predmetu predlagateljice osiguranja SV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Ivan Čizmić, odvjetnik u Splitu, protiv protivnice osiguranja ĐV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protivnika osiguranja KV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i protivnika osiguranja FV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-2229/2025-3 od 22. listopada 2025., dana 1. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagateljice osiguranja SV, kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-2229/2025-3 od 22. listopada 2025.

II Odbija se zahtjev predlagateljice osiguranja SV za naknadu troška sastavljanja žalbe u iznosu od 412,50 eura, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog predlagateljice osiguranja za donošenje privremene mjere od 3. rujna 2025.

2. Protiv tog rješenja žali se protivnica osiguranja navodeći da se žali zbog pogrešne primjene materijalnog prava, bitnih povreda odredaba izvanparničnog, ovršnog i parničnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da sud preinači pobijano rješenje i usvoji prijedlog za privremenu mjeru, a podredno da ukine rješenje i vrati predmet na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsko rješenje ovaj sud ne nalazi da su počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP), u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje u tekstu: OZ) i čl. 290. OZ-a.

5. Iz prvostupanjskog spisa proizlazi da je predlagateljica osiguranja podnijela prijedlog za određivanjem privremene mjere radi osiguranja svoje nenovčane tražbine prema protivnicima osiguranja predaje u posjed podrumske prostorije kuće položene na k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zabranom daljnjeg takvog ili sličnog smetanja posjeda te podrumske prostorije.

6. Prema odredbi čl. 346. st. 1. OZ-a, radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako su kumulativno ispunjene sljedeće pretpostavke: ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

7. Prva pretpostavka je da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja. Predlagateljica osiguranja u prijedlogu navodi da je s protivnicima osiguranja u suvlasništvu svaki u ¼ dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća i dvor, što dokazuje izvatkom iz zemljišne knjige za navedene nekretnine. Međutim, predlagateljica samo paušalno ističe da je ona posljednji mirni i isključivi posjednik podrumske prostorije u kući na navedenoj nekretnini. Naime, ona nije dostavila nikakve dokaze u prilog takvih svojih navoda. Tako iz prijedloga nije vidljivo o kakvoj se kući radi, ima li ta kuća podrumske prostorije i je li predlagateljica imala posjed te prostorije i je li ona bila isključivi posjednik navedene prostorije. Nadalje, predlagateljica nije učinila vjerojatnim niti da joj protivnici osiguranja priječe ulazak u podrumsku prostoriju.

8. Što se tiče postojanja drugog alternativnog uvjeta odnosno da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, ističe se da niti ova pretpostavka nije učinjena vjerojatnom. Naime, predlagateljica osiguranja u prijedlogu za osiguranje navodi da su u podrumskoj prostoriji perilica i njene osobne stvari koje će propasti budući da je cijeli podrum poplavljen. Predlagateljica navodi i da je podrum poplavljen vodom razine preko 10 cm te da je laminat potpuno propao i podigao se. Međutim, niti navedenu okolnost predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnom budući da iz ničeg ne proizlazi da se u podrumskoj prostoriji nalaze njezine osobne stvari niti da je podrum poplavljen.

9. Neosnovano predlagateljica osiguranja navodi u žalbi da je dostavila fotodokumentaciju i potvrdu policije koja potvrđuje da je zvala policiju radi nemogućnosti ulaska u podrumske prostorije. Naime, predlagateljica osiguranja je uz prijedlog dostavila samo fotografiju brave na vratima, ali iz takve fotografije, uz to što nije vidljivo niti gdje se nalaze ta vrata, ne proizlazi niti vjerojatnost ostalih navoda predlagateljice. Nadalje, predlagateljica suprotno žalbenim navodima nije dostavila potvrdu policije na koju se poziva u svojoj žalbi.

10. U odnosu na žalbeni navod predlagateljice osiguranja da je predlagala očevid na licu mjesta i saslušanje svjedoka, treba reći da je postupak osiguranja strogo formalni postupak u kojem sud odlučuje na temelju prijedloga za osiguranje i priloženih dokaza kojima se utvrđuju vjerojatnim činjenice na kojima se prijedlog za osiguranje temelji. Stoga sud nije niti bio dužan obaviti očevid na licu mjesta niti pribavljati policijski zapisnik niti saslušavati svjedoke. Naime, u postupku osiguranja privremenom mjerom sud ne utvrđuje sporne činjenice među strankama budući da tome služi parnični postupak koji predlagatelj osiguranja pokreće radi opravdanja privremene mjere.

11. Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za određivanjem privremene mjere i stoga odbio prijedlog za njenim određivanjem budući da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim da je posjednica podrumske prostorije niti da protivnici osiguranja poduzimaju radnje kojima joj priječe pristup toj prostoriji.

12. Zbog svega navedenog, trebalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a odbiti žalbu predlagateljice osiguranja kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja kao što je odlučeno u točki I izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

13. S obzirom na to da predlagateljica osiguranja nije uspjela sa žalbom, na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a odbijen je njezin zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka (točka II izreke ovog drugostupanjskog rješenja).

U Velikoj Gorici 1. prosinca 2025.

Sudac

Goran Škugor