7. Pp-9040/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Jasenki Barun, uz sudjelovanje Maria Vidaneca kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenika ČŽ zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 114/22, 47/23),te prekršaja iz čl. 16. st.1. toč.1. Zakona o prebivalištu (NN 144/12, 158/13,115/14,114/22) i protiv drugookrivljenika RŽ zbog prekršaja iz čl. 25. st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12), povodom optužnog prijedloga PU karlovačke, PP Slunj, klasa: 211-07/25-5/4710, ur. broj: 511-05-11-25-1 od 21. veljače 2025. godine, nakon održane i dovršene glavne rasprave dana 25. studenog 2025. godine, u nazočnosti prvookrivljenika i odvjetnika, a u odsutnosti drugookrivljenika i predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 28. studenog 2025. godine, donio je, javno objavio i

p r e s u d i o  j e

I Temeljem čl. 183. toč.3. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)

Prvookrivljenik ČŽ, sin Č i R, rođ. **.**.1963.g. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, VSS, dipl. ekonomist, nezaposlen, živi od povremenog rada, radi u Wild Heart Ranch d.o.o. , bavi se uzgojem konja, živi u izvanbračnoj zajednici, otac dvoje punoljetne djece, s prijavljenim prebivalištem u [adresa], zastupan po punomoći za odvjetnika SŽ, odvjetnički ured u Zagrebu, Radnička cesta 37 B, prekršajno kažnjavan.

k r i v  j e

što je dana 20. veljače 2025. godine oko 13:30 sati u mjestu [adresa], na makadamskom [adresa], narušavao javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način, tako što je bacio sadržaj biomase iz lopate na vjetrobransko staklo osobnog automobila reg. oznake (D) EMS DQ 205 s kojim je upravljao drugookrivljeni RŽ, a nakon što su drugookrivljenik RŽ i njegov sin ŠŽ izašli iz vozila, opsovao ga riječima:“ Pička vam materina! „, te je nakon toga u namjeri da očisti vjetrobransko staklo sa četkom, vrijeđao drugookrivljenog DŽ, riječima: "Vidim da si govno, smeće jedno !"

dakle, što je na javnom mjestu na naročito drzak i bezobrazan način remetio javni red i mir

čime je počinio prekršaj iz čl. 6. st.1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjiv po istom članku istog Zakona,

pa mu se temeljem cit. propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristoeura)

Temeljem odredbe čl. 33.stavka 11. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17 i 118/18, 114/22) prvookrivljeni je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona. Ako prvookrivljenik u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona, prvookrivljeni je obvezan nadoknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura (trideseteura) - S V A K I, putem priložene uplatnice u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

II Temeljem čl. 182. toč.1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18,114/22) prvookrivljenik ČŽ

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

da nije prijavio prebivalište u roku od 15 dana od dana nastanjenja u mjestu i na adresi prebivališta

čime bi počinio prekršaj iz čl. 4. toč.1., kažnjiv po čl. 16. st.1. toč.1. Zakona o prebivalištu

III Temeljem čl. 182. toč.1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18,114/22)

Drugookrivljenik RŽ, sin S, rođ. **.**.1975.g. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], zastupan po punomoći za odvjetnika Davor Bartolac, odvjetnički ured u Karlovcu, Tuškanova 10, prekršajno kažnjavan

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

da bi dana 20. veljače 2025. godine oko 13:30 sati u mjestu [adresa] s ciljem dovođenja u odnosno stvaranja ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u etničkoj pripadnosti, prvookrivljenog ČŽ vrijeđao riječima: "Jebem ti mater četničku !"

čime bi počinio prekršaj iz čl. 25. st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12), kažnjiv po istom članku istog Zakona,

Na temelju čl. 140 st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do 5. i toč.7. istog zakona za drugookrivljenika, padaju na teret proračunskih sredstava suda.

O b r a z l o ž e n j e

1. PU karlovačka, PP Slunj, klasa: 211-07/25-5/4710, ur. broj: 511-05-11-25-1 od 21. veljače 2025. godine, podnijela je optužni prijedlog protiv prvookrivljenika ČŽ da bi počinio prekršaje iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i prekršaja iz čl. 16. st.1. toč.1. Zakona o prebivalištu, te protiv drugookrivljenika VŽ radi počinjenja prekršaja iz čl. 25. st.1. toč.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

2. Predmet je dostavljen na nadležni postupak Općinskom sudu u Karlovcu dana 01. travnja 2025 godine. Rješenjem Visokog prekršajnog suda RH od 08. srpnja 2025. godine, Općinski prekršajni sud u Zagrebu je određen kao drugi stvarno nadležni sud za postupanje u prekršajnim predmetima Općinskog suda u Karlovcu, te je predmet dostavljen ovom sudu, kojemu je na zahtjev ove sutkinje dostavljena dopuna izdanog naloga.

3. Nakon zaprimanja predmeta zakazano je ročište glavne rasprave na koje su pristupili prvookrivljenik ČŽ i odvjetnik SŽ, a nije pristupio uredno pozvani drugookrivljenik RŽ, koji svoj izostanak nije opravdao.

4. Prvookrivljenk ČŽ je u obrani izjavio da se djelomično smatra krivim, djelomično priznaje prekršaje za koje ga se tereti, te da je točno da je 20. veljače 2025. godine u 13:30 sati u mjestu [adresa] ponašao na opisani način prema DŽ koji živi u mjestu [adresa], a s kojim ima jako loše odnose obzirom da mu stalno prijeti, njegov sin je radio kod njega i umjesto da je on podnio kaznenu prijavu protiv njega, jer mu je prijetio ubojstvom, RŽ je podnio kaznenu prijavu protiv njega, što nije točno, a to je vidljivo iz videosnimke ovog događaja. Tu snimku je snimio njegov sin ŠŽ koji je bio s njim u automobilu. RŽ se stalno protivi tome što on radi, a obavlja sječu svojih stabala i prilikom toga ga ucjenjuje. Toga dana ga je htio kontrolirati i prilikom toga omesti i u toj namjeri je sa svojim automobilom prolazio pored njega, a kada se nalazio na putu i sa lopatom čistio "siječku" ono što je ostalo nakon mljevenja odnosno drobljenja stabala i žbunja. Doslovce se zaletio sa svojim autom u njega, radi čega se prepao i iz tog razloga je bacio sadržaj "sječke", nije bio pijesak iz lopate, na vjetrobransko staklo njegovog auta. Tada su RŽ i njegov sin ŠŽ izašli iz vozila, nije točno da ga je vrijeđao riječima "Majku vam jebem u pičku", nego mu je odmah RŽ rekao: "Jebem ti mater četničku, trebalo vas je sve pobiti, satrat ću te". Nakon toga je otišao prema kući, jer se bojao da će ga RŽ napasti zajedno sa svojim sinom, a zapravo je išao po metlu, da mu očisti to što je bacio na vjetrobransko staklo. Na snimci se vidi da dolazi sa metlom, sa njim je bila njegova supruga LŽ i sa metlom čisti njegovo staklo, stao mu je sa svojom nogom na njegovu nogu i govorio mu : "Ne diraj mi auto, makni se od mog auta". Točno je da mu je rekao "Vidim da si govno, smeće jedno". Prilikom svega toga RŽ je telefonirao, nekog je zvao, da bi došla policija nakon jedno pola sata i policijski službenik mu je rekao da je Š dao izjavu da mu je prijetio smrću. Što se tiče prijave prebivališta [adresa] navodi da je tada živio na dvije adrese, na toj adresi i adresi u [adresa]. Nije bio upoznat s time da mora prijaviti prebivalište na adresi u [adresa] što je učinio 24. veljače 2025. godine. Inače je RŽ kazneno osuđivan radi raznih kaznenih djela i svi iz sela su imali problema s njime. Napominje da je policijski službenik nakon tog događaja i njemu i DŽ izdao naredbu o određivanju mjere opreza, zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze međusobno koja je trajala 7 dana od 20. do 27. veljače 2025. godine, što bi bilo dobro da se izrekne i trajno po njegovom mišljenju. Radi sumnje u počinjenje kaznenog djela prijetnje ubojstvom bio je u pritvoru u PP Slunj.

5. Nakon iskaza prvookrivljenika pročitan je zapisnik o ispitivanju drugookrivljenog od 20. veljače 2025. godine, a prvookrivljeni je izjavio da se ne slaže sa njegovom izjavom i nije mu govorio ;"Ubit ću vas heroji" i nije ga psovao, nego je samo rekao: "Vidim da si govno smeće jedno" i kako mu je svega bilo dosta opsovao je riječima: "Pička vam materina", pa tako nije rekao: "Majku vam jebem u pičku".

6. Pročitan je iskaz saslušane svjedokinje LŽ i svjedoka ŠŽ, na što je prvookrivljeni izjavio da nema napomena na iskaz svoje supruge, a ima napomenu na iskaz ŠŽ u dijelu gdje je izjavio da je on govorio riječi "Ubit ću vas heroji, majku vam jebem", jer to nije točno i on to nije rekao. Njegova supruga je snimala mobitelom u trenutku kada su se vratili do auta s metlom i tu snimku je predala u PP Slunj. Nije mu poznato zašto nije priložena uz optužni prijedlog.

7. Dana 14. listopada 2025. godine održano je novo ročište glavne rasprave, na koje su pristupili prvookrivljenik ČŽ, odvjetnik SŽ, i svjedokinja LŽ, a nije pristupio pozvani drugookrivljenik RŽ za kojeg se dostavnica nije vratila u spis, te nije pristupio niti uredno pozvani svjedok ŠŽ, koji svoj izostanak nije opravdao.

8. Glavna rasprava je održana i dovršena u nazočnosti prvookrivljenika ČŽ, odvjetnika SŽ i odvjetnika Davora Bartolca, a u odsutnosti drugookrivljenika i predstavnika ovlaštenog tužitelja.Sud nije našao za nužnim izdati nalog za dovođenje drugookrivljenika, te ponovnim pozivanjem svjedoka BŽ, jer su utvrđene sve činjenice, kojima je ostvareno zakonsko obilježje djela prekršaja iz čl.6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

9. Odvjetnik , branitelj po punomoći za drugookrivljenika je ispričao branjenika koji je bio spriječen doći na zakazano ročište jer radi u Austriji, izjavljujući da je dan prije bio u Hrvatskoj i potpisao punomoć za zastupanje. Moli sud da im se omogući da u kraćem roku dostave pisanu obranu u ovom predmetu. Njegov branjenik mu je rekao da nije dobio optužni prijedlog i da ne zna šta mu se stavlja na teret, a on također nije izvršio uvid u E-spis, odnosno u optužni prijedlog. Za sada ne može dokumentirati da RŽ radi u Austriji, na što se prvookrivljeni nadovezao riječima da HŽ svakodnevno viđa u [adresa].

10. Isprika drugookrivljenog nije prihvaćena, jer nije dostavljen nikakav dokaz o tome da je opravdano izostao sa ročišta glavne rasprave,s time da je poziv uredno zaprimio, a ponovno nije pozivan, jer su u postupku utvrđene sve relevantne činjenice.

11. Prvookrivljenik je izjavio da u cijelosti ostaje kod navoda iz pisane obrane. U odnosu na prekršaj pod toč.2. nadopunjava svoju obranu, te izjavljuje da se još uvijek nije trajno nastanio na adresi [adresa] nego paralelno živi na toj adresi i na adresi u [adresa], tako da ne može reći kad se nastanio na adresu u [adresa].

12. Pregledom videozapisa kritičnog događaja, vidljivo je da se prvookrivljeni ČŽ približava automobilu drugookrivljenog RŽ koji je bio zaustavljen na seoskom putu. Prvookrivljeni nosi u ruci lopatu i metlu, iza njega 20-ak metara hoda prema autu i supruga ČŽ. Kada su se približili automobilu prvookrivljeni tiho i nerazgovjetno govoreći očigledno se obraća DŽ, čuje se da mu govori "Šta radiš ?" i u jednom trenutku prilazi sa lijeve strane njegovog automobila, prije toga odlaže lopatu i počinje čistiti sa metlom neku masu na vjetrobransko staklo za koju je prvookrivljeni izjavio da je bacio na vjetrobransko staklo njegovog osobnog automobila. Zatim prvookrivljeni uzima metlu i počinje čistiti vjetrobransko staklo, nakon čega drugookrivljeni glasno govori "Makni mi se od auta", a prvookrivljeni mu odgovara "Nemoj me dirat, stao si mi na nogu". Zatim se čuje da RŽ razgovara i poslije se vide na snimci svi troje, a drugookrivljeni RŽ drži mobitel na uhu i očigledno zove nekoga iz policije i govori: "Tu je bila policija", te da je ČŽ bacio puno pijeska na njegov automobil. Prvookrivljeni mu govori "Vidim da si govno, ne bi to radio, smeće jedno", sve mu to govori mirnim tonom bez vike i galame. Kasnije nastavlja i neprekidno nešto govori tiho i nerazumljivo, a čuje se da govori drugookrivljenom "Dosadno ti je u životu, koji si ti frajer u pičku materinu". Prvookrivljeni cijelo vrijeme nešto "gunđa" i govori. Dalje nije snimljeno što se događalo.

13. Prvookrivljeni i branitelj nisu imali posebnih napomena na provedeni dokaz, osim što branitelj navodi da se ne vidi se što se događalo prije toga kada je prvookrivljeni bacio sa lopatom sječku, a to je bilo njegovo refleksno ponašanje obzirom da se prepao, jer je prethodno drugookrivljeni dojurio sa svojim automobilom i zaustavio se ispred njega. Branitelj drugookrivljenog nije imao napomena budući da nije upoznat s predmetom.

14. Branitelj prvookrivljenika je priložio uz spis potvrdu PP Slunj od 25. veljače 2025. godine, iz koje je vidljivo da su prvookrivljeni i drugookrivljeni jedan protiv drugoga podnijeli kaznene prijave, te oba branitelja suglasno izjavljuju da do sada ništa nije odlučeno vezano za kaznene prijave, nije donesena državno odvjetnička odluka.

15. U dokaznom postupku je osim pregledavanja videozapisa kritičnog događaja, saslušana svjedokinja LŽ, te je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenike

16. Svjedokinja LŽ je u iskazu navela da se sjeća kritičnog događaja, ali prije toga navodi da su se ona i suprug prije 3 godine doselili na adresu [adresa], ona je inženjer matematike i svoj posao obavlja online, a suprug se bavi poljoprivredom. Smatra da su se dobro uklopili u zajednicu mirno žive i sa ostalim susjedima nemaju problema iako ih je vrlo malo, to je selo napušteno od rata i u njihovom dijelu sela je svega nekoliko kuća. Međutim, RŽ i njegova obitelj ih stalno tuže, izmišljaju razno razne razloge, zovu policiju, komunalno redarstvo, razne inspekcije, ali nikada do sada nisu davali iskaz na sudu, jer su do sada svi razumjeli situaciju u kojoj se nalaze. Suprugu pomaže oko poljoprivrede i brige oko konja, ima ih 27, htjeli su osposobiti slobodnu površinu koja je bila šikara, te je pretvoriti u pašnjak za konje, pa je stoga trebalo isjeći i samljeti biomasu radi čega su koristili strojeve. RŽ je toga dana 20. veljače 2025. godine prije kritičnog događaja prije 13:30 sati više puta prolazio makadamskim putem kako bi kontrolirao što oni rade, jer ih je htio spriječiti i ometati u tom radu kako ne bi imali neke novčane koristi od toga. Dakle, tog dana u 13:30 sati se opet naglo pojavio vozeći auto njemačke reg. oznake na mjestu suvozača se nalazio njegov sin ŠŽ, te se naglo zaustavio točno iza njegovog supruga na način da se ona užasno prepala, jer je mislila da će ga pogaziti, a njezin suprug je u tom trenutku zbog iznenađenja koje je doživio sa lopatom bacio biomasu na vjetrobransko staklo njegovog auta. Njih dvojica su izašli van iz auta, RŽ je odmah početi psovati i vrijeđati supruga i po nacionalnoj osnovi, jebem ti mater četničku, trebalo vas je sve pobiti, što ih jako vrijeđa jer su ostali živjeti u [adresa]. Pojašnjava da su tada čistili put od drvenih ostataka, ostaci su ostali na putu, jer su radnici samo sklonili strojeve, ali nisu sklonili biomasu. Ona se također tamo nalazila pored puta tako da je sve vidjela, suprug njih nije psovao niti ih je vrijeđao nego su samo nas dvoje otišli prema kući da uzmu metlu, te su se vratili, RŽ nije dozvolio da počiste vjetrobransko staklo, te je stao na nogu suprugu, RŽ je zvao policiju, a oni su otišli u svoju kuću koja se nalazi na udaljenosti od 50 m od mjesta događaja. Napominje da kada su se vratili u namjeri da počiste vjetrobransko staklo snimila sa svojim mobitelom što se događalo, ali se ta snimka nalazi u policiju, te je gotovo istovjetna snimci koju je snimio ŠŽ, a koju je vidjela jer je sud dostavio snimku odvjetniku njezinog supruga. Na kraju svega njezin suprug ČŽ je završio u pritvoru jer su RŽ i ŠŽ tvrdili policiji da je AŽ prijetio da će ga ubiti, te da se to dogodilo tog dana 20. veljače 2025. u 13:30 sati, a to se ne vidi niti ne čuje na snimci.

17. Na postavljeno pitanje sutkinje odvjetniku da li je započet kazneni postupak protiv ČŽ radi kaznenog djela prijetnje, odvjetnik je odgovorio da nisu dobili nikakvu obavijest, a prvookrivljenik se nadovezao riječima da posjeduje zapisnik policije iz kojeg je vidljivo da ga je RŽ lažno prijavio i to su sami policijski službenici napisali, a taj zapisnik je sastavljen nakon što je bio u pritvoru, odveli su ga odmah toga dana oko 15:00 sati, te se obvezao taj zapisnik dostavit na sljedeće ročište.

18. Uvidom u prekršajnu evidenciju za prvookrivljenika, razvidno je da nije prekršajno kažnjavan.

19. Branitelj prvookrivljenika u završnoj riječi je predložio da se okrivljenika radi prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira oslobodi od krivnje, jer sadržaj sječke i lopate je bacio refleksno u strahu, marginalno, uplašen naletom automobila, dok je vrijeđanje bilo općenito, a ne direktno drugookrivljeniku, a ostatak se radi o neprimjerenoj komunikaciji, ali bez vike i galame i bez uznemiravanje javnosti, tako da nije počinio prekršaj remećenja javnog reda i mira. Što se tiče prekršaja prema Zakonu o prebivalištu, istina je da nije prijavio adresu u [adresa], to je učinio iz nehaja i realno je stanovao na dvije lokacije i u [adresa] i u [adresa], a odmah je nakon opomene policije prijavio novu adresu.

20. Branitelj drugookrivljenika je u završnoj riječi predložio da sud drugookrivljenika oslobodi od optužbe.

21. Temeljem obrane prvookrivljenika i provedenog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da je prvookrivljenik počinio prekršaj činjenično i pravno opisan u izreci ove presude, a kako su relevantne činjenice utvrđene iz obrane prvookrivljenika, iskaza svjedokinje LŽ i pregledavanjem snimke kritičnog događaja. Izmijenjen je dio opisanog mjesta počinjenja prekršaja, jer je temeljem provedenih dokaza utvrđeno da se događaj zbio na makadamskom putu u naseljenom dijelu sela [adresa].

22. Okrivljenik je priznao da je kritične zgode bacio sadržaj sječke na vjetrobransko staklo osobnog automobila, kojim je upravljao drugookrivljenik, a sa istim je bio i njegov sin ŠŽ, te da ga je opsovao riječima: Pička vam materina i da je drugookrivljeniku rekao: Vidim da si govno, smeće jedno. Dakle, prvookrivljenik je priznao sve činjenice navedene u optužnom prijedlogu, koje su mu stavljene na teret. Međutim, ne osjeća se odgovornim, jer je bacanje sječke bilo refleksno, obzirom da ga je drugookrivljenik te zgode umalo pogazio.

23. Analizirajući obranu prvookrivljenika u naprijed navedenom dijelu, valja napomenuti da istaknuto da je bio u strahu da ga drugookrivljenik ne pogazi, pa da je refleksno bacio sa lopatom sječku na vjetrobransko staklo, nisu okolnosti koje bi ga mogle osloboditi krivnje i prekršajne odgovornosti.

24. Opisanim ponašanjem prvookrivljenik je na naročito drzak i nepristojan način narušavao javni red i mir. Predmetni događaj se dogodio na makadamskom putu, koji sam za sebe predstavlja neograničeno javno mjesto, pa tako nije bilo potrebno utvrđivati da li je zaista bilo prisutnih građana, jer je dovoljna objektivna mogućnost da oni budu prisutni. Makadamski put se nalazi unutar sela [adresa], namijenjen je kretanju pješaka i cestovnom prometu, a koji povezuje dijelove sela, dostupan je svima, služi za kretanje pješaka i vozila, te se nalazi unutar naseljenog djela sela, na videosnimci se vidi kuća prvookrivljenika.

25. Nadalje, sud je prihvatio kvalifikaciju tužitelja po čl.6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer je ponašanje prvookrivljenika po svom intenzitetu nadilazi radnju prekršaja iz čl.13. Zakona, obzirom da takovo ponašanje u znatnoj mjeri odstupa od usvojenih normi ponašanja kao i nasilnički postupak prema stvarima, pri čemu se stupanj drskosti i bezobzirnosti cijenio prema shvaćanjima javnog mijenja.

26. Odredba čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja (NN 114/22, 47/23) propisuje kažnjavanje osobe za prekršaj novčanom kaznom u 700,00 eura do 4.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

27. Nakon provedenog postupka, ovaj sud je odlučio prvookrivljeniku za počinjeno prekršajno djelo izreći novčanu kaznu ispod propisane mjere, uz primjenu čl.37. Prekršajnog zakona, ocijenivši iste primjerenom težini počinjenog prekršaja, značaju i opasnosti prekršaja, te okolnostima pod kojima je počinjen prekršaj-da su okrivljenici u dugogodišnjim lošim odnosima i stupnju njegove odgovornosti i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra. Sud smatra da će se odmjerenom novčanom svakom okrivljenom postići svrha kažnjavanja, te da će ona dovoljno utjecati na okrivljenika da se ubuduće kloni ovakvih i sličnih djela, kao i na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Prilikom odmjeravanja novčane kazne za počinjeni prekršaj sud je okrivljeniku cijenio za olakotnim da prekršaj nije počinio u namjeri, kao i to da nije prekršajno kažnjavan.

28. Prvookrivljeniku se stavlja na teret da je počinio prekršaj iz čl.16.st.1.toč.1. Zakona o prebivalištu, na način da nije prijavio prebivalište u roku od 15 dana od dana nastanjenja u mjestu i na adresi prebivališta. Cit. odredbom se propisuje da će se kazniti za prekršaj osoba koja u propisanom roku ne prijavi prebivalište ili boravište, a čl.4.st.1. je određeno da je za prijavu propisani rok od 15 dana od dana nastanjena u mjestu i na adresi prebivališta.

29. Dakle, nesporno je da prvookrivljenik nije prijavio prebivalište na adresi u [adresa], ali u činjeničnom opisu cit. djela prekršaja nedostaje bitno obilježje djela, kada se prvookrivljenik nastanio u mjestu i na adresi prebivališta, što je nužno za računanje roka za prijavu prebivališta, sukladno cit. odredbi Zakona.

30. Prema podacima iz JRO MUP-a je razvidno da je imao prebivalište u [adresa] od 30.03.2023. do 24.02.2025., kada je prijavio prebivalište u [adresa].

31. Stoga je valjalo prvookrivljenika osloboditi od optužbe za djelo prekršaja pod toč.II u izreci ove presude, jer djelo prekršaja, na način kako je to opisano u podnesenom optužnom prijedlogu nije prekršaj, a uz primjenu čl.182.toč.1. Prekršajnog zakona.

32. U odnosu na prekršaj opisan pod toč.III u izreci ove presude, sud je našao da djelo prekršaja na način kako je to stavljeno na teret drugookrivljeniku nije po propisu prekršaj.

33. Odredba čl.25.st.1. Zakona propisuje da će se kazniti za prekršaj „tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože,spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo.

34. Dakle, predmetno prekršajno djelo može biti počinjeno samo u namjeri, budući zakonodavac jasno navodi da je prekršaj počinila osoba koja s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, boji kože i dr. povrijedi njegovo dostojanstvo.

35. Prema definiciji iz čl.1.st.2. cit. Zakona, diskriminacijom se smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, izražavanja ili spolne orijentiranosti, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama.

36. U predmetnom slučaju je ispitujući podneseni optužni prijedlog, ovaj sud našao da iz činjeničnog opisa djela nije razvidno da bi drugookrivljenik opisani prekršaj počinio u namjeri da stavi u nepovoljniji položaj prvookrivljenika na temelju razlike u etničkoj pripadnosti, a time što je prvookrivljenika vrijeđao riječima „Jebem ti mater četničku!“, sukladno odredbi čl.1.st.2. Zakona, pa se stoga opisano ponašanje okrivljenika ne može podvesti pod pravnu kvalifikaciju iz čl. 25. st.1. Zakona.

37. Slijedom cit. odredbi izvodi se zaključak da se opisani propust drugookrivljenika ne može podvesti pod zakonsko obilježje cit. prekršajnog djela, pa je odlučeno osloboditi drugookrivljenika od optužbe, temeljem čl.182.toč.1. Prekršajnog zakona.

38. Odluka o troškovima prekršajnog postupka za prvookrivljenika temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za trošak prekršajnog postupka (NN 18/13), kojom je paušalni iznos određen u rasponu od 13,27 eura do 663,61 eura.

39. Budući je drugookrivljenik oslobođen od optužbe, u smislu citirane zakonske odredbe, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka za drugookrivljenika padaju na teret sredstava ovog Suda.

U Zagrebu, 28. studenog 2025. godine

Zapisničar

Sutkinja

Mario Vidanec

Jasenka Barun

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude, a stranke mogu izjaviti žalbu. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na broj gornji, a o istoj odlučuje nadležni sud.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. Prvookrivljenik: ČŽ, [adresa]

2. Drugookrivljenik: RŽ, [adresa]

3. Branitelj prvookrivljenika: odvjetnik SŽ, odvjetnički ured u Zagrebu,

Radnička cesta 37 B

4. Branitelj drugookrivljenika: odvjetnik Davor Bartolac, odvjetnički ured u Karlovcu,

Tuškanova 10

5. Tužitelju: PU karlovačka, PP Slunj

6. pismohrana