P-2545/2019-78

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sucu Spomenki Rodić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Tomislavu Bogdanu, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika Erste&steiermarkische bank d.d. Rijeka,Jadranski trg 3 A, OIB:23057039320, zastupana po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Metelko, Knežević & Partneri d.o.o., Zagreb, uz sudjelovanje umješača na strani tužitelja TN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Željku Eror, odvjetniku u Osijeku, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, nakon rasprave zaključene dana 22.listopada 2025.u nazočnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika umješača, te u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika tuženika, dana 28.studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je ništetna odredba Ugovora o kreditu broj 2402006- 1031262160 51400607-5102425232 sklopljenog između tužitelja JN i tuženika Erste & Steiermaerkische bank d.d. dana 23.05.2005. god., koji je potvrđen kod javnog bilježnika Dragice Dumančić dana 24.05.2005. god. pod brojem OU- 589/2005, a koja u čl. 2. predmetnoga ugovora glasi: ,,...CHF...protuvrijednost u kunama obračunata po srednjem tečaju Banke na dan puštanja kredita u tečaj."; u čl. 7. glasi: ,,Valutna klauzula. Povrat obveza iz ovog Ugovora (iznos kredita i pripadajuće kamate, kamate za zakašnjenja u plaćanju, naknade i drugi eventualni troškovi) obračunat će po srednjem tečaju Banke za CHF na dan odobrenja žiro- računa Banke. Korisnik kredita upoznat je s mogućim promjenama iznosa anuiteta u kunama nastalog uslijed promjene tečaja. Potpisom na ovom Ugovoru korisnik potvrđuje da ga je banka informirala o posljedicama i svim eventualnim rizicima promjene tečaja."; u čl. 8. glasi: ,,Kamatna stopa je promjenjiva... Ugovorne strane su suglasne da se za vrijeme trajanja ugovora o kreditu mogu vršiti promjene ugovorene kamatne stope, kao i način obračuna i naplate u skladu s važećim odlukama Banke

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od ukupno 9.998,02 EUR (devettisućadevetstodevedesetosameuradvacenta), s pripadajućom zateznom kamatom, računajući od dospijeća svakog pojedinog iznosa prema kamatnoj stopi koju određuje Zakon o kamatama i važeća Uredba o visini zakonske zatezne kamate do 31. prosinca 2007. godine, od 01. kolovoza 2008. god. do 31. srpnja 2015. godine po eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. godine pa do 31.12.2022. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, od 01.01.2023. god. po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. god. po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a stopu koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, i to na:

- iznos od 8,75 EUR od 09.09.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 6,48 EUR od 13.10.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 5,70 EUR od 12.11.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 5,22 EUR od 10.12.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 5,66 EUR od 13.01.2006. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1,76 EUR od 11.02.2006. god. pa sve do isplate;

- iznos od 16,79 EUR od 11.01.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 16,88 EUR od 13.02.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 16,96 EUR od 12.03.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 16,35 EUR od 11.04.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 16,09 EUR od 13.05.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 16,11 EUR od 11.06.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 15,70 EUR od 11.07.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 15,63 EUR od 09.08.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 15,78 EUR od 11.09.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 31,45 EUR od 11.10.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 15,82 EUR od 11.11.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 37,31 EUR od 09.12.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 39,69 EUR od 13.12.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 42,09 EUR od 10.01.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 34,92 EUR od 14.02.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 40,08 EUR od 13.03.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 32,15 EUR od 11.04.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 24,84 EUR od 12.05.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 26,69 EUR od 11.06.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 33,42 EUR od 14.07.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 26,87 EUR od 12.08.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 26,23 EUR od 11.09.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 34,01 EUR od 10.10.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 40,26 EUR od 11.11.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 48,42 EUR od 11.12.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 46,45 EUR od 13.01.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 60,49 EUR od 12.02.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 57,45 EUR od 12.03.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 60,78 EUR od 10.04.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 98,15 EUR od 11.05.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 89,88 EUR od 11.06.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 120,30 EUR od 10.07.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 105,21 EUR od 11.08.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 88,79 EUR od 11.09.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 127,45 EUR od 13.10.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 147,17 EUR od 11.11.2010.god. pa sve do isplate;

- iznos od 132,42 EUR od 11.12.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 136,96 EUR od 11.01.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 124,61 EUR od 11.02.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 125,98 EUR od 11.03.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 161,11 EUR od 12.04.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 167,56 EUR od 11.05.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 211,91 EUR od 11.06.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 205,64 EUR od 12.07.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 170,82 EUR od 11.08.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 165,68 EUR od 10.09.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 163,25 EUR od 12.10.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 172,21 EUR od 11.11.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 124,51 EUR od 13.12.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 129,01 EUR od 11.01.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 116,80 EUR od 11.02.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 118,16 EUR od 10.03.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 156,86 EUR od 11.04.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 163,26 EUR od 11.05.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 207,34 EUR od 13.06.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 201,11 EUR od 11.07.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 166,51 EUR od 07.08.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 165,68 EUR od 11.09.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 163,25 EUR od 11.10.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 178,71 EUR od 10.11.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 167,10 EUR od 08.12.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 174,57 EUR od 10.01.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 176,59 EUR od 09.02.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 172,12 EUR od 12.03.2013. god. pa sve do isplate

- iznos od 2.318,85 EUR od 11.04.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.443,21 EUR od 17.05.2013. god. pa sve do isplate, sve to u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju plati prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.981,05 EUR, sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana 28.studenog 2025. do isplate, po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a stopu koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku da umješaču TN naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.500,00 EUR ,u roku od 15 dana.

V. Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom radi utvrđenja ništetnom odredbe Ugovora o kreditu broj 2402006-1031262160 51400607-5102425232 sklopljenog između tužitelja JN i tuženika Erste & Steiermaerkische bank d.d. dana 23.05.2005. god koja u čl. 16. glasi: ,,Za sve što ovim Ugovorom nije predviđeno, primjenjivat će se...opći akti Banke.".

VI. Odbija se kao neosnovan prigovor prijeboja da sud presudom utvrdi da postoji tražbina tuženika prema tužitelju koja iznosi 2.112,83 eura

(dviejtisućestovanaesteuraosamdesettricenta) zajedno sa zateznim kamatama tekućim na iznose od:

- EUR 1,71 od 02.07.2005. pa do isplate,

- EUR 3,80 od 02.08.2005. pa do isplate,

- EUR 4,80 od 02.03.2006. pa do isplate,

- EUR 8,11 od 02.04.2006. pa do isplate,

- EUR 6,86 od 02.05.2006. pa do isplate,

- EUR 5,64 od 02.06.2006. pa do isplate,

- EUR 8,05 od 02.07.2006. pa do isplate,

- EUR 8,79 od 02.08.2006. pa do isplate,

- EUR 4,57 od 02.09.2006. pa do isplate,

- EUR 5,95 od 02.10.2006. pa do isplate,

- EUR 5,71 od 02.11.2006. pa do isplate,

- EUR 7,67 od 02.12.2006. pa do isplate,

- EUR 13,24 od 02.01.2007. pa do isplate,

- EUR 16,99 od 02.02.2007. pa do isplate,

- EUR 15,25 od 02.03.2007. pa do isplate,

- EUR 16,26 od 02.04.2007. pa do isplate,

- EUR 25,75 od 02.05.2007. pa do isplate,

- EUR 28,08 od 02.06.2007. pa do isplate,

- EUR 31,15 od 02.07.2007. pa do isplate,

- EUR 31,13 od 02.08.2007. pa do isplate,

- EUR 26,92 od 02.09.2007. pa do isplate,

- EUR 33,19 od 02.10.2007. pa do isplate,

- EUR 33,34 od 02.11.2007. pa do isplate,

- EUR 28,94 od 02.12.2007. pa do isplate,

- EUR 29,42 od 02.01.2008. pa do isplate,

- EUR 27,22 od 02.02.2008. pa do isplate,

- EUR 20,94 od 02.03.2008. pa do isplate,

- EUR 14,73 od 02.04.2008. pa do isplate,

- EUR 28,88 od 02.05.2008. pa do isplate,

- EUR 32,71 od 02.06.2008. pa do isplate,

- EUR 28,26 od 02.07.2008. pa do isplate,

- EUR 36,76 od 02.08.2008. pa do isplate,

- EUR 34,70 od 02.09.2008. pa do isplate,

- EUR 26,03 od 02.10.2008. pa do isplate,

- EUR 16,09 od 02.12.2008. pa do isplate,

- EUR 1,97 od 02.07.2009. pa do isplate,

- EUR 1443,21 od 18.05.2013. pa do isplate,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba tužitelja za isplatu iznosa od 3.274,25 EUR (tritisućedvjestosedamdesetčetirieuradvadesetpet centi) – povučena.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 12.lipnja 2019 podnio tužbu protiv tuženika u kojoj tužbi navodi da su dana 23.05.2005. godine tužitelj i tuženik sklopili Ugovor o kreditu broj 2402006- 1031262160/51400607-5102425232, koji je potvrđen kod javnog bilježnika Dragice Dumančić dana 24.05.2005. god. pod brojem OU-589/2005, a prema kojem je tuženik kao kreditor tužitelju kao korisniku kredita odobrio i stavio na raspolaganje kredit u kunskoj protuvrijednosti od 77.740,00 CHF. Navedenim Ugovorom ugovoren je rok otplate kredita od 120 mjeseci u jednakim mjesečnim anuitetima. Početno ugovoreni mjesečni anuiteti su iznosili 824,17 CHF u kunskoj protuvrijednosti (čl. 7. Ugovora) - cca. 3.900,00 kn, no tijekom otplate kredita su se radi dizanja kamatne stope te tečaja CHF naspram kn povećavali te su tijekom otplate kredita u dijelu razdoblja iznosili čak i preko 5.200,00 kn. Pored iznosa glavnice, tužitelj je sukladno čl. 8. navedenog Ugovora, bio dužan tuženiku platiti i kamatu koja je tijekom postojanja obveze po Ugovoru bila promjenjiva u skladu s Odlukama tuženika, a na dan sklapanja Ugovora ona je iznosila 4,990 % godišnje. Također, jednaki anuiteti u kunskoj protuvrijednosti su se plaćali po srednjem tečaju tuženika za CHF. Predmetni kredit je prijevremeno otplaćen dana 17.05.2013. god., znanja radi. U svezi gore navedenoga, tužitelj nije zaprimio od tuženika prijepis knjigovodstvene kartice iz kojeg bi bilo vidljivo koliki je tečaj na dan uplate banka primjenjivala, niti kolika je u trenutku uplate bila kamatna stopa, no tuženik mu je dostavio izlistanje uplata u HRK i CHF iz kojih se ne vide svi podaci te zasebno obavijesti o promjenama pa iz tog razloga tužitelj nije u mogućnosti postaviti točno određen tj. specificiran tužbeni zahtjev, već je VPS postavio okvirno na temelju znanih podataka. Pravomoćnom presudom Visokog trgovačkog suda br: Pž-7129/13-4 od 13.06.2014. god. u točki II. potvrđena je presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/12 od 04.07.2013. god. u dijelu točke 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. izreke kojom se utvrđuje da je, između ostalih, III-tuženik Erste & Steiermaerkische bank d.d. Rijeka, u razdoblju od 10.09.2003. g. do 31.12.2008. g., a koje povrede traju i nadalje, povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita tako što u potrošačkim ugovorima o kreditima koristi nepoštenu ugovornu odredbu kojom je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke, o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, a koja je ništetna. Ista presuda je potvrđena revizijskom odlukom Vrhovnog suda RH, broj Revt-249/14-02 od 09.04.2015. god., a i Vrhovni sud RH je dana 20.03.2018. svojom revizijskom odlukom br. Rev-2245/17-2 potvrdio presudu u predmetu u kojem je pojedinačnom tužbom korisnik kredita potraživao preplaćene kamate od kreditora, a temeljem toga je i zauzeo stav o tome kako zastarni rok od 5 god. u kojem potrošači mogu ostvariti svoju individualnu zaštitu prava u ovim posebnim parnicama teče od 14.06.2014. godine (presuda VTS-a donesena 13.06.2014.), kao i da su pri tome isti ovlašteni zahtijevati povrat cjelokupnog preplaćenog iznosa koji je za njih posljedica ugovaranja ništetne ugovorne odredbe (str. 7. do 10.). Nadalje, pravomoćnom presudom Visokog trgovačkog suda br: Pž-6632/2017-10 od 14.06.2018. g. kojom je u točki I. potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 1401/12 od 04.07.2013. g. u dijelu točke 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. izreke kojom se utvrđuje da je, između ostalih III-tuženik Erste&Steiermarkischebank d.d., u razdoblju od 01.04.2004. g. do 31.12.2008. g. povrijedila kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditima koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju - ugovorima o kreditima na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja predmetnih ugovora nisu kao trgovci potrošače u cijelosti informirali o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u svezi zaključenja predmetnih ugovora o kreditu, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, pa su time tuženici postupali suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača, kao i ZOO-a. Dana 17.04.2019. godine tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za povratom preplaćenog iznosa novčanih sredstava, odnosno za postupanjem u skladu sa presudom Pž-7129/13-4 i Pž- 6632/2017-10 Visokog trgovačkog suda RH. Na isti zahtjev tuženik je negativno odgovorio. S obzirom da su pravomoćnim presudama VTS-a utvrđene ništetnost ugovorene odredbe o promjenjivosti kamatne stope u skladu sa jednostranom odlukom banke za sve ugovore o potrošačkom kreditu koji su sklapani u razdoblju između 10.09.2003. -31.12.2008. god., kao i ništetnost ugovorene odredbe na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak za sve ugovore o potrošačkom kreditu koji su sklapani u razdoblju između 01.04.2004.- 31.12.2008. god., to je tuženik sukladno čl. 323. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08 i 125/11), dužan vratiti sve što primio na temelju takvih odredbi Ugovora, sve to u svezi i s čl. 1111., čl. 1115. te čl. 1046. ZOO-a. Također, člankom 502.c Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14) propisano je: ,,Fizičke i pravne osobe mogu se u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz članka 502.a stavka 1. ovoga Zakona da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanjem tuženika, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi. U tom će slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati.“. Slično navodi i čl. 138.a Zakona o zaštiti potrošača (NN 79/07, 125/07 i 79/09): „Odluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača...obvezuje ostale sudove u postupku koji potrošač osobno pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika." (sada čl. 118. Zakona o zaštiti potrošača NN 41/14 i 110/15). Kako tužitelj kao laik ne raspolaže dovoljnim ekonomskim znanjem da bi postavio točno specificirani tužbeni zahtjev s navođenjem svakog pojedinačnog iznosa razlike preplaćene kamate i tečajne razlike u pojedinom anuitetu na koji potražuje zakonsku zateznu kamatu, iznos VPS-a je postavio okvirno, a tek nakon provođenja knjigovodstveno-financijskog vještačenja te drugih predloženih dokaza na okolnost visine dugovanja tuženika prema tužitelju, tužitelj će specificirati tužbeni zahtjev, sve to sukladno odredbi čl. 186.b st. 3. ZPP-a, uvažavajući i poštujući načelo ,,ravnopravnosti oružja", odnosno davanja mogućnosti i tuženiku da se očituje na predloženi dokaz provođenja vještačenja, a pogotovo radi načela ekonomičnosti i svrsishodnosti postupka. . Za pojasniti je kako je posljedica utvrđenja ništetnim odredbi ugovora o jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi, kao i valutnoj klauzuli vezanoj za CHF (i u spomenutim presudama VTS-a povodom kolektivnih tužbi, a i u ovom predmetu), de facto anuliranje izmjena anuiteta bilo po osnovi dizanja kamate, bilo po osnovi dizanja tečaja, odnosno kao posljedicu toga se ima uzeti da je početno ugovoreni anuitet izračunat u kunama nepromjenjiva stavka otplatnoga plana, odnosno da je početno ugovoreni anuitet plaćen po tečaju za CHF na dan korištenja kredita pomnožen s brojem plaćenih anuiteta + ostatak glavnice po istom tečaju iznos kojeg je tužitelj bio dužan platiti banci, a razlika koju je platio je preplata i kamatne stope i tečaja te mu je upravo taj iznos banka dužna vratiti. . Prema čl. 6. st. 3. Zakona o sudovima (NN 28/13, 33/15 i 82/16) propisano je kako je ,,svatko u Republici Hrvatskoj dužan poštivati pravomoćnu i ovršnu odnosno izvršnu sudsku odluku i njoj se pokoriti", a s obzirom da tuženik isto odbija, to tužitelj predlaže da sud donese sljedeću presudu:

I. Utvrđuje se kako je ništetna odredba Ugovora o kreditu broj 2402006-1031262160 51400607-5102425232 sklopljenog između tužitelja JN i tuženika Erste & Steiermaerkische bank d.d. dana 23.05.2005. god., koji je potvrđen kod javnog bilježnika Dragice Dumančić dana 24.05.2005. god. pod brojem OU-589/2005, a koja u čl. 2. predmetnoga ugovora glasi: ,,...CHF...protuvrijednost u kunama obračunata po srednjem tečaju Banke na dan puštanja kredita u tečaj."; u čl. 7. glasi:, ,Valutna klauzula. Povrat obveza iz ovog Ugovora (iznos kredita i pripadajuće kamate, kamate za zakašnjenja u plaćanju, naknade i drugi eventualni troškovi) obračunat će po srednjem tečaju Banke za CHF na dan odobrenja žiro-računa Banke. Korisnik kredita upoznat je s mogućim promjenama iznosa anuiteta u kunama nastalog uslijed promjene tečaja. Potpisom na ovom Ugovoru korisnik potvrđuje da ga je banka informirala o posljedicama i svim eventualnim rizicima promjene tečaja."; u čl. 8. glasi: ,,Kamatna stopa je promjenjiva... Ugovorne strane su suglasne da se za vrijeme trajanja ugovora o kreditu mogu vršiti promjene ugovorene kamatne stope, kao i način obračuna i naplate u skladu s važećim odlukama Banke."; a u čl. 16. glasi: ,,Za sve što ovim Ugovorom nije predviđeno, primjenjivat će se...opći akti Banke.".

II. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju iznos od 100.000,01 kn zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, računajući od dospijeća svakog pojedinog iznosa do 31.07.2008. god. po stopi od 15%, a od 01.08.2008. god. do 31.07.2015. godine u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. god. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa pa do isplate, sve to u roku od 15 dana, a svaki pojedinačni iznos na koji se obračunava zakonska zatezna kamata će tužitelj naknadno specificirati sukladno odredbi čl. 186.b st. 3. ZPP-a, tj. nakon provođenja knjigovodstveno-financijskog vještačenja na okolnost razlike između plaćene kamate unutar svakoga anuiteta po stopi koju je tuženik primjenjivao naspram početno ugovorene kamatne stope, kao i razlike tečaja za CHF kojeg je tuženik primjenjivao prilikom plaćanja svakog anuiteta i ostatka glavnice naspram tečaja za CHF na dan korištenja kredita.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju plati prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude pa sve do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve to roku od 15 dana.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tužitelj predmetnom tužbom zahtijeva da se utvrdi ništetnim dio odredbi čl. 2., čl. 7. i čl. 8. Ugovora o kreditu zaključenog između tužitelja i tuženika koje se odnose na valutnu klauzulu i promjenjivu kamatnu stopu u skladu s važećim odlukama Banke te da sud naloži tuženiku da tužitelju isplati neodređeni iznos koji će tužitelj precizirati nakon što se provede financijsko - knjigovodstveno vještačenje. Tuženik u cijelosti spori osnovanost tužbenog zahtjeva, dok će se u pogledu visine očitovati nakon što tužitelj postavi tužbeni zahtjev određeno. Tuženik smatra bitnim skrenuti pozornost naslovnom sudu na činjenicu da predmetna tužba nije podobna za raspravljanje iz razloga što je tužbeni zahtjev nije postavljan određeno i stoga se ne može ispitati (kako u pogledu glavnog zahtjeva, tako u pogledu sporednih tražbina). Tuženik prvotno smatra bitnim skrenuti pozornost sudu kako tužitelj nije postavio određeni tužbeni zahtjev. Tražbina tužitelja ne može se ispitati, niti provjeriti budući da u tužbenom zahtjevu nije naznačeno je li ista uopće dospjela odnosno iz razloga što tužitelj niti jednim navodom ne obrazlaže na koji je način utvrdio da mu je nastala navodna šteta od kn 100.00,01. Tužitelj neosnovano ističe da u ovom trenutku nije u mogućnosti specificirati novčane iznose koje je navodno preplatio te da će isti moći postaviti tek nakon provedenog knjigovodstveno-financijskog vještačenja. Tuženik je naime dostavio tužitelju svu dokumentacija koja se tiče predmetnog Ugovora o kreditu (obavijesti o promjenama kamatnih stopa, pregled prometa po partiji kredita etc.). Slijedom navedenog, a budući da je tuženik tužitelju dostavio sve potrebne podatke, tuženik ističe kako potraživanje tužitelja nije postavljeno određeno, kako to nalaže odredba članka 186. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, dalje u tekstu: ZPP). Citiranom odredbom propisano je da tužba treba sadržavati određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja. Pravilno (precizno, potpuno i određeno) postavljeni tužbeni zahtjev procesna je pretpostavka za meritorno suđenje te se nepotpun i neodređen zahtjev ne može materijalnopravno presuditi, već stranku treba pozvati na odgovarajući ispravak, a u slučaju izostanka propisanog postupka primijeniti sankciju iz čl. 109. st. 3. ZPP. Tuženik stoga predlaže sudu da sukladno odredbi članka 109. st. 1. ZPP naloži tužitelju da ispravi tužbu odnosno dopuni na način da određeno naznači pojedinačne iznose i periode isplatu kojih tužbom zahtjeva, podredno da odbaci tužbu tužitelja. Iz pregleda prometa po partiji kredita vidljivo kako pojedine uplate nisu izvršene od strane tužitelja već su uplate izvršene od strane sudužnika TN. Stoga tuženik smatra da sve i kada bi sud u pogledu navodne ništetnosti prihvatio stav tužitelja, a što se osporava u cijelosti u daljnjem tekstu ovog odgovora na tužbu, tada tužitelju nije pravno dopušteno pa niti moguće potraživati povrat navodno preplaćenih iznosa u cijelosti kako to on iznosi u svojoj tužbi. Naime, tužitelj bi mogao eventualno potraživati samo navodno preplaćene iznose koje je sam vršio, pa stoga tuženik u tome dijelu osporava aktivnu legitimaciju tužitelja i predlaže naslovnom sudu odbacivanje tužbe. Tuženik nadalje ističe prigovor zastare iz razloga što je cjeloukupno potraživanje tužitelja u zastari. Na zahtjev tužitelja za isplatu ima se primijeniti trogodišnji zastarni rok imajući u vidu plaćanja koja je tužitelj vršio po uvećanim anuitetima i to sve u smislu odredbe čl. 118. Zakona o zaštiti potrošača (u daljnjem tekstu: ZZP) u svezi odredbe čl. 230. Zakona o obveznim odnosima (dalje u tekstu: ZOO). Odredbom čl. 118. ZPP-a propisano je da odluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača iz članka 106. stavka 1. ovoga Zakona u smislu postojanja povrede propisa zaštite potrošača iz članka 106. stavka 1. ovoga Zakona obvezuje ostale sudove u postupku koji potrošač osobno pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika. Dakle, zakonodavac je tu jasno predvidio da se u postupcima koje potrošači osobno pokrenu radi o postupcima o naknadi štete, pa se u tom smislu ima primijeniti trogodišnji zastarni rok propisan odredbama ZOO-a. Stoga, tuženik ističe da ZZP jasno određuje pravni osnov tužbenih zahtjeva za isplatu, koje bi potrošači kao tužitelji s osnove presude donesene u kolektivnom sporu isticali protiv tuženika u pojedinačnim sporovima, a to je naknada štete koja bi potrošačima bila prouzročena kroz primjenu nepoštene ugovorne odredbe (a koja ne bi bila otklonjena kroz primjenu fiksne kamatne stope).

O tome da tužitelj nije potrošač u smislu odredbi Zakona o zaštiti potrošača i zakona o potrošačkom kreditiranju:Tužitelj pogrešno smatra da bi u ovoj stvari uživao zaštitu s osnove Zakona o zaštiti potrošača (NN 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09, 78/12 i 56/13, sada NN 41/14, dalje u tekstu: ZZP), te s osnove Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 75/09, 112/12, 143/13, 147/13 i 09/15, u daljnjem tekstu: ZPK). Predmetni ugovor o kreditu ne može se smatrati potrošačkim kreditom u smislu odredaba ZZP i ZPK. Naime, radi se zapravo o kreditu čija namjena je bila kupnja nekretnine koja se nalazi na adresi [adresa] u [adresa] na otoku Krku (upisana u zk. u. br. 482 Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižnog odjela Krk, k. o. [katastarska općina]-Nova, br. k. č. [katastarska čestica], suvlasnički udio red. br. 7) i to u svrhu njenog turističkog iznajmljivanja. Dakle, činjenica je da je tužitelj ugovorio predmetni kredit s ciljem obavljanja poduzetničke djelatnosti, a slijedom čega se tužitelj ne može smatrati potrošačem sukladno citiranim zakonskim odredbama. Na ovu okolnost tuženik predlaže saslušanje tužitelja i službenice banke koja je ugovarala ovaj kredit gđu LN, a kojoj se tužitelj obratio s idejom ugovaranja ovoga kredita. Tuženik također na utvrđivanje navedene okolnosti predlaže sudu da se službenim putem pribave podaci od Ureda državne uprave u Primorsko- goranskoj županiji, Ispostave Krk i Turističke zajednice Općine Baška vezano za iznajmljivanje apartmana (je li tužitelj evidentiran kao iznajmljivač apartmana) u [adresa] na adresi [adresa], a sve to budući da se tužitelj bavi poslovima pružanja usluga u turizmu (iznajmljivanjem apartmana). ZZP u odredbi čl. 3. st. 1. t. 1. potrošača definira kao svaku fizičku osobu koj sklapa pravni posao na tržištu, u svrhe koje nisu namijenjene njegovom zanimanju niti njegovoj poslovnoj aktivnosti ili poduzetničkoj djelatnosti.

U konkretnom slučaju razvidno je da je predmetni kredit bio namijenjen poduzetničkoj djelatnosti tužitelja. Tuženik upućuje na recentnu presudu Suda EU u predmetu C- 630/17 KN protiv Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen, k dostavlja u privitku, a u kojoj presudi je Sud EU, odgovarajući na treće pitanje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Rabu, kojim je taj sud pitao Sud za tumačenje pojma potrošača iz perspektive pravne stečevine EU, utvrdio: "Pojam „,potrošač" treba usko tumačiti, uzimajući u obzir položaj osobe u određenom ugovoru, u vezi s njegovom prirodom i svrhom ne njezin subjektivan položaj, pri čemu se jedna te ista osoba m smatrati potrošačem u okviru određenih transakcija, a gospodarskim subjektom u okviru drugih. Konkretnije, Sud je u pogledu osobe koja sklapa ugovor s dvostruk svrhom - odnosno za uporabu koja se jednim dijelom odnosi na njezinu profesionalnu djelatnost, a drugim dijelom na privatne svrhe - da se na tu osobu mogu primjenjivati navedene odredbe samo ak veza između navedenog ugovora i profesionalne djelatnosti te os tako slaba da postaje marginalna pa stoga ima tek zanemarivu ulog kontekstu transakcije za koju je taj ugovor sklopljen, promatran cjelini. S obzirom na ta razmatranja, na treće pitanje valja odgovoriti na n da se dužnik koji je sklopio ugovor o kreditu radi izvođenja rac obnove nekretnine u kojoj živi u cilju, među ostalim, da u njoj p usluge turističkog smještaja, ne može smatrati,, potrošačem." .Slijedom navedenog, tuženik ističe da je očito da postoje okolnosti koje na strani tužitelja otklanjaju svojstva potrošača odnosno u smislu recentnog stajališta Suda EU tužitelj se ima smatrati gospodarskim subjektom u kontekstu predmetnog Ugovora o kreditu, slijedom čega se zahtjev za isplatu tužitelja uopće ne može prosuđivati prema ZZP-u i ZPK-u.

Dana 17. rujna 2019. godine objavljena je odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 3. rujna 2019. godine, posl.br. Rev 2221/18, a kojom odlukom je potvrđena odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž- 6632/2017 od 14. lipnja 2018. godine u dijelu kojim se utvrđuje da su Banke (pa tako i tuženik) povrijedile kolektivne interese potrošača ugovarajući valutu uz koju je vezana glavnica švicarski franak. Tuženik prije svega ističe da smatra da su obje gore navedene odluke nepravilne i nezakonite. VSRH u cit. odluci nije iznio nikakve nove okolnosti što se tiče navodnih povreda učinjenih s aspekta kolektivne zaštite, odnosno samo se pozvao na utvrđenja VTS-a iz pobijane odluke. S tim u vezi tuženik ističe da je sam VTS (a kako je to potvrđeno i odlukom VSRH-a) istaknuo kako njegovi zaključci u postupku kolektivne zaštite nisu primjenjivi na pojedinačne postupke, budući da je on samo ocjenjivao okolnosti koje su postojale u tzv. predugovornoj fazi (reklame i oglasi), a ne u fazi pojedinačnih pregovora i kako se, stoga, u pojedinačnim postupcima moraju uzeti u obzir informacije koje su potrošačima bile na raspolaganju prije, prilikom i za vrijeme sklapanja ugovora o kreditu. Stoga, nastavno na gore navedeno, u ovom postupku je potrebno utvrditi da li je u fazi pregovaranja oko sklapanja predmetnog ugovora o kreditu i samog sklapanja ugovora tužitelj bio odgovarajuće informiran glede valute za koju se veže glavnica kredita odnosno da li je banka upozorila tužitelja kao budućeg korisnika kredita na posljedice porasta vrijednosti strane valute (švicarskog franka) za njegove kreditne obveze. b) o informiranosti tužitelja i postupanju tuženika u fazi pregovora

U svjetlu prethodno navedenog, tuženik ističe kako su tužitelju bile dostupne sve informacije prije, prilikom i za vrijeme sklapanja predmetnog ugovora o kreditu na takav način da je mogao shvatiti ekonomske posljedice ugovaranja kredita u kojem se glavnica kredita veže za valutu švicarski franak.

Naime, tuženik je prvenstveno u reklamnom materijalu kao i oglasima:

- u ponudi nudio kredite uz valutnu klauzulu u CHF, EUR i USD (a ne isključivo ponudu kredita u CHF);

- ni na koji način nije preferirao, sugerirao ili nagovarao druge potrošače pa tako i tužitelja na bilo koju opciju iz ponude;

- težište stavio na kreditiranje bez jamaca dakle na opću ponudu stambenih kredita bez jamaca;

- isticao je da svako kreditno zaduživanje, bez obzira na valutnu klauzulu predstavlja određeni rizik kojeg tražitelj kredita pa tako i tužitelj mora biti svjestan;

- na letcima egzaktno, grafički prikazao kretanje tečaja CHF, EUR i USD u odnosu na kunu za razdoblje od 6 (šest) godina prije 2004;

Dokaz: - reklamni materijal za stambene kredite uz valutnu klauzulu u CHF, EUR, USD

Tuženik nadalje napominje kako su potrošačima pa tako i tužitelju prilikom savjetovanja u bankama predočavani i uručivani obrasci u kojima se decidirano pojašnjava pojam valutne klauzule, te promjena tečajeva stranih valuta za koje je vezana valutna klauzula (npr EUR, CHF ili USD) koja utječe na promjenu iznosa povrata kredita (glavnica, kamate, naknada...) u kunama. U svim poslovnicama Banke svakodnevno je moguće provjeriti i tečaj određene strane valute, a navedene informacije tužitelj je mogao dobiti i na besplatnom info telefonu Banke 0800 7890 ili na Internet stranici Banke www.erstebank.hr.

Tuženik je tužitelja kao i općenito potrošače upozoravao i informirao o valutnoj klauzuli i to na više različitih načina: i. Iz Ugovora o kreditu koji prileži spisu vidljivo je da sadrži posebnu odredbu VALUTNA KLAUZULA u kojoj je jasno i nedvojbeno navedeno da će se povrat obveza iz ugovora obračunavati po srednjem tečaju ERSTE BANKE za CHF (po istom onom po kojemu je i korisnik kredita primio sredstva), te da je korisnik kredita upoznat s mogućim promjenama iznosa anuiteta u kunama a koji može nastati uslijed promjene tečaja. Nadalje tužitelj je potvrdio svojim potpisom da ga je tuženik informirao o posljedicama i svim eventualnim rizicima tečaja.

ii. Iz - Informacija Pojam «valutna klauzula» i rizici financiranja u kunama s valutnom klauzulom koji su svi potencijalni korisnici kredita mogli preuzeti i koji su bili na dispoziciji svim potencijalnim potrošačima pa tako i tužitelju u poslovnicama jasno je vidljivo da je tuženik dao upozorenje korisnicima kredita. U navedenom dokumentu stoji jasno upozorenje da promjena tečaja stranih valuta za koje je vezana klauzula (npr. EUR, CHF ili USD) utječe na promjenu iznosa povrata kredita u kunama. Navedeni dokument sadrži i primjer promjene mjesečnih anuiteta kada je mjesečni anuitet EUR 100.- . Pa tako se navodi da ukoliko jedan mjesec srednji tečaj banke iznosi kn 739,54 za 100 Eur, a slijedeći mjesec 753,36 za 100 Eur, tada je obveza korisnika kredita za taj mjesec da vrati iznos od kn 753,36. Dakle, prikazan je primjer u Eurima iz kojeg je vidljivo da se mjesečni anuitet u razmaku od samo jednog mjeseca može promijeniti za skoro 2%. Naravno u slučaju da se tečaj promijeni na niže tada je i obveza korisnika kredita manja. Nadalje, u istom dokumentu tuženik informira potrošače pa tako i tužitelja da je svakodnevno moguće provjeriti tečaj određene strane valute i to na besplatnom telefonu banke ili na internet stranici banke. Također je tuženik u tom dokumentu informirao korisnike kredita da ne može preuzeti odgovornost niti jamčiti na bilo koji način za eventualne slučajeve povećanja kunske protuvrijednosti iznosa pri otplati kredita uslijed promjene tečaja. iii. Iz brošure Stambeni krediti ERSTE BANKE koja je bila prilog uz "Novi list", a koja su također dobivali potencijalni korisnici kredita u banci pa tako i tužitelj, također je vidljivo da je tuženik upozoravao i posebno na rizik podizanja kredita uz valutnu klauzulu u švicarskim francima ili američkim dolarima. Iz nje je vidljivo da je tuženik dao informaciju o kretanju valuta unazad šest godina prema kojoj se vidi da je tečaj EUR bio najstabilniji, potom tečaj CHF-a te nakon toga USD-a. Također je tuženik dao preporuku korisnicima kredita da kredit vežu uz valutnu klauzulu ovisno o primanjima koja imaju i koja su im vezana za neku od navedenih valuta. iv. Svaki korisnik kredita pa tako i tužitelj također je dobio brošuru u kojoj je naveden Grafički prikaz kretanja tečajeva CHF, USD i EUR u periodu od 1998g. do 2004g. godine u kojoj je tuženik počeo odobravati kredite uz valutnu klauzulu u CHF. Iz navedenih grafova upravo je vidljivo da se tečaj CHF-a u odnosu na kunu kretao u rasponu od 1 CHF = 4,2 kune do 1 CHF = 5,2 kune, dok se tečaj kune u odnosu na Euro kretao od 7 kn za 1 Euro do 7,7 kuna za jedan Euro. Iz navedenog proizlazi da su korisnici kredita u CHF pa tako i tužitelj bili informirani da je volatilnost tečaja kune u odnosu na CHF u zadnjih šest godina bila znatno veća u odnosu na volatilnost tečaja kune u odnosu na Euro. Dakle, iz svega gore navedenog proizlazi kako je postojalo sasvim dovoljno informacija temeljem kojih bi tužitelj mogao razumjeti ekonomske posljedice ugovaranja valutne klauzule vezane uz švicarski franak odnosno po stajalištu tuženika tužitelj je itekako bio obaviješten o riziku intervalutarnih promjena u valutnoj klauzuli vezanoj za švicarski franak. Nadalje, i u razgovoru sa službenicima banke tužitelju je bilo u dovoljnoj mjeri pojašnjeno značenje ugovaranja odredbe kojom se glavnica kredita veže uz valutu švicarski franak, pa, stoga, tuženik na utvrđivanje tih okolnosti predlaže saslušanje gđe. VN (voditelja Službe upravljanja ciljanim proizvodima, a kasnije direktor Direkcije podrške prodaji), koja u vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora bila zadužena za nadzor i koordinaciju rada zastupnika tuženika u pogledu ugovaranja ugovora o kreditu ovakve vrste te gđe. LN kao osobe koja je ugovarala predmetni kredit s tužiteljem. Predloženim svjedocima tuženik želi dokazati razinu informacija koje su bile pružene tužitelju odnosno da je tužitelj bio sasvim dovoljno informiran o riziku sklapanja predmetnog ugovora o kreditu kako prije, tako i za vrijeme sklapanja ugovora o kreditu. U prilog tome govori i činjenica da je gđa. VN svim zaposlenicima u nadležnim službama tuženika poslala mail u kojem je sadržana jasna uputa kako odgovarati na pitanja klijenata prilikom sklapanja ugovora o kreditu s valutnom klauzulom, pri čemu je posebno naglašeno da je izuzetno bitno klijente osvijestiti o promjenjivosti anuiteta u kunama u ovisnosti o promjeni tečaja. O Ugovoru o oročenom depozitu :Osim toga u čl. 11. predmetnog Ugovora o kreditu kao instrument osiguranja kredita ugovoren je i depozit u visini od 10,00% od iznosa od kredita što prema Ugovoru o oročenom depozitu broj [broj depozita] iznosi CHF 7.774,00. U trenutku uplate depozita na depozitnu partiju (dakle, na dan 25.05.2005. iznos depozita od CHF 7.774,00 vrijedio je kn 36.477,94 (CHF 7.774,00 x 4,6923 srednji tečaj tuženika). Iznos depozita je dana 17.05.2013. djelomično iskorišten za podmirenje dospjelih neplaćenih anuiteta po predmetnom Ugovor o kreditu i to na način da je na partiju kredita prenesen iznos od CHF 7.765,38 koji je u kunskoj protuvrijednosti na dan isplate iznosio kn 47.311,35 (CHF 7.765,38 x 6,0926). Uzimajući u obzir navedeno (osobito da je iznos od CHF 7.765,38 na dan uplate depozita iznosio kn 36.437,49 (CHF 7.765,38 x 4,6923 srednji tečaj tuženika na dan uplate depozita), a na dan kada je iskorišten za podmirenje kredita iznosio kn 47.311,35), razvidno je kako je tužitelj unutar razdoblja od ugovaranja cit. depozita pa do njegova korištenja za podmirenje dospjelih neplaćenih anuiteta profitirao na povećanju tečaja CHF u iznosu od kn 10.873,86, pa se stoga i postavlja opravdano pitanje navodnog rizika, koji je tužitelj preuzeo ugovaranjem predmetnog kredita. Iz svih gornjih tvrdnji tuženika proizlazi kako je prvenstveno postojalo sasvim dovoljno informacija temeljem kojih bi tužitelj mogao razumjeti ekonomske posljedice ugovaranja valutne klauzule vezane uz švicarski franak odnosno po stajalištu tuženika tužitelj je itekako bio obaviješten o riziku intervalutarnih promjena u valutnoj klauzuli vezanoj za švicarski franak, a uz to je tužitelj i profitirao ugovaranjem oročenog depozita. Tuženik također ističe kako tužena niti je ostvarila, niti može ostvariti ekstra profit na tečajnim razlikama jer je i sama zadužena u CHF te tako trpi isti tečajni rizik u CHF. Tome govori u prilog i činjenica da banka ne bi smjela imati obvezu u devizi, a potraživanje u kunama. Bilo kakvo odstupanje stvara valutni rizik koji si Banka ne može priuštiti. Odnosno, primjera radi, otplatom duga od strane korisnika kredita u iznosu od 100 CHF, banka podmiruje svoju obvezu u iznosu od 100 CHF prema svojem vjerovniku. Naravno, tuženik je imao na stotine različitih kredita vezanih uz CHF, a financirani su iz stotina različitih izvora u CHF, različite ročnosti u odnosu na pojedinačne plasmane klijentima. Samim time tijekom perioda otplate moguće da se Banci otvori devizna pozicija, ali zbog valutnog rizika tuženik ju uvijek zatvarao, pri čemu je iz podataka koji se dostavljaju razvidno u kojoj mjeri je bila otvorena devizna pozicija tuženika. Odnos obveza i potraživanja u stranim valutama u bankarskom poslovanju strogo je reguliran i kontroliran od strane Hrvatske Narodne Banke (dalje HNB) koja je, svojom Odlukom o ograničavanju izloženosti kreditnih institucija valutnom riziku (NN 38/2010 i 62/2011) u čl. 8. propisala da je kreditna institucija dužna krajem svakoga dana uskladiti svoju ukupnu otvorenu deviznu poziciju (razliku između potraživanja i obveza u pojedinoj valuti). Upravo iz toga razloga banka vodi konzervativnu politiku izloženosti valutnom riziku te sukladno tome poštujući gore navedenu Odluku HNB-a, kao i limit iz odluke, Banka ne može i ne smije kredite uz CHF valutnu klauzulu financirati iz kunskih izvora već isključivo iz CHF izvora. Plasmani Banke denominirani u CHF-u su pokriveni adekvatnim obvezama Banke u istoj toj valuti u skladu sa svim pozitivnim propisima. To je razvidno i iz dopisa HNB-a od 10. lipnja 2013. godine, a iz kojeg jasno proizlaze sljedeće dvije činjenice:

- promjena tečaja kune prema bilo kojoj valuti ne može bitno utjecati na financijski rezultat kreditnih institucija (strana 2. dopisa HNB-a)

- banke su imale uredno evidentiranu obvezu u CHF (strana 3. dopisa HNB-a)

- tuženik se vodio izrazito konzervativnim pristupom po pitanju otvorenosti svoje devizne pozicije

Dakle iz svega nesporno proizlazi da je i Banka imala obveze u CHF-u te da stoga nije imala niti ima bilo kakve namjere usmjerene ka ostvarivanju ekstra profita. U slučaju kada bi se valutna klauzula utvrdila ništetnom kako to predlaže tužitelj, to nikako ne bi značilo da Banka gubi navodno stečeni ekstra profit, nego štoviše da ona kao kreditor snosi izravan gubitak na tečajnim razlikama jer ona i dalje i sama ima kreditnu obvezu prema svojim vjerovnicama.

Zaključno tuženik navodi da je tužitelj kao i svi potrošači, bio dovoljno informiran i bio je svjestan da postoji određeni rizik prilikom podizanja kredita u kojima se glavnica kredita veže za stranu valutu, pa tako i za švicarski franak.

Tuženik nadalje smatra da bilo koje podizanje kredita u bilo kojoj valuti jer predstavlja rizik, osobito iz razloga što valute ovise o kretanjima na svjetskoj ekonomiji i nijedna osoba ne može utjecati na eventualne promjene u tom pogledu. Ne samo da je tužitelju kao prosječnom i razboritom potrošaču to jasno, po stajalištu tuženika, to je svakoj osobi jasno. Neživotno je i nelogično da tužitelj nije znao za rizik. Osim toga, donošenje odluke o kreditnom zaduženju predstavlja značajnu obvezu, prvenstveno novčanu, te se takva odluka zasigurno ne može temeljiti samo na reklami bez opširnog prikupljanja daljnjih obavijesti kako kod Banke tako i općenito, a takve obavijesti je Banka stavila na raspolaganje svakom klijentu pa tako i tužitelju kako je ranije opisano. Tuženik ističe kako su ugovaranjem valutne klauzule, tužitelj i tuženik dobrovoljno, prema procjeni vlastitih interesa pristali na rizik promjenjivosti tečaja. Navedeno je razvidno iz činjenice kako se u ponudi tuženika nisu nalazili samo ugovori o kreditu s valutnom klauzulom u CHF, pri čemu su različiti financijski proizvodi imali različite uvjete. Pritom je iznimno bitno istaknuti da se spomenuti rizik promjenjivosti tečaja odnosi i na svaku drugu valutu u odnosu na kunu, a ne samo na CHF. Naime, razvoj tečaja strane valute nije moguće unaprijed predvidjeti, kako u odnosu na CHF, tako i u odnosu na druge valute. Isto tako, nesporno je da je institut valutne klauzule bio i još uvijek jest općeprihvaćen od svih subjekata u društvu. Svaka osoba, pa tako i tužitelj se već sigurno susretao s pravnim poslovima gdje se cijena, naknada i slično ugovara na temelju tečaja domaće valute (HRK) u odnosu na bilo koju stranu valutu (CHF, USD, EUR i sl.) i stoga svaka osoba kao i tužitelj je svjestan i ne može postati nesvjestan, pa čak i bez obzira koje informacije primi prilikom sklapanja takvog ugovora, da mu obveza ovisi o tečaju te strane valute u odnosu na domaću valutu u trenutku kada bi ta trebao ispuniti tu obvezu, bez obzira na stvarnu vrijednost u trenutku ugovaranja. Dakle, radi se o institutu koji je apsolutno prepoznat, prihvaćen je u našem društvu i upotrebljava se i upotrebljavao se u trenutku sklapanja predmetnog ugovora o kreditu. Svakoj osobi, a ne samo tužitelju, trebalo je biti jasno da sklapa ugovor o dugoročnom kreditu i da se tijekom tako dugog vremenskog razdoblja ne može očekivati da će takav ugovor proizvoditi jednake ekonomske učinke prilikom sklapanja i prilikom konačne otplate kredita. Isto tako, svakoj razumnoj osobi, pa tako i tužitelju je jasno da se svjetska ekonomija bazira na slobodnom tržištu i da se prilike u društvu ekonomske i druge mijenjaju pa tako i tečaj valuta. Slijedom navedenog ne može se smatrati da bi odredba ugovora kojom se glavnica kredita veže uz valutu švicarski franak bila nepoštena, jer sukladno pravilima pravne logike i duhu zaštite potrošača ista ne predstavlja nerazumljivu odredbu. Naime, navedena odredba je jasna, lako uočljiva i razumljiva, a tužitelju kao prosječno opreznom i pažljivom potrošaču nije moglo ostati nepoznato da je tečaj kune u odnosu na CHF podložan promjenama. Tuženik ističe kako je sve promjene kamatne stope izvršio sukladno tada važećim pozitivnim propisima Tuženik je naime prije donošenja ZIDZPK (112/12 i 143/13) bio u obvezi samo prethodno izvijestiti potrošača o promjeni kamatne stope prije nego što se ona počne primjenjivati na ugovorni odnos s potrošačem, putem sredstava javnog informiranja ili na drugi odgovarajući način (čl. 175. Zakona o bankama, NN 84/02, 141/06), odnosno prema Zakonu o kreditnim institucijama ( čl. 308. NN 117/08,) tuženik je bio dužan obavijestiti potrošača o promjeni ugovorene kamatne stope najmanje petnaest dana prije nego što se nova stopa počne primjenjivati, te uz obavijest dostaviti i izmijenjeni otplatni plan. Tuženik je to u ovoj stvari uredno činio. Tuženik nadalje ističe kako se radi izostanka precizne zakonske regulative u vrijeme sklapanja ugovora, u postupanju prema tužitelju rukovodio i Direktivom Vijeća Europskih zajednica 93/13/EEZ od 05.04.1993. Navedena Direktiva u Prilogu sadrži tzv. sivu listu od devetnaest ugovornih odredaba koje bi se mogle smatrati nepoštenima, a koja lista je kasnije implementirana u odredbu čl. 97. Zakona o zaštiti potrošača. No za razliku od Zakona o zaštiti potrošača, Direktiva u Prilogu predviđa i slučajeve u kojima određene odredbe sa sive liste nisu ograničenje za sklapanje ugovora, pa tako niti odredba koja trgovcu omogućuje da jednostrano izmijeni ugovor bez valjanog razloga predviđenog ugovorom, ukoliko se radi o odredbi prema kojima pružatelj financijskih usluga pridržava pravo bez prethodne obavijesti izmijeniti kamatnu stopu koju plaća potrošač, u slučaju valjanog razloga, pod uvjetom da se od pružatelja usluga traži da o tome odmah izvijesti drugu ugovornu stranu u najkraćem mogućem vremenu i da je ona tada odmah slobodna raskinuti ugovor (Toč. 2.b Priloga Direktive). Također nije nepoštena niti odredba kojom pružatelj financijskih usluga pridržava pravo jednostrano izmijeniti odredbu o cijeni, koja je uvjetovana kretanjem određenih indeksa, odnosno čimbenika na financijskom tržištu na koje pružatelj usluge nema utjecaj. Treba imati u vidu da je jedan od osnovnih ciljeva Direktive 93/13/EEZ, da se prilikom donošenja ocjene o poštenju pobijane odredbe imaju cijeniti narav robe ili usluge koja je predmet ugovora, te sve okolnosti prije ili prilikom sklapanja ugovora. Kako se ZZP ima tumačiti i u skladu s Direktivom 93/13/EEZ, a sukladno odredbi čl. 145. Ustava RH, ovdje tuženik ističe da postoje određene iznimke od pravila o nepoštenim ugovornim odredbama predviđene Direktivom, koje uključuju i ovdje pobijanu odredbu. Neovisno o tome što takve odredbe nisu inkorporirane u sadržaj ZZP, to ne znači da ih sud treba zanemariti. Prema njima postupanje tuženika nije nepošteno. b) Deklaratorna zaštita koju traži tužitelj u ovoj stvari usmjerena je na izmjenu sadržaja ugovornog odnosa Dogovor o promjenjivoj kamatnoj stopi u sebi obuhvaća dva međusobno povezana i nerazdvojiva dogovora, i to dogovor o odabiru promjenjive kamatne stope, te o načinu podešavanja kamatne stope. Ta dva dogovora samo zajedno mogu činiti dogovor o promjenjivoj kamatnoj stopi, što je uostalom i stav recentne pravne teorije1. Prof. dr. sc. ĆN: "Promjenjive kamate, devizna klauzula i klizna skala", Ukoliko se iz sadržaja ugovora kroz deklaratornu pravnu zaštitu ukloni način podešavanja visine kamatne stope, kamatna stopa se više ne može smatrati promjenjivom, jer tada od samog zasnivanja ugovornog odnosa ne postoji nikakav dogovor parničnih stranaka u pogledu načina njezinog podešavanja. Takav ugovor pravno je i sadržajno nepotpun, stoga odgovor na pitanje koja se kamatna stopa primjenjuje na ugovorni odnos parničnih stranaka treba potražiti u tumačenju preostalih odredbi ugovora. Odredba čl. 8. st. 1. Ugovora i dalje doduše sadrži odredbu o tome da su ugovorne strane odredile primjenu promjenjive kamatne stope u početnoj visini od 4,99 % godišnje, no jasno je da uslijed izostanka kriterija o načinu podešavanja njezine visine početno ugovorena visina jest njezina trajna visina, budući da druge odredbe ugovora ne daju odgovor na pitanje kako bi promjena takve stope mogla nastupiti. Međutim, ukoliko se ugovor tumači teleološki (ako ne postoji način na koji može doći do izmjene početno ugovorene visine kamatne stope) to samo može dovesti do zaključka da kamatna stopa nije promjenjiva, već da se radi o fiksnoj kamatnoj stopi. Takva naime jedino i može biti kamatna stopa za koju, iako nazvana promjenjivom, u ugovoru nije predviđen način njezinog podešavanja. Nije pak moguće niti pravno dopušteno kamatnu stopu, koju su ugovorne strane izričito predvidjele kao promjenjivu, intervencijom u sadržaj ugovora izmijeniti u fiksnu kamatnu stopu od samog zasnivanja ugovornog odnosa, niti zanemariti valjanost inicijalnog dogovora između parničnih stranaka da će se na njihov ugovorni odnos primjenjivati promjenjiva kamatna stopa. Parnične stranke su u vrijeme zasnivanja ugovora jasno očitovale svoju volju na način da žele da se na njihov odnos primjenjuje promjenjiva, a ne fiksna kamatna stopa, a što uostalom odgovarajuće cijeni i uvažava sam zakonodavac. U pravnoj teoriji uvriježen je stav da se odredbe ugovora imaju primjenjivati onako kako glase, a da se pri tumačenju spornih odredbi treba istraživati i zajednička namjera ugovaratelja, te odredbu tako razumjeti kako to odgovara načelima obveznog prava, posebice kroz načelo slobode uređivanja obveznih odnosa, budući da se pod njime podrazumijeva "sloboda suugovaratelja da samostalno i slobodnom voljom odlučuju hoće li uopće zasnovati određeni obveznopravni odnos, s kime, kojom vrstom ugovora, s kojim sadržajem i redovito u kojem obliku, mijenjati ga i okončati" (DN, Komentar Zakona o obveznim odnosima, 2005. g., str. 7.). Deklaratorni tužbeni zahtjev stoga se ne može usvojiti bez da se pritom ne postupi protivno Zakonu o potrošačkom kreditiranju i Zakonu o zaštiti potrošača, ali i bez da se ne povrijedi jedno od osnovnih načela obveznog prava, načelo slobode ugovaranja.) Tuženik spori da bi na strani tužitelja nastupila šteta, kao i da bi tuženik ikakvu štetu prouzročio svojim postupanjem tužitelju. Naime, presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž- 7129/13 potrošača u skladu sa praksom suda Europske unije, definira kao dobro informiranu, razumnu, pažljivu i opreznu osobu. Tužitelj se stoga ne može prikazivati kao osoba kojoj je moguće "nametnuti" Ugovor određenog sadržaja, na unaprijed formuliranom standardnom obrascu, niti je to životno logično i uvjerljivo. Tužitelja nitko nije silio da sklopi ugovor o kreditu s tuženikom, već je to isključivo rezultat njegove slobodne volje. Ukoliko pak tužitelj želi sebe prikazati kao osobu koja je ugovor sklopila bez da je propitivala njegove odredbe, on tim više ne uživa pravnu zaštitu po režimu koji je ustanovljen odredbama ZPK i ZZP, jer bi iz navedenog proizlazilo da on nije niti želio pregovarati o pojedinim odredbama, već je samo htio što prije ishoditi potrebna novčana sredstva. U ovoj stvari nije sporno da je tuženik kao pružatelj financijskih usluga, u smislu spomenute odredbe Priloga Direktive i ranije navedenih zakona, u prvoj mogućoj prilici izvijestio tužitelja o izmjeni kamatne stope, te da je pri tome tužitelj imao pravo na raskid ugovora. Takvo držanje sud bi ipak trebao odgovarajuće cijeniti, budući da sadašnji navodi i prijašnje postupanje tužitelja dijametralno suprotni. Stoga, sve i da je na strani tužitelja nastala šteta, njegov doprinos takvoj šteti više je nego očigledan. Nadalje, Zakon o zaštiti potrošača (NN 41/14) odredbom čl. 118., odnosno 138.a (NN 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09, 78/12 i 56/13, dalje u tekstu: ZZP) jasno definira pravni osnov tužbenih zahtjeva za osobe koje protiv tuženika iz kolektivnog spora temeljem iste odredbe pokreću pojedinačne postupke s osnove presude donesene u kolektivnom sporu, a to je naknada štete. Takva pravna osnova jasna je budući da ugovorna odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi, temeljem koje je tuženik stekao iznose koji su ovdje predmetom zahtjeva za isplatu nije otpala, već i dalje egzistira.

Tuženik navodi da pored svega dosad iznesenog, ukoliko sud iz bilo kojeg razloga utvrdi ništetnom pobijanu odredbu o valutnoj klauzuli, a što tuženik osporava u cijelosti, tada tuženik ističe prigovor radi prebijanja svoje tražbine s osnove potplaćenih i povlaštenih anuiteta u iznosu od kn 4.559,81 (kada je tečaj CHF bio niži od početnog tečaja) kao i s osnove razlike u depozitu koji je u trenutku kada je uplaćen na partiju kredita iznosio kn 10.873,86 više nego u trenutku kada je uplaćen na partiju depozita (toč. IV. c. odgovora na tužbu).

Stoga, ukoliko sud nađe ništetnom pobijanu odredbu o valutnoj klauzuli tada tuženik izjavljuje prigovor radi prebijanja svoje tražbine s osnove potplaćenih i povlaštenih anuiteta kao i razlike u depozitu i to u iznosu od kn 15.433,67 zajedno sa zateznim kamatama tekućim na iznose od:

- kn 12,85 od 02.07.2005. do isplate,

- kn 28,60 od 02.08.2005. do isplate,

- kn 36,18 od 02.03.2006. do isplate,

- kn 61,07 od 02.04.2006. do isplate,

- kn 51,67 od 02.05.2006. do isplate,

- kn 42,52 od 02.06.2006. do isplate,

- kn 60,66 od 02.07.2006. do isplate,

- kn 66,26 od 02.08.2006. do isplate,

- kn 34,45 od 02.09.2006. do isplate,

- kn 44,83 od 02.10.2006. do isplate,

- kn 43,02 od 02.11.2006. do isplate,

- kn 57,77 od 02.12.2006. do isplate,

- kn 99,76 od 02.01.2007. do isplate,

- kn 127,99 od 02.02.2007. do isplate,

- kn 114,89 od 02.03.2007. do isplate,

- kn 122,54 od 02.04.2007. do isplate,

- kn 194,01 od 02.05.2007. do isplate,

- kn 211,56 od 02.06.2007. do isplate,

- kn 234,73 od 02.07.2007. do isplate,

- kn 234,56 od 02.08.2007. do isplate,

- kn 202,83 od 02.09.2007. do isplate,

- kn 250,05 od 02.10.2007. do isplate,

- kn 251,20 od 02.11.2007. do isplate,

- kn 218,07 od 02.12.2007. do isplate,

- kn 221,70 od 02.01.2008. do isplate,

- kn 153,67 od 02.02.2008. do isplate,

- kn 105,69 od 02.03.2008. do isplate,

- kn 58,31 od 02.04.2008. do isplate,

- kn 169,46 od 02.05.2008. do isplate,

- kn 200,33 od 02.06.2008. do isplate,

- kn 166,61 od 02.07.2008. do isplate,

- kn 233,82 od 02.08.2008. do isplate,

- kn 218,71 od 02.09.2008. do isplate,

- kn 152,32 od 02.10.2008. do isplate,

- kn 77,12 od 02.12.2008. do isplate,

- kn 10.873,86 od 18.05.2013. do isplate

i to do dana 31.12.2007. godine po stopi koju određuje članak 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 01.01.2008. do isplate s kamatama po stopi propisanoj čl. 29. stv. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se do 31.07.2015. koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, a od dana 01.08.2015. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Također se sudu predlaže konstitutivnom odlukom izvršiti prijeboj tražbine tuženika s tražbinom tužitelja.

Tuženik zadržava pravo naknadno korigirati prigovor radi prebijanja, do zaključenja glavne rasprave u ovoj stvari.

Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže naslovnom sudu da odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te naloži tužitelju da naknadi tuženiku troškove ovoga postupka.

3. U pisanom podnesku od 30.09.2020 (stranica 227 spisa) TN iz [adresa] po punomoćniku navodi da je upoznat s činjenicom da se pred sudom u gore navedenom predmetu vodi spor radi utvrđenja ništetnosti odredbe Ugovora o kreditu br. 2402006-1031262160/ 51400607- 5102425232 koji je potvrđen kod javnog bilježnika Dragice Dumančić 24.05.2005. pod brojem OU- 589/2005, a prema kojem je tuženik kao kreditor tužitelju kao korisniku kredita odobrio i stavio na raspolaganje kredit u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 77.740,00 CHF. Navodi da s obzirom da je u navedenom ugovoru sudužnik i založni dužnik, da i ima zasigurno pravni interes da tužiteljica uspije u sporu, a također iz razloga što je riječ o bračnom drugu tužiteljice, te iz tog razloga TN iz [adresa] daje izjavu o stupanju u parnicu u svojstvu umješača na strani tužitelja, a sve sukladno članku 206. Zakona o parničnom postupku. Navodi da dodatno u prilog navodima umješača ide i činjenica da je upravo umješač uvelike podmirivao dug po predmetnom kreditu, što je tuženiku zasigurno poznato.

m postupku.

4. U pisanom podnesku od 17.siječnja 2022 (stranica 335 spisa) tužiteljica po punomoćniku navodi da sukladno nalazu i mišljenju vještaka financijsko- knjigovodstvene struke od dana 10.12.2021. god. da specificira toč. II. tužbenoga zahtjeva kako slijedi (pozitivna razlika anuiteta – razlika kamate i razlika tečaja: 75,330.17 kn, str. 12. i 13.):

„II. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od ukupno 75.330,17 kn zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, računajući od dospijeća svakog pojedinog iznosa do 31. srpnja 2008. god. Po stopi od 15%, od 01. kolovoza 2008. god. do 31. srpnja 2015. godine po eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, i to na:

- iznos od 126,52 kn od 02.02.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 127,18 kn od 02.03.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 127,79 kn od 02.04.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 123,20 kn od 02.05.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 121,24 kn od 02.06.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 121,38 kn od 02.07.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 118,26 kn od 02.08.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 117,78 kn od 02.09.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 118,89 kn od 02.10.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 127,66 kn od 02.11.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 119,19 kn od 02.12.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 126,80 kn od 02.02.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 126,22 kn od 02.02.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 125,62 kn od 02.03.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 122,85 kn od 02.04.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 196,89 kn od 02.05.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 192,23 kn od 02.06.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 187,14 kn od 02.07.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 186,62 kn od 02.08.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 187,05 kn od 02.09.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 182,92 kn od 02.10.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 180,80 kn od 02.11.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 181,45 kn od 02.12.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 181,53 kn od 02.01.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 182,16 kn od 02.02.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 179,47 kn od 02.03.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 181,84 kn od 02.04.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 178,74 kn od 02.05.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 177,62 kn od 02.06.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 186,85 kn od 02.07.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 182,00 kn od 02.08.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 188,71 kn od 02.09.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 181,79 kn od 02.10.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 129,13 kn od 02.11.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 135,51 kn od 02.12.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 137,69 kn od 02.01.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 132,65 kn od 02.02.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 131,59 kn od 02.03.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 127,11 kn od 02.04.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 125,39 kn od 02.05.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 75,13 kn od 02.06.2011. god. pa sve do isplate;,

- iznos od 74,58 kn od 02.07.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 78,08 kn od 02.08.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 76,04 kn od 02.09.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 71,05 kn od 02.10.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 9,78 kn od 02.11.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 9,54 kn od 02.12.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 9,46 kn od 02.01.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 8,61 kn od 02.02.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 8,47 kn od 02.03.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 8,12 kn od 02.04.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 7,94 kn od 02.05.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 8,23 kn od 02.06.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 8,10 kn od 02.07.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 8,40 kn od 02.08.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 8,11 kn od 02.09.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 7,50 kn od 02.10.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 7,28 kn od 02.11.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 7,04 kn od 02.12.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 6,98 kn od 02.01.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 6,65 kn od 02.02.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 6,50 kn od 02.03.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 6,30 kn od 02.04.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 6,04 kn od 02.05.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 65,94 kn od 02.09.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 48,79 kn od 02.10.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 42,94 kn od 02.11.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 39,32 kn od 02.12.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 42,61 kn od 02.01.2006. god. pa sve do isplate;

- iznos od 13,27 kn od 02.02.2006. god. pa sve do isplate;

- iznos od 109,40 kn od 02.11.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 154,29 kn od 02.02.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 172,80 kn od 02.02.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 191,53 kn od 02.03.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 140,26 kn od 02.04.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 105,06 kn od 02.05.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 50,04 kn od 02.06.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 14,49 kn od 02.08.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 64,73 kn od 02.09.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 19,55 kn od 02.10.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 16,84 kn od 02.11.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 74,83 kn od 02.12.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 121,78 kn od 02.01.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 182,65 kn od 02.02.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 170,48 kn od 02.03.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 273,92 kn od 02.04.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 254,10 kn od 02.05.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 280,34 kn od 02.06.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 552,67 kn od 02.07.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 495,22 kn od 02.08.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 717,69 kn od 02.09.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 610,95 kn od 02.10.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 539,88 kn od 02.11.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 824,78 kn od 02.12.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 971,16 kn od 02.01.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 865,04 kn od 02.02.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 900,36 kn od 02.03.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 811,75 kn od 02.04.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 823,81 kn od 02.05.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.138,75 kn od 02.06.2011. god. pa sve do isplate;,

- iznos od 1.187,88 kn od 02.07.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.518,59 kn od 02.08.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.473,36 kn od 02.09.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.215,99 kn od 02.10.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.238,51 kn od 02.11.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.220,49 kn od 02.12.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.288,03 kn od 02.01.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 929,54 kn od 02.02.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 963,52 kn od 02.03.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 871,92 kn od 02.04.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 882,31 kn od 02.05.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.173,61 kn od 02.06.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.222,01 kn od 02.07.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.553,82 kn od 02.08.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.507,14 kn od 02.09.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.247,04 kn od 02.10.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.241,01 kn od 02.11.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.222,99 kn od 02.12.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.339,52 kn od 02.01.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.252,39 kn od 02.02.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.308,82 kn od 02.03.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.324,25 kn od 02.04.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.290,77 kn od 02.05.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 17.471,39 kn od 17.05.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 10.873,86 kn od 18.05.2013. god. pa sve do isplate;

II. navodi da toč. I. i toč. III. tužbenog zahtjeva ostaju nepromijenjene.

5. U pisanom podnesku od 11.veljače 2022. (stranica 340 spisa) tuženik po punomoćniku navodi da je tužitelj podneskom od 17. siječnja 2022. godine nakon provedenog vještačenja uskladio tužbeni zahtjev na način da sada potražuje iznos od kn 75.330,17 zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na pojedinačne iznose, te kako je tužbenim zahtjevom od 12. lipnja 2019. godine postavljen tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od kn 100.000,01, a koji se dana 17. siječnja 2022. godine uređuje na način da se potražuje iznos od 75.330,17 kuna, tuženik ističe da je riječ o povlačenju tužbenog zahtjeva i to u iznosu od 24.669,84 kuna, odnosno tužbeni zahtjev je povučen za 24,67 % od početno traženog iznosa.

Ističe da je suglasan s djelomičnim povlačenjem tužbenog zahtjeva, te ističe da na sve poduzete radnje do djelomičnog povlačenja tužbenog zahtjeva, odnosno do dana 17. siječnja 2022. godine, treba primijeniti odredbu članka 154. stavka 2. ZZP-a te parničnim strankama dosuditi parnični trošak shodno omjeru uspjeha u sporu. U odnosu na nalaz i mišljenje vještaka od dana 10. prosinca 2021. godine, tuženik ističe da nema primjedbi na matematički izračun sadržan u istome te specificira prigovor radi prijeboja. Navodi da budući da tužitelj u ovom postupku zahtijeva da se utvrdi ništetnim odredba o valutnoj klauzuli kao i odredba o promjeni kamatne stope sukladno odlukama tuženika, tuženik ističe da bi tužitelj, ukoliko bi naslovni sud uklonio predmetne odredbe, bio dužan tuženiku vratiti potplaćeni anuitet s osnove razlike u tečaju kada je tečaj CHF bio niži od početnog tečaja kao i razliku u depozitu koji je u razdobljima kada je isplaćivan iznosio više nego u trenutku kada je zaključen Ugovor o kreditu. Stoga, ukoliko sud iz bilo kojeg razloga utvrdi ništetnim pobijane odredbe, a što tuženik osporava u cijelosti, tada tuženik ističe prigovor radi prebijanja svoje tražbine s osnove potplaćenih i povlaštenih anuiteta i razlike depozita u iznosu od kn 15.919,11.Slijedom toga, tuženik sudu predlaže presudom utvrditi da postoji tražbina tuženika prema tužitelju koja iznosi kn 15.919,11 zajedno sa zateznim kamatama tekućim na iznose od:

- kn 12,85 od 02.07.2005. pa do isplate,

- kn 28,6 od 02.08.2005. pa do isplate,

- kn 36,18 od 02.03.2006. pa do isplate,

- kn 61,07 od 02.04.2006. pa do isplate,

- kn 51,67 od 02.05.2006. pa do isplate,

- kn 42,52 od 02.06.2006. pa do isplate,

- kn 60,66 od 02.07.2006. pa do isplate,

- kn 66,26 od 02.08.2006. pa do isplate,

- kn 34,45 od 02.09.2006. pa do isplate,

- kn 44,83 od 02.10.2006. pa do isplate,

- kn 43,02 od 02.11.2006. pa do isplate,

- kn 57,77 od 02.12.2006. pa do isplate,

- kn 99,76 od 02.01.2007. pa do isplate,

- kn 127,99 od 02.02.2007. pa do isplate,

- kn 114,89 od 02.03.2007. pa do isplate,

- kn 122,54 od 02.04.2007. pa do isplate,

- kn 194,01 od 02.05.2007. pa do isplate,

- kn 211,56 od 02.06.2007. pa do isplate,

- kn 234,73 od 02.07.2007. pa do isplate,

- kn 234,56 od 02.08.2007. pa do isplate,

- kn 202,83 od 02.09.2007. pa do isplate,

- kn 250,05 od 02.10.2007. pa do isplate,

- kn 251,2 od 02.11.2007. pa do isplate,

- kn 218,07 od 02.12.2007. pa do isplate,

- kn 221,7 od 02.01.2008. pa do isplate,

- kn 205,11 od 02.02.2008. pa do isplate,

- kn 157,79 od 02.03.2008. pa do isplate,

- kn 111,02 od 02.04.2008. pa do isplate,

- kn 217,58 od 02.05.2008. pa do isplate,

- kn 246,49 od 02.06.2008. pa do isplate,

- kn 212,91 od 02.07.2008. pa do isplate,

- kn 277,00 od 02.08.2008. pa do isplate,

- kn 261,41 od 02.09.2008. pa do isplate,

- kn 196,13 od 02.10.2008. pa do isplate,

- kn 121,23 od 02.12.2008. pa do isplate,

- kn 14,81 od 02.07.2009. pa do isplate,

- kn 10.873,86 od 18.05.2013. pa do isplate,

i to do dana 31.12.2007. godine po stopi koju određuje članak 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 01.01.2008. do isplate s kamatama po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se do 31.07.2015. koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za pet postotnih poena, a od dana 01.08.2015. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Također se sudu predlaže konstitutivnom odlukom izvršiti prijeboj tražbine tuženika s tražbinom tužitelja.

6. U pisanom podnesku 16.rujna 2022. (stranica 355 spisa) tužiteljica po punomoćniku navodi da sukladno dopisu suda br.: P-2545/2019-36 od dana 15.09.2022. god., uređuje tužbeni zahtjev kako slijedi:

- iznos od 126,52 kn/16,79 EUR od 02.02.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 127,18 kn/16,88 EUR od 02.03.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 127,79 kn/16,96 EUR od 02.04.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 123,20 kn/16,35 EUR od 02.05.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 121,24 kn/16,09 EUR od 02.06.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 121,38 kn/16,11 EUR od 02.07.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 118,26 kn/15,70 EUR od 02.08.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 117,78 kn/15,36 EUR od 02.09.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 118,89 kn/15,78 EUR od 02.10.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 127,66 kn/16,94 EUR od 02.11.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 119,19 kn/15,82 EUR od 02.12.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 126,80 kn/16,83 EUR od 02.02.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 126,22 kn/16,75 EUR od 02.02.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 125,62 kn/16,67 EUR od 02.03.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 122,85 kn/16,30 EUR od 02.04.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 196,89 kn/26,13 EUR od 02.05.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 192,23 kn/25,51 EUR od 02.06.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 187,14 kn/24,84 EUR od 02.07.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 186,62 kn/24,77 EUR od 02.08.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 187,05 kn/24,83 EUR od 02.09.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 182,92 kn/24,28 EUR od 02.10.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 180,80 kn/24,00 EUR od 02.11.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 181,45 kn/24,08 EUR od 02.12.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 181,53 kn/24,09 EUR od 02.01.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 182,16 kn/24,18 EUR od 02.02.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 179,47 kn/23,82 EUR od 02.03.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 181,84 kn/24,13 EUR od 02.04.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 178,74 kn/23,72 EUR od 02.05.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 177,62 kn/23,57 EUR od 02.06.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 186,85 kn/24,80 EUR od 02.07.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 182,00 kn/24,16 EUR od 02.08.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 188,71 kn/25,05 EUR od 02.09.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 181,79 kn/24,13 EUR od 02.10.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 129,13 kn/17,14 EUR od 02.11.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 135,51 kn/17,99 EUR od 02.12.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 137,69 kn/18,27 EUR od 02.01.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 132,65 kn/17,61 EUR od 02.02.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 131,59 kn/17,46 EUR od 02.03.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 127,11 kn/16,87 EUR od 02.04.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 125,39 kn/16,64 EUR od 02.05.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 75,13 kn/9,97 EUR od 02.06.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 74,58 kn/9,90 EUR od 02.07.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 78,08 kn/10,36 EUR od 02.08.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 76,04 kn/10,09 EUR od 02.09.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 71,05 kn/9,43 EUR od 02.10.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 9,78 kn/1,30 EUR od 02.11.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 9,54 kn/1,27 EUR od 02.12.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 9,46 kn/1,26 EUR od 02.01.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 8,61 kn/1,14 EUR od 02.02.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 8,47 kn/1,12 EUR od 02.03.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 8,12 kn/1,08 EUR od 02.04.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 7,94 kn/1,05 EUR od 02.05.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 8,23 kn/1,09 EUR od 02.06.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 8,10 kn/1,08 EUR od 02.07.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 8,40 kn/1,11 EUR od 02.08.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 8,11 kn/1,08 EUR od 02.09.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 7,50 kn/1,00 EUR od 02.10.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 7,28 kn/0,97 EUR od 02.11.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 7,04 kn/0,93 EUR od 02.12.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 6,98 kn/0,93 EUR od 02.01.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 6,65 kn/0,88 EUR od 02.02.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 6,50 kn/0,86 EUR od 02.03.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 6,30 kn/0,84 EUR od 02.04.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 6,04 kn/0,80 EUR od 02.05.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 65,94 kn/8,75 EUR od 02.09.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 48,79 kn/6,48 EUR od 02.10.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 42,94 kn/5,70 EUR od 02.11.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 39,32 kn/5,22 EUR od 02.12.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 42,61 kn/5,66 EUR od 02.01.2006. god. pa sve do isplate;

- iznos od 13,27 kn/1,76 EUR od 02.02.2006. god. pa sve do isplate;

- iznos od 109,40 kn/14,52 EUR od 02.11.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 154,29 kn/20,48 EUR od 02.02.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 172,80 kn/22,93 EUR od 02.02.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 191,53 kn/25,42 EUR od 02.03.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 140,26 kn/18,62 EUR od 02.04.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 105,06 kn/13,94 EUR od 02.05.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 50,04 kn/6,64 EUR od 02.06.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 14,49 kn/1,92 EUR od 02.08.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 64,73 kn/8,59 EUR od 02.09.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 19,55 kn/2,59 EUR od 02.10.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 16,84 kn/2,24 EUR od 02.11.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 74,83 kn/9,93 EUR od 02.12.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 121,78 kn/16,16 EUR od 02.01.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 182,65 kn/24,24 EUR od 02.02.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 170,48 kn/22,63 EUR od 02.03.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 273,92 kn/36,36 EUR od 02.04.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 254,10 kn/33,72 EUR od 02.05.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 280,34 kn/37,21 EUR od 02.06.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 552,67 kn/73,35 EUR od 02.07.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 495,22 kn/65,73 EUR od 02.08.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 717,69 kn/95,25 EUR od 02.09.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 610,95 kn/81,09 EUR od 02.10.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 539,88 kn/71,65 EUR od 02.11.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 824,78 kn/109,47 EUR od 02.12.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 971,16 kn/128,90 EUR od 02.01.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 865,04 kn/114,81 EUR od 02.02.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 900,36 kn/119,50 EUR od 02.03.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 811,75 kn/107,74 EUR od 02.04.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 823,81 kn/109,34 EUR od 02.05.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.138,75 kn/151,14 EUR od 02.06.2011. god. pa sve do isplate;,

- iznos od 1.187,88 kn/157,66 EUR od 02.07.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.518,59 kn/201,55 EUR od 02.08.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.473,36 kn/195,55 EUR od 02.09.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.215,99 kn/161,39 EUR od 02.10.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.238,51 kn/164,38 EUR od 02.11.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.220,49 kn/161,99 EUR od 02.12.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.288,03 kn/170,95 EUR od 02.01.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 929,54 kn/123,37 EUR od 02.02.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 963,52 kn/127,88 EUR od 02.03.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 871,92 kn/115,72 EUR od 02.04.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 882,31 kn/117,10 EUR od 02.05.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.173,61 kn/155,76 EUR od 02.06.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.222,01 kn/162,19 EUR od 02.07.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.553,82 kn/206,23 EUR od 02.08.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.507,14 kn/200,03 EUR od 02.09.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.247,04 kn/165,51 EUR od 02.10.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.241,01 kn/164,71 EUR od 02.11.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.222,99 kn/162,32 EUR od 02.12.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.339,52 kn/177,78 EUR od 02.01.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.252,39 kn/166,22 EUR od 02.02.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.308,82 kn/173,71 EUR od 02.03.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.324,25 kn/175,76 EUR od 02.04.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.290,77 kn/171,31 EUR od 02.05.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 17.471,39 kn/2.318,85 EUR od 17.05.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 10.873,86 kn/1443,21 EUR od 18.05.2013. god. pa sve do isplate;

Navodi da toč. I. i toč. III. tužbenog zahtjeva ostaju nepromijenjene.

7. Na ročištu održanom kod ovog suda dana 2.listopada 2024. (stranica 281 spisa) punomoćnik tužitelja naveo je da je utužio pozitivnu tečajnu razliku i pozitivnu razliku kamata.

8. U pisanom podnesku od 21. listopada 2024. (stranica 396 spisa) tužiteljica po punomoćniku navodi da nema primjedbi na dopunu financijsko-knjigovodstvenog vještačenja od dana 13. listopada 2024. god., te stoga specificira toč. II. i III. tužbenog zahtjeva kako slijedi (pozitivna razlika kamate i tečaja iz tablice na str. 2. i 3., kolona 8):

„II. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od ukupno 9.669,29 EUR zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, računajući od dospijeća svakog pojedinog iznosa do 31. srpnja 2008. god. Po stopi od 15%, od 01. kolovoza 2008. god. do 31. srpnja 2015. godine po eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. godine pa do 31.12.2022. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, od 01.01.2023. god. po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. god. po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a stopu koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, i to na:

- iznos od 8,75 EUR od 09.09.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 6,48 EUR od 13.10.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 5,70 EUR od 12.11.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 5,22 EUR od 10.12.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 5,66 EUR od 13.01.2006. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1,76 EUR od 11.02.2006. god. pa sve do isplate;

- iznos od 2,23 EUR od 12.03.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 31,45 EUR od 11.10.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 37,31 EUR od 09.12.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 39,69 EUR od 13.12.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 42,09 EUR od 10.01.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 34,92 EUR od 14.02.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 40,08 EUR od 13.03.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 32,15 EUR od 11.04.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 22,87 EUR od 12.05.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 26,69 EUR od 11.06.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 33,42 EUR od 14.07.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 26,87 EUR od 12.08.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 26,23 EUR od 11.09.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 34,01 EUR od 10.10.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 40,26 EUR od 11.11.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 48,42 EUR od 11.12.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 46,45 EUR od 13.01.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 60,49 EUR od 12.02.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 57,45 EUR od 12.03.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 60,78 EUR od 10.04.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 98,15 EUR od 11.05.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 89,88 EUR od 11.06.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 120,30 EUR od 10.07.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 105,21 EUR od 11.08.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 88,79 EUR od 11.09.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 127,45 EUR od 13.10.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 147,17 EUR od 11.11.2010.god. pa sve do isplate;

- iznos od 132,42 EUR od 11.12.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 136,96 EUR od 11.01.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 124,61 EUR od 11.02.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 125,98 EUR od 11.03.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 161,11 EUR od 12.04.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 167,56 EUR od 11.05.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 211,91 EUR od 11.06.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 205,64EUR od 12.07.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 170,82 EUR od 11.08.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 165,68 EUR od 10.09.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 163,25 EUR od 12.10.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 172,21 EUR od 11.11.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 124,51 EUR od 13.12.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 129,01 EUR od 11.01.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 116,80 EUR od 11.02.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 118,16 EUR od 10.03.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 156,86 EUR od 11.04.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 163,26 EUR od 11.05.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 207,34 EUR od 13.06.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 201,11 EUR od 11.07.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 166,51 EUR od 07.08.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 165,68 EUR od 11.09.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 163,25 EUR od 11.10.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 178,71 EUR od 10.11.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 167,10 EUR od 08.12.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 174,57 EUR od 10.01.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 176,59 EUR od 09.02.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 172,12 EUR od 12.03.2013. god. pa sve do isplate

- iznos od 2.318,85 EUR od 11.04.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.443,21 EUR od 17.05.2013. god. pa sve do isplate, sve to u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude pa sve do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a stopu koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.“.

III. Za napomenuti je kako toč. I. tužbenog zahtjeva ostaje nepromijenjena.

9. U pisanom podnesku od 21. siječnja 2025 (stranica 405 spisa) tuženik po punomoćniku navodi da sukladno traženju suda specificira prigovor radi prijeboja u valuti EUR, te stoga predlaže presudom utvrditi da postoji tražbina tuženika prema tužitelju koja iznosi 2.112,83 eura zajedno sa zateznim kamatama tekućim na iznose od:

- EUR 1,71 od 02.07.2005. pa do isplate,

- EUR 3,80 od 02.08.2005. pa do isplate,

- EUR 4,80 od 02.03.2006. pa do isplate,

- EUR 8,11 od 02.04.2006. pa do isplate,

- EUR 6,86 od 02.05.2006. pa do isplate,

- EUR 5,64 od 02.06.2006. pa do isplate,

- EUR 8,05 od 02.07.2006. pa do isplate,

- EUR 8,79 od 02.08.2006. pa do isplate,

- EUR 4,57 od 02.09.2006. pa do isplate,

- EUR 5,95 od 02.10.2006. pa do isplate,

- EUR 5,71 od 02.11.2006. pa do isplate,

- EUR 7,67 od 02.12.2006. pa do isplate,

- EUR 13,24 od 02.01.2007. pa do isplate,

- EUR 16,99 od 02.02.2007. pa do isplate,

- EUR 15,25 od 02.03.2007. pa do isplate,

- EUR 16,26 od 02.04.2007. pa do isplate,

- EUR 25,75 od 02.05.2007. pa do isplate,

- EUR 28,08 od 02.06.2007. pa do isplate,

- EUR 31,15 od 02.07.2007. pa do isplate,

- EUR 31,13 od 02.08.2007. pa do isplate,

- EUR 26,92 od 02.09.2007. pa do isplate,

- EUR 33,19 od 02.10.2007. pa do isplate,

- EUR 33,34 od 02.11.2007. pa do isplate,

- EUR 28,94 od 02.12.2007. pa do isplate,

- EUR 29,42 od 02.01.2008. pa do isplate,

- EUR 27,22 od 02.02.2008. pa do isplate,

- EUR 20,94 od 02.03.2008. pa do isplate,

- EUR 14,73 od 02.04.2008. pa do isplate,

- EUR 28,88 od 02.05.2008. pa do isplate,

- EUR 32,71 od 02.06.2008. pa do isplate,

- EUR 28,26 od 02.07.2008. pa do isplate,

- EUR 36,76 od 02.08.2008. pa do isplate,

- EUR 34,70 od 02.09.2008. pa do isplate,

- EUR 26,03 od 02.10.2008. pa do isplate,

- EUR 16,09 od 02.12.2008. pa do isplate,

- EUR 1,97 od 02.07.2009. pa do isplate,

- EUR 1443,21 od 18.05.2013. pa do isplate,

10. U pisanom podnesku 01. travnja 2025. (stranica 425 spisa) tužiteljica po punomoćniku navodi da nema primjedbi na dopunu financijsko-knjigovodstvenog vještačenja od dana 14. ožujka 2025. god., stoga tužitelj specificira toč. II. tužbenog zahtjeva kako slijedi (pozitivna razlika kamate i tečaja iz tablice 3. na str. 4. do 6., kolona 8):

„II. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od ukupno 9.998,02 EUR zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, računajući od dospijeća svakog pojedinog iznosa do 31. srpnja 2008. god. po stopi od 15%, od 01. kolovoza 2008. god. do 31. srpnja 2015. godine po eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. godine pa do 31.12.2022. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, od 01.01.2023. god. po stopi koja se obračunava za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. god. po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a stopu koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, i to na:

- iznos od 8,75 EUR od 09.09.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 6,48 EUR od 13.10.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 5,70 EUR od 12.11.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 5,22 EUR od 10.12.2005. god. pa sve do isplate;

- iznos od 5,66 EUR od 13.01.2006. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1,76 EUR od 11.02.2006. god. pa sve do isplate;

- iznos od 16,79 EUR od 11.01.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 16,88 EUR od 13.02.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 16,96 EUR od 12.03.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 16,35 EUR od 11.04.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 16,09 EUR od 13.05.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 16,11 EUR od 11.06.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 15,70 EUR od 11.07.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 15,63 EUR od 09.08.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 15,78 EUR od 11.09.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 31,45 EUR od 11.10.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 15,82 EUR od 11.11.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 37,31 EUR od 09.12.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 39,69 EUR od 13.12.2008. god. pa sve do isplate;

- iznos od 42,09 EUR od 10.01.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 34,92 EUR od 14.02.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 40,08 EUR od 13.03.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 32,15 EUR od 11.04.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 24,84 EUR od 12.05.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 26,69 EUR od 11.06.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 33,42 EUR od 14.07.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 26,87 EUR od 12.08.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 26,23 EUR od 11.09.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 34,01 EUR od 10.10.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 40,26 EUR od 11.11.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 48,42 EUR od 11.12.2009. god. pa sve do isplate;

- iznos od 46,45 EUR od 13.01.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 60,49 EUR od 12.02.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 57,45 EUR od 12.03.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 60,78 EUR od 10.04.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 98,15 EUR od 11.05.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 89,88 EUR od 11.06.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 120,30 EUR od 10.07.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 105,21 EUR od 11.08.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 88,79 EUR od 11.09.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 127,45 EUR od 13.10.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 147,17 EUR od 11.11.2010.god. pa sve do isplate;

- iznos od 132,42 EUR od 11.12.2010. god. pa sve do isplate;

- iznos od 136,96 EUR od 11.01.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 124,61 EUR od 11.02.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 125,98 EUR od 11.03.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 161,11 EUR od 12.04.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 167,56 EUR od 11.05.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 211,91 EUR od 11.06.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 205,64 EUR od 12.07.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 170,82 EUR od 11.08.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 165,68 EUR od 10.09.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 163,25 EUR od 12.10.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 172,21 EUR od 11.11.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 124,51 EUR od 13.12.2011. god. pa sve do isplate;

- iznos od 129,01 EUR od 11.01.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 116,80 EUR od 11.02.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 118,16 EUR od 10.03.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 156,86 EUR od 11.04.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 163,26 EUR od 11.05.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 207,34 EUR od 13.06.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 201,11 EUR od 11.07.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 166,51 EUR od 07.08.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 165,68 EUR od 11.09.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 163,25 EUR od 11.10.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 178,71 EUR od 10.11.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 167,10 EUR od 08.12.2012. god. pa sve do isplate;

- iznos od 174,57 EUR od 10.01.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 176,59 EUR od 09.02.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 172,12 EUR od 12.03.2013. god. pa sve do isplate

- iznos od 2.318,85 EUR od 11.04.2013. god. pa sve do isplate;

- iznos od 1.443,21 EUR od 17.05.2013. god. pa sve do isplate, sve to u roku od 15 dana.“

III. Navodi da toč. I. i III. tužbenog zahtjeva ostaju nepromijenjene.

11. Radi utvrđenja odlučnih činjenica za rješenje ovog spora sud je proveo dokaze tako što je izvršio uvid u ugovor o kreditu, dopis Erste bank d.d. od 02.05.2019. ( stranica40 spisa),Pregled prometa po kreditu, reklamni materijal za stambene kredite uz valutnu klauzulu u CHF, EUR, USD, Informacija Pojam Valutna klauzula i rizici financiranja u kunama s valutnom klauzulom,brošura Stambeni krediti Erste banke, mail korespondencija VN (stranica 78,79 spisa),Pitanja i odgovori za stambene kredite, Ugovor o oročenom kunskom depozitu s valutnom klauzulom (stranica 82 spisa),Izvod prometa po računu, dopis Direkcije pravnih poslova Trgovačkom sudu u Zagrebu, Obrazac VR-1Izvješće o izloženosti valutnom riziku po pojedinim valutama, Priopćenje HNB za javnost od 21.0.1.2015.,Postotak izloženosti ukupne devizne pozicije banke u odnosu prema jedinstvenom kapitalu, Devizna pozicija u CHF u odnosu na ukupni jamstveni kapital 2004-2012.,zk. izvadak (stranica 101),Otplatni plan za kredit, ,saslušao svjedoka LN i tužiteljicu u svojstvu stranke, izvršio uvid u dopis Turističke zajednice Baška od 16.12.2022. (stranica 369 spisa), dopis Primorsko goranske županije, Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj (stranica 371 spisa), proveo vještačenje po vještaku financijsko knjigovodstvene struke Posrednik d.o.o. ,dopunu vještačenja od 13.10.2024., dopunu vještačenja od 14.03.2025., saslušao vještaka financijsko- knjigovodstvene struke i dopunski saslušao vještaka.

12.Uvidom u Ugovor o kreditu broj 2402006-1031262160 51400607- 5102425232 (stranica 24 spisa) utvrđeno je da je sklopljen između tužiteljice JN, kao korisnika kredita i tuženika Erste & Steiermaerkische bank d.d., kao kreditora, dana 23.svibnja 2005. god., koji ugovor je potvrđen kod javnog bilježnika Dragice Dumančić dana 24.05.2005. god. pod brojem OU-589/2005 (stranica 24 – 30 spisa). Sudužnik i založni dužnik po navedenom ugovoru o kreditu je TN iz [adresa], a jamac platac ČN iz [adresa].

Člankom 2. navedenog ugovora ugovoren je iznos kredita od 77.740,00 CHF u protuvrijednosti u kunama obračunato po srednjem tečaju za banke važeće na dan puštanja kredita u tečaj.

Namjena kredita je stambeni kredit građana preko 3 godine uz čvrstu valutnu klauzulu ,stambeni kredit za kupovinu nekretnine (čl.3.). Rok vraćanja kredita je 120 mjeseci od puštanja kredita u tečaj (čl.6.). Kredit dospijeva na naplatu svakog prvog u mjesecu (čl.7.1.). Iznos anuiteta 824,17CHF (čl.7.2.). Povrat obveza iz ovog ugovora (iznos kredita i pripadajuće kamate, kamate za zakašnjenja u plaćanju, naknade i drugi eventualni troškovi obračunat će se po srednjem tečaju banke za CHF na dan odobrenja žiro računa banke. Korisnik kredita upoznat je s mogućim promjenama iznosa anuiteta u kunama nastalog uslijed promjene tečaja. Potpisom na ovom ugovoru korisnik potvrđuje da ga je banka informirala o posljedicama i svim eventualnim rizicima promjene tečaja (čl.7.4.).

Člankom 8. Ugovora ugovoreno je da je kamatna stopa promjenjiva i u trenutku ugovaranja iznosi 04,990 % godišnje. Kamata se obračunava primjenom direktne metode (st.1.). Ugovorne strane su suglasne da za vrijeme trajanja ugovora o kreditu mogu vršiti promjene ugovorene kamatne stope, kao i način obračuna i naplate u skladu s važećim Odlukama banke (st.2.).

U članku 16. st..4. ugovora navedeno je da sve što ovim ugovorom nije predviđeno ,primjenjivat će se važeći pozitivni propisi i opći akti banke.

13.Svjedokinja LN, izjavila je saslušana na ročištu kod suda da je zaposlena u Erste banci od 2001. godine na radnom mjestu savjetnika. Ugovore o kreditu nije formirala, odnosno nije ih sastavljala, već je sudjelovala u procesu potpisivanja ugovora sa klijentom. Njezin dio posla je sada, a i tada je bio, potpisivanje ugovora sa klijentom i sve popratne dokumentacije koja je potrebna u svezi sklapanja ugovora o kreditu. Također prije potpisivanja ugovora obavljala je razgovore sa klijentima prije sklapanja ugovora o uvjetima kredita. Klijentu je prezentirala uvjete kredita, što imaju u ponudi, izračun kreditne sposobnosti, koji instrumenti osiguranja su potrebni za realizaciju kredita. Kada razgovaraju sa klijentima o kreditu, imaju informativni letak, gdje su sadržane sve potrebne informacije o kreditu. Uvijek klijentu daju taj letak i pojasne ono što je potrebno, odnosno što klijenta zanima. Tako je bilo i 2005. godine. Banka je imala u ponudi i kredite u valuti CHF, a radilo se o kreditu kao što su i ostali krediti. Nakon što je svjedokinji predočen ugovor na stranici 24 spisa, izjavila je da je njezin potpis u rubrici "Banka". Ne sjeća se konkretnog ugovora, jer su ugovori tipski. Ona je potpisivala ugovore za banku. Glede kamatne stope, misli da su kamatne stope bile promjenjive. Na letku koji je Banka imala sastavljen i koji je davala klijentu su bile sadržane sve informacije vezano za ugovor o kreditu koji se sklapa. Ističe da je na letku stajala projekcija tečaja i sve informacije vezano za kredit. U svezi predmetnog ugovora, izjavila je da je došlo do promjene tečaja, neki klijenti su tada izvršili konverziju u eure, a drugi nisu. Ne sjeća se na ročištu nazočne JN. U ponudi su imali kredite u EUR-ima i u valuti CHF. Na pitanje punomoćnika tužiteljice koji je kredit bio u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora kod tuženika najviše odobravan, svjedokinja je izjavila da općenito ne zna, ali koliko se može sjetiti da su to bili krediti u valuti EUR. Na pitanje punomoćnika tužiteljice zašto su se klijenti opredjeljivali za kredite u valuti CHF, svjedokinja je izjavila da je to bilo zbog niže kamatne stope. Ne sjeća konkretnog ugovora (stranica 360 spisa).

14.Tužiteljica JN, izjavila je saslušana u svojstvu stranke da 2005. godine je imala stabilnu financijsku situaciju, radila je, suprug je također radio, međutim imali su zdravstvenih problema te je bila preporuka da što više borave na zraku, plivanje kretanje i slično, tako da su se odlučiti na kupovinu nekretnine na moru, u koju svrhu su im trebala novčana sredstva koja su namjeravali ostvariti kreditom. Erste banka je tada bila nova banka u Osijeku, nudila je atraktivne kredite, te je odlučila obratiti se navedenoj banci radi podizanja kredita, s napomenom da kada se odlučila za podizanje kredita da je namjeravala podići kredit u visini 50.000 EUR-a. Međutim, kada je došla u banku obratila se LN, koja je bila mlada, puna pouzdanja djelatnica Banke i koja joj je dala informaciju odnosno sugestiju za podizanje kredita u valuti CHF, s napomenom da je to valuta jedne stabilne države. Prihvatila je tu sugestiju sa povjerenjem i nije ulazila u neku dublju analizu, s napomenom da nije po struci niti ekonomist niti pravnik. Ne sjeća se da je ikakav letak u banci dobila kao informaciju o kreditu. Sjeća se da je najprije bio izračun kolika bi rata bila u EUR-ima a kolika bi rata bila u valuti CHF. Onda su ocijenili da je kredit u CHF povoljniji, s napomenom da po prirodi nisu hazarderi, niti bi se ikada upuštali u bilo kakav rizik da su imali ikakvu naznaku rizičnosti. Dobili su unaprijed odštampani ugovor, koji su pročitali i otišli kod javnog bilježnika radi ovjere. Što se tiče promjenjive kamatne stope, na taj detalj je nitko nije upozorio. S obzirom da je CHF bio stabilna valuta, da je navedeni kredit bio jedan od najatraktivnijih na tržištu, nije imala razloga za ikakvu sumnju da će se dogoditi da će ih sa povoljnih pozicija odvesti u skoro "dužničko ropstvo". Nakon godinu dana od sklapanja ugovora, rata kredita je počela rasti i rasla je svake godine, bilo zbog valutne klauzule, bilo zbog kamatne stope. Obavijesti o promjeni kamatne stope je uredno dobivala u kojoj je pisalo što se mijenja i u kojem iznosu, te koja je rata kredita, a uz to je bio dostavljen i novi izračun anuiteta. Nije razumjela u potpunosti po kojim parametrima se mijenja kamatna stopa. 2013. godine je imala nezgodu na radu, lom kuka, operaciju te je tri mjeseca bila nepokretna i duže vrijeme na bolovanju, tako da naknada za bolovanje više nije mogla pokrivati rate kredite, s napomenom da je rata prelazila iznos od 5.000,00 kuna mjesečno. Obitelj joj je pomogla namaknuti sredstva za otplatu kredita te je kredit otplatila u cijelosti. Namjena kredita je bila da si kupe apartman za odmor i isključivo je tako i korišteno. Dakle, kupila je nekretninu na otoku [adresa] u [adresa] sredstvima kredita i dijelom ušteđevine i, kao što je rekla, navedenu nekretninu koristila isključivo za svoje potrebe. Navedena nekretnina nikada nije bila iznajmljena niti jednog dana. U vrijeme podizanja kredita je bila u radnom odnosu, s napomenom da je dugogodišnji prosvjetni djelatnik. Osobno nikada nije imala otvoren obrt niti firmu, te je svoj cijeli radni vijek provela kao prosvjetni djelatnik. Nakon sklapanja tog ugovora, suprug je imao obrt i radio u tom obrtu. Navedeni je bio njezin sudužnik. Napominje da glede otplate kredita su joj se rate skidale sa plaće, a kada je bila nepokretna, djelatnik Banke je došao kod nje kući da raskinu ugovor i trebalo je platiti preostali iznos kredita, te je suprug otišao u Banku, s obzirom da je ona bila nepokretna, i uplatio preostali dio, s napomenom da je bio u to uključen polog, koji je dala pri sklapanju ugovora. Ta sredstva koja je suprug uplatio, su bila njihova obiteljska sredstva, te on nema nikakvih potraživanja prema njoj s naslova te uplate, a kao što je već rekla nije mogla otići u Banku zbog zdravstvenih razloga. Ponavlja da nije iznajmljivala stan koji je kupila sredstvima kredita u turističke svrhe niti jedan dan. Na pitanje punomoćnika tužiteljice kada je bila kod javnog bilježnika, da li je od bilježnika dobila kakve informacije vezano za ugovor o kreditu koji sklapa, tužiteljica je izjavila da nikakvih posebnih informacija nije dobila, osim što joj je skrenuta pažnja da ukoliko ne bude uredno servisirala kredit, da može doći do tužbe i ostalih posljedica koje iz toga proizlaze, da se može nekretnina prodati itd. Nije znala za kredite u valuti CHF dok nije došla u Banku. Nekretnina koju je namjeravala kupiti je prelazila iznos od 50.000 EUR-a, ali je ostatak mislila namiriti iz svoje ušteđevine. Kupoprodajna cijena u ugovoru je bila u EUR-ima. Već ranije prije sklapanja ovog ugovora, bila je dogovorena kupoprodajna cijena za nekretninu, te su sa gotovim sklopljenim kupoprodajnim ugovorom došli u Erste banku. Sjeća se da je LN rekla da već ima sklopljen kupoprodajni ugovor u EUR-ima, na što je ona rekla da to nije bitno i da će napraviti konverziju. Ugovor o kreditu je pročitala. Na pitanje zamjenice punomoćnika tuženika da li joj je bilo jasno da kod njezinog ugovora o kreditu, mjesečni anuiteti mogu varirati, tužiteljica je izjavila da s obzirom na pouzdanu čvrstu valutu CHF i prema informacijama koje je dobila od LN, moglo se naslutiti da su ta odstupanja moguća u beznačajnim iznosima. Na pitanje zamjenice punomoćnika tuženika da li joj je bilo jasno da kamatna stopa nije fiksna, već da se može mijenjati, tužiteljica je izjavila da nisu očekivali, s obzirom na informaciju koju su dobili u banci, da će se dogoditi bilo kakav stres. Na pitanje zamjenice punomoćnika tuženika čime se bavio obrt njezinog supruga TN, tužiteljica je izjavila da se obrt bavio ugostiteljstvom, te na pitanje zamjenice punomoćnika tuženika da li je nekretninu koju je kupila sredstvima kredita iznajmljivala putem obrta muža, tužiteljica je decidirano izjavila da nje. Prilikom sklapanja ugovora nisu joj davani nikakvi informativni letci, jer da jesu, imala bi ih složene u fasciklu zajedno sa ugovorom. Sredstvima kredita kupila je apartman. Na kojem su suprug i ona suvlasnici , a suprug je bio sudužnik prilikom sklapanja predmetnog ugovora o kreditu (stranica 361 spisa).

15.Da bi odlučio o tužbenom zahtjevu sud je proveo dokaz vještačenjem po vještaku financijsko-knjigovodstvene struke Financije LB d.o.o. koji je u pisanom nalazu i mišljenju od 27.prosinca 2021. (stranica 303-328 spisa) naveo:

Tužitelj je u promatranom periodu, platio više tijekom otplate kredita u odnosu na prvobitno ugovorene uvjete kredita i to:

- po osnovi promjena kamatnih stopa 6.609,39

- po osnovi tečajne razlike

63.675,53

UKUPNO PREPLATA:

70.284,92

Tuženik je tijekom otplate kredita platio više radi povećanja kamatnih stopa i porasta tečaja u odnosu na prvobitno ugovorenu kamatnu stopu i tečaj na dan isplate kredita ukupno 70.284,92 HRK i to kako slijedi:

TEČAJNA RAZLIKA DEPOZITA

Sukladno točki 11. Ugovora o kreditu tužitelj je kao instrument osiguranja kredita morao uplatiti depozit u visini 10% iznosa odobrenog mu kredita, što je prema Ugovoru o oročenom depozitu broj [broj depozita] iznosilo 7.774,00 CHF.Iz dostavljenog joj Izvoda prometa po računu za predmetni oročeni devizni depozit u CHF, utvrdila je da je uplata na depozit uplaćena iz tužitelju odobrenog predmetnog kredita i to istog dana kada je izvršena isplata kredita, odnosno dana 25.05.2005. godine. Tečaj za CHF na navedeni dan iznosio je 4,692300. Protuvrijednost uplaćenog depozita na dan njegove uplate iznosila je 36.477,94 HRK.

Međutim, za zatvaranje kredita nije korišten cijeli iznos depozita nego iznos od 7.765,38 CHF, a čija bi protuvrijednost na dan njegove uplate iznosila 36.437,49 HRK.

Na dan 17.05.2013. godine tečaj po kojem je izvršen interni prijenos depozita u iznosu od 7.765,38 CHF na kreditnu partiju u svrhu otplate kredita, iznosio je 6,092600. Protuvrijednost uplaćenog depozita na kreditnu partiju na dan njegovog prijenosa iznosila je 47.311,35 HRK. Predmetni depozitni račun nije zatvoren prijenosom dijela istog za otplatu kredita, već je na preostali iznos depozita na dan 17.05.2013. godine od 8,62 CHF pripisana kamata dana 25.06.2015. godine u iznosu od 3,73 CHF, te dana 23.05.2019. godine u iznosu od 0,02 CHF. Ukupan depozit u iznosu od 12,37 CHF (8,62+3,73+0,02) povučen je sa depozitnog računa dana 23.05.2019. godine.

Zadatak vještaku je bio utvrditi razliku između iznosa depozita koliko je isti iznosio u HRK primjenom tečaja za CHF na dan isplate depozita, kada je isti korišten na ime pomirenja kredita i iznosa depozita koji bi se isplatio da je prilikom njegove isplate primijenjen tečaj za CHF spram HRK koji je vrijedio na dan isplate kredita. Iznos depozita od 7.765,38 CHF koji je korišten za podmirenje kredita tužitelja na dan isplate istog sa depozitnog računa primjenom važećeg tečaja na dan 17.05.2013. godine, u protuvrijednosti HRK iznosio je 47.311,35 HRK. Da je prilikom isplate depozita korišten tečaj za CHF koji je vrijedio na dan isplate kredita 25.05.2005. godine isti depozit bi u protuvrijednosti HRK iznosio 36.437,49 HRK.

Tečajna razlika na depozit od 7.765,38 CHF iznosila je 10.873,86 HRK, odnosno 47.311,35 – 36.437,49 = 10.873,86 HRK.

15.1.U dopuni nalaza i mišljenja od 13.listopada 2024. (stranica 386 - 389 spisa) vještak financijsko-knjigovodstvene struke je navela da je prikazala preplaćene iznose anuiteta s navedenim datumom plaćanja pojedinog anuiteta. Iz prikazanih datuma plaćanja vidljivo je da je tužitelj redovito svakomjesečno plaćao anuitete, ali je u početku otplate kredita do anuiteta u srpnju 2006. godine, anuitete plaćao sa par dana kašnjenja u odnosu na njegovo dospijeće, dok je poslije anuitete plaćao unaprijed, te je bio u preplati. Obzirom da je u međuvremenu uvedena valuta EUR preplaćene iznose je prikazala i u valuti EUR. Vještak je izračun prikazala u tablici, te prema kojem izračunu ukupna preplata iznosi 9.328,41 EUR

Od vještaka je zatraženo i očitovanje na što je u konkretnom slučaju iskorištena razlika depozita, s obzirom na ranije navode da za zatvaranje kredita nije iskorišten cijeli iznos depozita. Vještak je navela da sukladno točki 11. Ugovora o kreditu tužitelj je kao instrument osiguranja kredita morao uplatiti depozit u visini 10% iznosa odobrenog mu kredita, što je prema Ugovoru o oročenom depozitu broj [broj depozita] iznosilo 7.774,00 CHF. Međutim, za zatvaranje kredita nije korišten cijeli iznos depozita, jer isti nije bio potreban u punom iznosu za zatvaranje preostalo iznosa kredita, nego je za zatvaranje kredita korišten iznos od 7.765,38 CHF, a na depozitnom računu ostao je iznos od 8,62 CHF. Predmetni depozitni račun nije zatvoren prijenosom dijela istog za otplatu kredita, već je na preostali iznos depozita na dan 17.05.2013. godine od 8,62 CHF, pripisana kamata dana 25.06.2015. godine u iznosu od 3,73 CHF, te dana 23.05.2019. godine u iznosu od 0,02 CHF. Tako formirani ukupan depozit u iznosu od 12,37 CHF (8,62+3,73+0,02) povučen je sa depozitnog računa dana 23.05.2019. godine, bez određene namjene. To bi značilo da ga je tužitelj podigao. Sve navedene stavke vidljive su na Izvodu prometa po depozitnom računu, kojeg je uz svoj nalaz i mišljenje dostavila u spis.

15.2.Vještak financijsko-knjigovodstvene struke saslušana na ročištu kod suda dana 10. ožujka 2025. (stranica 412 spisa) izjavila je da ostaje u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 27. prosinca 2021. godine. U navedenom nalazu i mišljenju utvrdila je da preplata po osnovu kamatne stope iznosi 6.609,39 a po osnovu tečajne razlike 63.675,53 kune što ukupno iznosi 70.284,92 kune, s napomenom da su u navedeni izračun uključene negativne stavke tj. kada je tečaj bio manji od početno ugovorenog. Napominje da kamata tijekom otplate kredita nije bila nikada niža od početno ugovorene, dok je tečaj u pojedinim razdobljima bio niži od početno ugovorenog. U dopuni nalaza i mišljenja u tablici prikazala je datume uplata pojedinih anuiteta, te je tijekom otplate kredita, u početku otplate do srpnja 2006. godine plaćano unaprijed, da bi nakon toga pojedine uplate bile vršene s nekim manjim zakašnjenjem a kako je to navedeno u tablici u dopuni od 13. listopada 2024.Vještak je navela da sukladno ugovoru o kreditu tužitelj je morao kao instrument osiguranja plaćanja osigurati depozit u visini 10% odobrenog kredita, što je iznosilo 7.774,00 CHF, odnosno 36.477,94 kuna. Prilikom zatvaranja kredita tužitelj je depozit odnosno dio depozita u visini 7.765,38 CHF iskoristio za zatvaranje kredita. Na dan zatvaranja kredita navedenim depozitom isti je iznosio 47.311,35 kuna. Isti iznos depozita od 7.765,38 CHF primjenom tečaja koji je vrijedio na dan isplate kredita iznosio bi 36.437,49 kuna. Stoga tečajna razlika na dio depozita od 7.765,38 CHF iznosi 10.873,86 kuna, odnosno 1.443,21 EUR. Navedeni depozit iskorišten je za podmirenje kredita na dan 17. svibnja 2013. Na pitanje vještaku tko je vrši uplate po predmetnom ugovoru o kreditu, vještak izjavljuje da joj to nije bio zadatak vještačenja, te da u pregledu prometa po partiji po kreditu proizlazi da su uplate vršene po Ministarstvu znanosti obrazovanja i športa te nije vidljivo da je netko drugi vršio uplate.

15.3. U dopuni nalaza i mišljenja od 14.ožujka 2025. (stranica 416 spisa) vještak je dala varijantu izračuna samo pozitivne tečajne razlike, te varijantu izračuna u kojoj će navesti koliko iznosi negativna tečajna razlika.

Navela je da u tablici 1 prikazane su samo pozitive stavke tečajne razlike: Pozitiva tečajna razlika iznosi ukupno 68.720,78 HRK, odnosno 9.120,81 EUR. U tablici 2 prikazane su samo negativne stavke tečajne razlike:

Negativna tečajna razlika iznosi ukupno 5.045,25 HRK, odnosno 669,61 EUR. U tablici 3 prikazan je zbroj preplaćenih kamata i pozitive tečajne razlike:

Ukupna preplate anuiteta po osnovi promjene kamatnih stopa i tečajne razlike (samo pozitive stavke) iznosi 75.330,17 HRK, odnosno 9.998,02 EUR.

15.4.Vještak financijsko-knjigovodstvene struke saslušana na ročištu kod suda dana 10. ožujka 2025. izjavila je da ostaje u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 27. prosinca 2021. godine. U navedenom nalazu i mišljenju utvrdila je da preplata po osnovu kamatne stope iznosi 6.609,39 a po osnovu tečajne razlike 63.675,53 kune što ukupno iznosi 70.284,92 kune, s napomenom da su u navedeni izračun uključene negativne stavke tj. kada je tečaj bio manji od početno ugovorenog. Napominje da kamata tijekom otplate kredita nije bila nikada niža od početno ugovorene, dok je tečaj u pojedinim razdobljima bio niži od početno ugovorenog. U dopuni nalaza i mišljenja u tablici prikazala je datume uplata pojedinih anuiteta, te je tijekom otplate kredita, u početku otplate do srpnja 2006. godine plaćano unaprijed, da bi nakon toga pojedine uplate bile vršene s nekim manjim zakašnjenjem a kako je to navedeno u tablici u dopuni od 13. listopada 2024.Vještak je navela da sukladno ugovoru o kreditu tužitelj je morao kao instrument osiguranja plaćanja osigurati depozit u visini 10% odobrenog kredita, što je iznosilo 7.774,00 CHF, odnosno 36.477,94 kuna. Prilikom zatvaranja kredita tužitelj je depozit odnosno dio depozita u visini 7.765,38 CHF iskoristio za zatvaranje kredita. Na dan zatvaranja kredita navedenim depozitom isti je iznosio 47.311,35 kuna. Isti iznos depozita od 7.765,38 CHF primjenom tečaja koji je vrijedio na dan isplate kredita iznosio bi 36.437,49 kuna. Stoga tečajna razlika na dio depozita od 7.765,38 CHF iznosi 10.873,86 kuna, odnosno 1.443,21 EUR. Navedeni depozit iskorišten je za podmirenje kredita na dan 17. svibnja 2013. Na pitanje vještaku tko je vrši uplate po predmetnom ugovoru o kreditu, vještak je izjavila da joj to nije bio zadatak vještačenja, te da u pregledu prometa po partiji po kreditu proizlazi da su uplate vršene po Ministarstvu znanosti obrazovanja i športa te nije vidljivo da je netko drugi vršio uplate.

15.5.Stalni sudski vještak Lidija Balog iz Financije LB d.o.o saslušana na ročištu kod suda dana 22.listopada 2025. izjavila je da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja te svih dopuna i iskaza kod suda. U drugoj dopuni nalaza i mišljenja dala je izračun sukladno zadatku koji joj je dao sud, te je dala izračun pozitivnih i negativnih stavki, kao i ukupan zbroj preplaćenih kamata i pozitivne tečajne razlike, koji iznosi 9.998,02 eura. U tabeli u dopuni nalaza i mišljenja prikazani su i datumi uplata (stranica 444 spisa).

16.Odredbom čl.103 ZOO/91 (čl.322.,čl.1163,čl.1165 ZOO/05) propisano je da je ništetan ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neki drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

17.Odredbom čl.105 ZOO/91 (čl. 324. ZOO/05) propisano je da ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači ništetnost ugovora, ako on može opstati bez ništetne odredbe, i ako ona nije bila uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog kojeg je ugovor sklopljen (st.1.),ali će ugovor ostati valjan čak i ako je ništetna odredba bila uvjet ili odlučujuća pobuda ugovora u slučaju kad je ništetnost ustanovljena upravo da bi ugovor bio oslobođen te odredbe i vrijedio bez nje (st.2.).

18.Temeljem odredbe čl.109 ZOO/91 (čl.327. ZOO/05) na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba, a odredbom čl.110 ZOO/91 ( čl. 328. ZOO/05) propisano je da pravo na isticanje ništetnosti se ne gasi.

19.Dakle, na temelju provedenog dokaznog postupka te ocjene svih izvedenih dokaza u smislu čl.8. ZPP, utvrđeno je u ovoj pravnoj stvari da je između tužiteljice i tuženika sklopljen Ugovor o kreditu dana 23. svibnja 2005. godine. Iz provedenih dokaza proizlazi da je u predmetni ugovor o kreditu unijeta formulacija glede promjenjive kamatne stope, koja buduća kamatna stopa ugovorena kao promjenjiva nije bila određena niti odrediva, niti razumljiva prosječnom potrošaču, niti iz provedenih dokaza proizlazi da je tužiteljici na valjani i razumljiv način objašnjen postupak formiranja kamatne stope, a niti rizik promjene tečaja domaće valute u odnosu na valutu švicarski franak, te je s obzirom na navedeno tužiteljici kao korisniku kredita suprotno načelu savjesnosti i poštenja nametnuta obveza koju ona objektivno nije mogla sagledati kao cjelinu u vrijeme sklapanja ugovora, niti predvidjeti ekonomske posljedice koje iz te obveze proizlaze, te su stoga citirane odredbe ugovora o kreditu u navedenom dijelu ništetne.

20.Nadalje, za navesti je u ovoj pravnoj stvari da je presudom Trgovačkog suda u Zagrebu broj: P-1401/12 od 04. srpnja 2013. godine i presudom Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske broj: Gž-Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014. godine i broj: Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018. godine, koje su potvrđene presudama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Revt-249/2014 od 09. travnja 2015. godine i Rev - 2221/2018 od 03. rujna 2019. godine, u dijelu u kojem je utvrđeno da su tužene banke (između ostalih i tužena u ovom predmetu) u određeno navedenim razdobljima povrijedile kolektivne interese i prava korisnika kredita sklapanjem ugovora o kreditu koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe ugovaranjem valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak i ugovaranjem da je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveze po ugovorima o kreditima promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke i drugim internim aktima tuženika, s napomenom da sukladno odredbi čl. 502.c ZPP-a sud je za takva utvrđenja vezan u ovoj parnici (Napomena: Odluka suda EU u predmetu OTP banka i dr. protiv RH od 08.studenog 2022.,objavljena 01.prosinca 2022 - Zahtjev broj 38541/21).

21.S obzirom na izloženo, te s obzirom da su odredbe predmetnog ugovora o kreditu u dijelu o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi sadržajno izražene na identičan način kao i one koje su izrekom pravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/2012 od 4. srpnja 2013. godine u postupku radi zaštite kolektivnih interesa potrošača utvrđene ništetnim, proizlazi zaključak da su predmetne naprijed citirane ugovorne odredbe u dijelu o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi ništetne ( čl.12,čl.26,čl.103,104,čl.105 ZOO/91; čl.4., čl. 247, čl. 322, čl. 323 i čl. 324. ZOO/05, te čl. 82., 83., 84., 85. i 86. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača - NN 96/03).

22.Dakle, odredba čl.502 ZPP, te odredbe ZZP (čl.118.) propisuju direktan učinak tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača i obvezuju sudove da se u posebnim postupcima radi ostvarenja prava potrošača na naknadu mogu pozvati na utvrđenje iz pravomoćne presude kojom je prihvaćen zahtjev postavljen u tužbi iz čl.502.a st.1. ZPP-a.

23.Predmetni ugovor o kreditu sklopljen je između stranaka na standardnom obrascu, te se o odredbama o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli nije pojedinačno pregovaralo, te je suprotno načelu savjesnosti i poštenja došlo do značajne neravnoteže u pravima i obvezama stranaka na štetu tužiteljice. Tuženik u konkretnom slučaju nije dokazao da je potrošač faktički mogao utjecati na sadržaj navedenih odredbi ugovora definiranih od strane tuženika, s posljedicom da je tuženik pokazao spremnost promijeniti sadržaj odredbe.

24.Također je za navesti da na temelju provedenih dokaza nije utvrđeno postojanje okolnosti koje bi ukazivale da je postupanje tuženika u konkretnom slučaju prilikom ugovaranja valutne klauzule i promjenjive kamatne stope bilo drugačije od utvrđenja u navedenim sudskim postupcima.

25.Odredbom čl. 104 ZOO/91 (323. st.1. ZOO/05), propisano je da u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takvog ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje.

26.S obzirom da je provedenim vještačenjem po vještaku financijsko knjigovodstvene struke čiji izračun u nalazu i mišljenju, te dopuni nalaza i mišljenja je sud prihvatio, jer su dani u skladu s pravilima struke i nepristrano, a vještak u pisanim očitovanjima i saslušan kod suda dao jasna, stručna i logična obrazloženja, utvrđeno u ovoj pravnoj stvari da je tužiteljica po osnovu ništetnih odredbi predmetnog ugovora o kreditu u dijelu o promjenjivoj kamatnoj stopi – preplatila tuženiku iznos od 877,21 EU, dok je više plaćeno po osnovu povećanja tečaja 9.120,81 EUR tj. ukupno preplatio iznos od 9.998,02 EUR, s napomenom da je sud kao relevantan izračun uzeo u obzir izračun pozitivnih razlika tečaja u dopuni nalaza i mišljenja od 14.ožujka 2025 (stranica 416-421 spisa). Stoga je sud naložio tuženiku isplatiti tužiteljici navedene iznose sa pripadajućim zateznim kamatama na pojedine mjesečne preplaćene iznose, tekuće od dospijeća do isplate kako je to navedeno u izreci presude (čl.1115. ZOO;čl.29 ZOO). Naime, s obzirom da je utvrđeno da su odredbe predmetnog ugovora o kreditu ništetne u dijelu kojim je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveze po ugovorima o kreditima promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke i drugim internim aktima tuženika, kao i odredbe kojima je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, uz nespornu činjenicu da je tuženik sastavljač predmetnog ugovora o kreditu (ugovor pisan na obrascu koji je unaprijed pripremio tuženik; čl.3.Direktive vijeća 93/13/EEZ),proizlazi da je tuženik nepošteni stjecatelj, te je dužan platiti zateznu kamatu od dana stjecanja.

27.Za napomenuti je da s obzirom da je predmet spora zahtjev tužitelja za isplatu preplaćenih iznosa po osnovu povećanja kamatne stope i tečajne razlike, da je stoga relevantan izračun vještaka u kojem su navedeni preplaćeni iznosi a prema kojem izračunu je tužitelj i postavio tužbeni zahtjev za isplatu po osnovu ništetnih odredbi ugovora o kreditu u dijelu valutnoj klauzuli, dok prema nalazu i mišljenju vještaka financijsko-knjigovodstvene struke tijekom otplate kredita kamatna stopa nije nikada bila manja od početno ugovorene. Za navesti da tužiteljica kao ugovorna strana predmetnog ugovora o kreditu nije odgovorna za ništetnost citiranih ugovornih odredbi u dijelu o kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, već je tuženik kao kreditor povrijedio kolektivne interese i prava potrošača kako je naprijed navedeno tj. zaključujući ugovore o kreditu korištenjem nepoštenih ugovornih odredbi, te eventualna korist koju smatra da je izgubio zbog ugovaranja nepoštenih ugovornih odredbi i vlastitih obračuna ne može teretiti potrošača (čl.323.st.2. ZOO/05).

28.U odnosu na prigovor nedostatka aktivne legitimacije, odnosno navoda tuženika da su uplate vršene i od strane sudužnika TN, za navesti je da je tužiteljica saslušana u svojstvu stranke izjavila da glede otplate kredita su joj se rate skidale sa plaće, da kada je imala zdravstvene probleme i bila nepokretna, djelatnik Banke je došao kod nje kući da raskinu ugovor i trebalo je platiti preostali iznos kredita, te je suprug otišao u Banku, s obzirom da je ona bila nepokretna, i uplatio preostali dio, s napomenom da je bio u to uključen polog, koji je dala pri sklapanju ugovora. Ta sredstva koja je suprug uplatio, su bila njihova obiteljska sredstva, te on nema nikakvih potraživanja prema njoj s naslova te uplate. Nadalje, vještak financijsko-knjigovodstvene struke saslušana na ročištu kod suda je izjavila da iz Pregleda prometa po partiji kredita proizlazi da su uplate vršene po Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, te da nije vidljivo da je netko drugo vršio uplate. U svezi navedenog za navesti je da je tužiteljica saslušana u svojstvu stranke izjavila da je dugogodišnji prosvjetni djelatnik. Također je za navesti da je punomoćnik umješača TN na ročištu održanom kod ovog suda dana 2.listopada 2024. (stranica 381 spisa) izjavio da je TN izvršio nekoliko uplata ali u ime i za račun tužiteljice. Dakle, s obzirom na izloženo te da je u ovoj pravnoj stvari nedvojbeno utvrđeno da su sve uplate knjižene na račun predmetnog kredita, te da je tužiteljica u obveznom odnosu prema tuženiku, niti proizlazi dokazanim da je eventualno treća osoba ovlaštenik utuženog potraživanja, to je s obzirom na izloženo prigovor nedostatka aktivne legitimacije koji je istakao tuženik neosnovan (čl. 161. ZOO, čl. 219. st. 1. ZPP; ŽS u Osijeku broj Gž-972/2023-3 od 28.ožujka 2024.).

29.U odnosu na navode tuženika kojima osporava tužiteljici status potrošača za navesti je da iz sadržaja predmetnog ugovora o kreditu proizlazi da je namjena kredita – stambeni kredit za kupovinu nekretnine, te da je korisnik kredita (tužiteljica) naznačena kao fizička osoba, dakle, izvan eventualne profesionalne djelatnosti ili djelatnosti slobodnog zanimanja, jer bi to moralo biti navedeno u sadržaju ugovora, s napomenom da je tužiteljica saslušana u svojstvu stranke izjavila da je dugogodišnji prosvjetni djelatnik, da nikada nije imala otvoren obrt ili firmu ,da joj je kredit bio potreban za kupovinu nekretnine na moru, da je kredit u cijelosti iskorišten u svrhu u koju je podignut, o čemu je u spis dostavljen zk. izvadak za kupljenu nekretninu (stranica 101 spisa),te da je nekretninu isključivo koristila za svoje potrebe ,te da navedena nekretnina nikada nije bila iznajmljivana, a niti putem obrta supruga. Da je to tako razvidno je i iz dopisa Turističke zajednice općine Baška u kojem je navedeno da za nekretninu tužiteljice u periodu od 2026 – 2022. zabilježene su samo prijave članova obitelji, da za navedenu nekretninu u e- Visitor nikada nije upisano rješenje o kategorizaciji objekta radi obavljanja usluga smještaja (stranica 369 spisa),te dopisa Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko –goranske županije od 21.prosinca 2022. u kojem je navedeno da uvidom u Upisnik o obavljanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu koji se vodi kod navedenog Upravnog odjela utvrđeno je da JN nije upisana u isti (stranica 371 spisa). Stoga, s obzirom na izloženo nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica u trenutku sklapanja predmetnog ugovora o kreditu imala status potrošača, (čl.3.ZZP/03; presuda Općinskog suda u Osijeku broj P-344/2021-6 od 20.srpnja 2021.godine, presuda Županijskog suda u Puli broj Gž1098/2021-3 od 21.travnja 2022.).

30.U odnosu na prigovor zastare, za navesti je da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim presudama broj: Rev-2245/2017, Rev-3142/2018 i Rev-1404/2018 izrazio pravno shvaćanje da pokretanjem parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača dolazi do prekida zastare na temelju čl.241. ZOO-a, te da zastara individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći ispočetka tek od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu te tužbe.

30.1.U konkretnom slučaju utužena je tražbina dospijeća kako je navedeno. U predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/12 tužba je podnijeta dana 4. travnja 2012.godine i prekinula je tijek zastare za tužitelja, te je zastara počela teći iznova (čl.245.s.t.1.ZOO) od dana pravomoćnosti tog dijela presude broj P-1401/12, dakle nakon 13. lipnja 2014.godine a tužba u ovom predmetu je podnijeta dana 12. lipnja 2019 godine, s napomenom da je u odnosu na valutnu klauzulu navedena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu postala pravomoćna dana 14.lipnja 2018.god.(Pž-6632/2017), pa s obzirom na navedeno prigovor zastare nije osnovan (VSRH Revd - 3538/2020-2 od 09.ožujka 2021.godine; VSRH Građanski odjel, Objedinjeno pravno shvaćanje broj: Su-IV-33/2022-2 od 31.siječnja 2022.godine).

30.2.Dakle, zastarni rok počinje teći od pravomoćnosti odluke koja je donijeta u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača kako je naprijed navedeno, neovisno od naknadnog utvrđenja ništetnosti sadržajno istovjetnih ugovornih odredbi ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u CHF u svakom pojedinom slučaju, a povodom individualnih parnica potrošača u kojima se pozivaju na pravne učinke presude donesene u postupku kolektivne zaštite, te u konkretnom slučaju prigovor zastare nije osnovan.

31. Glede preostalog dijela tužbenog zahtjeva u točki I petita tužbe a glede utvrđenja ništetnim čl. 16 predmetnog ugovora o kreditu u dijelu o primjeni općih akata kreditora za navesti je da tužiteljica nije navela postojanje pravnog interesa, razloge i dokaze za utvrđenje ništetnim predmetnog ugovora u navedenom dijelu, već samo glede zahtjeva za utvrđenje ništetnim predmetnog ugovora o kreditu u dijelu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli i isplate plaćenih iznosa po navedenim osnovama, te je stoga sud u navedenom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja odbio (čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1. ZPP).

32. Tuženik je istakao prigovor prijeboja kako je to naprijed navedeno, a koji prigovor nije osnovan jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke za prijeboj. U konkretnom slučaju tužitelj kao ugovorna strana predmetnog ugovora o kreditu nije odgovoran za ništetnost citiranih ugovornih odredbi u dijelu o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi, već je tuženik kao kreditor povrijedio kolektivne interese i prava potrošača kako je naprijed navedeno tj. zaključujući ugovore o kreditu korištenjem nepoštenih ugovornih odredbi, te eventualna korist koju smatra da je izgubio zbog ugovaranja nepoštenih ugovornih odredbi i vlastitih obračuna ne može teretiti potrošača (čl.323.st.2. ZOO),pri čemu se napominje da se restitucijski zahtjev u ovom postupku temelji na pravnim utvrđenjima sudova u postupku kolektivne zaštite u kojem je utvrđeno da su tužena i ostale banke povrijedile prava potrošača tj. u tom postupku je upravo potrošačima a ne bankama pružena pravna zaštita od nezakonitih postupanja prilikom sklapanja ugovora o kreditu vezanih uz valutu CHF. Stoga, s obzirom da tuženik nema pravo na isplatu tražbina radi kojih je istakao prigovor radi prijeboja, to je sud navedeni prigovor odbio kao neosnovan (Županijski sud u Varaždinu broj Gž-1216/2021-5 od 5.svibnja 2022.,Županijski sud u Vukovaru broj Gž-240/2023-3 od 26.listopada 2023.).

33.U pisanom podnesku od 30. rujna 2020. (stranica 227 spisa) TN zatražio je da mu sud dopusti stupanje u parnicu u svojstvu umješača na strani tužiteljice,navodeći da je sudužnik i založni dužnik po predmetnom ugovoru o kreditu, te bračni drug tužitelja koji je zajedno s njom podmirivao predmetni kredit. Sud je dana 15.travnja 2021. donio rješenje broj P-2545/2019-18 kojim se dopušta stupanje u parnicu TN iz [adresa] svojstvu umješača na strani tužiteljice, s obzirom da smatra su ispunjene pretpostavke iz čl.206. ZPP za navedeno (stranica 287 spisa).

34.U pisanom podnesku od 17.siječnja 2022. (stranica 335 spisa) tužiteljica po punomoćniku snizila je tužbeni zahtjev sa iznosa od 13.272,28 EUR (100.000,01kn) na iznos od 9.998,03 EUR (75.330,17 kn) ,što ima karakter povlačenja tužbe, čemu se tuženik nije protivio (stranica 340 spisa),te je stoga sud temeljem odredbe čl.193. ZPP donio rješenje kao u izreci (13.272,28 EUR - 9.998,03 EUR =3.274,25 EUR.

35.Za navesti je da je tužiteljica po provedenom vještačenju po vještaku financijsko-knjigovodstvene struke dana 17.siječnja 2022. (stranica 335 spisa) specificirala tužbeni zahtjev u skladu s izračunom vještaka financijsko- knjigovodstvene struke u nalazu i mišljenju pri čemu je snizila tužbeni zahtjev za isplatu kako je naprijed navedeno, potom u pisanom podnesku od 16.rujna 2022. (stranica 355 spisa) tužbeni zahtjev za isplatu uskladila sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH, u pisanom podnesku od 21.listopada 2024. (stranica 396 spisa) postavila tužbeni zahtjev za isplatu sukladno dopuni nalaza i mišljenja, pri čemu je snizila tužbeni zahtjev čemu se tuženik protivio (stranica 400 spisa),te u pisanom podnesku od 21.listopada 2024. (stranica 396 spisa) tužbeni zahtjev postavila u skladu s drugom dopunom nalaza i mišljenja, pri čemu je iz iste činjenične osnove zahtijevala novčane iznose sukladno izračunu vještaka, te se tuženik takvoj preinaci ne može protiviti u smislu čl.191.st.2. ZPP (ŽS Rijeka Gž R- 469/17-2). Za navesti je i to da s obzirom da je tužiteljica o egzaktnoj visini svoje tražbine mogla saznati tek nakon provedenog vještačenja odnosno dopuna vještačenja u konkretnom slučaju, da je preinaka tužbe dopuštena temeljem odredbe čl.190.st.2. ZPP (Napomena: Zaključak sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Su IV-162/2021 od 26.studenog 2020.godine - točka 4.).

36. Nakon što je tužiteljica po punomoćniku u pisanom podnesku od 17. siječnja 2022. (stranica 335 spisa) snizila tužbeni zahtjev sa iznosa od 13.272,28 EUR (100.000,01kn) na iznos od 9.998,03 EUR (75.330,17 kn),što ima karakter povlačenja tužbe, tuženik je pravodobno troškovnikom zahtijevao naknadu troška za povučeni dio tužbenog zahtjeva (stranica 340 spisa),te u konkretnom slučaju tuženiku pripada naknada troška temeljem odredbe čl.158 ZPP (ŽS u Rijeci GŽ- 826/2020-4 od 12.travnja 2023. toč. 8.2. obrazloženja).

37.Tuženik je imao trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku za sastav odgovora na tužbu (Tbr.8.t.1.) 250 bodova, sastav pisanog podneska od 27.10.2020 (Tbr.8.t.1.) u visini od 250 bodova, te za zastupanje na ročištu održanom kod ovog suda dana 15.04.2021. (Tbr.9.t.1.) 250 bodova koji trošak je određen u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika plus PDV, te je tuženik na ime tog troška zahtijevao iznos od ukupno 1.244,28 EUR s uključenim PDV-om (zahtijevano 2.500,00kn po pojedinoj radnji plus PDV), Tuženiku ne pripada naknada zahtijevanog troška za financijsko-knjigovodstveno vještačenje u iznosu od 199,08 EUR (1.500,00kn) jer se odnosi na tražbinu istaknutu prigovorom radi prijeboja.

38. Od zahtijevanog troška tuženiku pripada dio u postotku koji predstavlja razmjer između povučenog dijela tužbenog zahtjeva od 3.274,25 EUR u odnosu na dotadašnji ukupni tužbeni zahtjev od 13.272,28 EUR ( 100.000,01 kn) što iznosi 24,67%%, te stoga tuženiku pripada naknada troška za povučeni dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 306,96 EUR (1.244,28 x24,67%; čl. 158,čl.155 ZPP).

39.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.5. ZPP-a (čl.155 ZPP).

39.1.S obzirom na uspjeh u postupku tužitelju pripada naknada prouzročenog parničnog troška za zastupanje po punomoćniku odvjetniku za sastav tužbe (Tbr. 7. toč. 1.) 100 bodova,

sastav četiri pisana podneska od 10.01.2020.,17.01.2020.,21.10.2024. i01.04.2025. po Tbr.8.t.1.,te za sastav pisanog podneska od 16.09.2022. po Tbr.8.t.4. 25 bodova, kao i za zastupanja na ročištima kod suda dana 15.04.2021., 09.11.2022. 02.10.2024. ,15.11.2024., 10.03.2025. i 22.10.2025. po Tbr.9.t.1. u visini od po 100 bodova, koji trošak je određen u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika plus PDV, te troška sudske pristojbe na tužbu 146,43 EUR i troška vještačenja po vještaku financijsko knjigovodstvene struke u ukupnom iznosu 329,08 EUR – ukupno iznos 3.288,01 EUR.

39.2. Prebijanjem troška tužitelja i troška tuženika s obzirom da se radi o istovrsnim i dospjelim novčanim potraživanjima naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.981,05 EUR (3.288,01 EUR - 306,96 EUR = 2.981,05 EUR).

40. Temeljem odredbe čl.154.st.5. naloženo je tuženiku naknaditi umješaču prouzročeni parnični trošak u ukupnom iznosu od 2.500,00 EUR ,koji trošak se sastoji od troška zastupanja po punomoćniku odvjetniku za sastav pisanih podneska od 30.09.2020.,17.03.2022.,24.10.2024. i 04.04.2025. po Tbr.8.t.1.,

te za zastupanja na ročištima kod suda dana 15.04.2021., 09.11.2022., 02.10.2024. ,15.11.2024. ,10.03.2025. i 22.10.2025. po Tbr.9.t.1. u visini od po 100 bodova, koji trošak je određen u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika plus PDV.

41.S obzirom na izloženo odlučeno je kao u izreci.

Osijek, 28.studeni 2025.

SUDAC

Spomenka Rodić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu. Za stranku koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude rok za žalbu teče od dana objave presude i rješenja, a za stranku koja nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok teče od dana primitka pisanog odpravka presude i rješenja.

DOSTAVITI:

-punomoćniku tužitelja

-punomoćniku tuženika

-punomoćniku umješača