REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Rabu

Šetalište Markantuna Dominisa 4

51280 Rab

Poslovni broj: P-725/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Rabu po sucu dr. sc. Mirella Rodin u pravnoj stvari tužitelja ZS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupana po punomoćniku Jelena Kunac, odvjetnica iz [adresa], protiv tuženika IS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Predrag Jengić, odvjetniku iz Raba, radi ispravka, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 23. listopada 2025. u prisutnosti stranaka i njihovih punomoćnika te 28. studenog 2025., kao dana objave

p r e s u d i o  j e

I Ispravlja se zemljišnoknjižno stanje nastalo na osnovu, i provedbom, rješenja zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu pod poslovnim brojem Z-1822/2023 od dana 30.04.2024. godine na način da se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu nalaže brisanje upisa uknjižbe prava vlasništva u 1/3 dijela na nekretnini, zk.č.br. 143/4, kuća za stanovanje površine 126 m2, oranica površine 1860 m2, ukupne površine 1986 m2 upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist tuženice IS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] izvršeno na 1/3 suvlasničkog dijela ZSB, [adresa] uz istodobni upis uknjižbe prava vlasništva ZSB, [adresa] u 1/3 suvlasničkog dijela.

II Utvrđuje se ništetnim Ugovor o darovanju zaključen između CS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao darovateljice i IS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao obdarenice zaključen dana 24.01.2017. godine, na kojem ugovoru je ovjeren potpis CS po javnom bilježniku Draženki Pičuljan, Rab, PC Mali Palit 69, pod brojem: OV-227/17 dana 24.01.2017. u odnosu na darovanu 1/3 dijela nekretnine, k. č. br. [katastarska čestica], kuća za stanovanje površine 126 m2, oranica površine 1860 m2, ukupne površine 1986 m2 upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

III Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Ispravlja se zemljišnoknjižno stanje nastalo na osnovu, i provedbom, rješenja zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu pod poslovnim brojem Z-1822/2023 od dana 30.04.2024. godine na način da se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu nalaže brisanje upisa uknjižbe prava vlasništva u 1/3 dijela na nekretnini, zk.č.br. 143/4, kuća za stanovanje površine 126 m2, oranica površine 1860 m2, ukupne površine 1986 m2 upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist tuženice IS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] izvršeno na 1/3 suvlasničkog dijela ISB, [adresa] uz istodobni upis uknjižbe prava vlasništva CS ROĐ.VIDAS-RUŽIĆ, [adresa] u 1/3 suvlasničkog dijela.

II Utvrđuje se ništetnim Ugovor o darovanju zaključen između CS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao darodavateljice i IS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao obdarenice zaključen dana 24.01.2017. godine, na kojem ugovoru je ovjeren potpis CS po javnom bilježniku Draženki Pičuljan, Rab, PC Mali Palit 69, pod brojem: OV-227/17 dana 24.01.2017. u odnosu na darovanu 1/3 dijela nekretnine, k. č. br. [katastarska čestica], kuća za stanovanje površine 126 m2, oranica površine 1860 m2, ukupne površine 1986 m2 upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]."

IV Svaka stranka snosi svoje troškove ovog parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 6. kolovoza 2024. podnijela tužbu protiv tuženice radi ispravka u kojoj navodi kako je u postupku radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, vođenog pod poslovnim brojem Z-1822/2023 pred zemljišnoknjižnim odjelom Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, dana 30. 04. 2024. doneseno rješenje kojim je prihvaćen prijedlog i određen ispravak upisa na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 143/4. Ističe da je izvršen upis u korist tuženice na suvlasničkim dijelovima koji su dotad bili upisani za korist tužiteljice i pokojne CS. Tužiteljica tvrdi da je upis proveden rješenjem od 30.04.2024. protivan zakonu i nedopušten, jer se predmetni prijedlog i rješenja temelje na Ugovoru o darovanju između CS i IS od 24.01.2017., koji smatra ništetnim te nevaljanim za uknjižbu prava vlasništva, bilo u redovnom, bilo u ispravnom postupku. Pojašnjava da iz ugovora proizlazi kako nije došlo do predaje posjeda, budući da je darodavateljica zadržala pravo plodouživanja i nastavila živjeti u nekretnini do smrti. Navodi da tu činjenicu dodatno potvrđuje okolnost da se radi o prizemlju kuće koje je služilo za svakodnevno stanovanje. Smatra da zbog izostanka predaje posjeda ugovor nije sklopljen u propisanom obliku odnosno kao javnobilježnički akt ili solemnizirani akt, zbog čega je ništetan te ne proizvodi pravne učinke. Ističe da tuženica kao predlagateljica nije imala ispravu kojom bi dokazala osnovanost prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, niti je postojao opravdani razlog iz čl. 208. ZZK. Dodaje da prijedlog nije sadržavao ni zahtjev za upis osobne služnosti koja je ugovorom bila ustanovljena, a koju također smatra ništetnom zbog izostanka ovjere potpisa tuženice kao obdarenice. Tužiteljica naglašava da je tuženica imala kvalificiranog punomoćnika – odvjetnika – te tvrdi da joj stoga nije moglo biti nepoznato da se temeljem ništetnog ugovora pokušava ostvariti nepripadna imovinska korist. Tužiteljica nadalje navodi da je zajedno s tuženicom kći pokojne CS, darodavateljice i ovlaštenice prava plodouživanja iz spornog ugovora o darovanju. Pojašnjava da je njihova majka preminula **.**.2024. te da su tužiteljica i tuženica jedine zakonske nasljednice. Ističe da je stoga aktivno legitimirana zahtijevati ispravak upisa, brisanje uknjižbe prava vlasništva tuženice na dijelu koji je pripadao CS, kao i utvrđenje ništetnosti predmetnog Ugovora o darovanju.

2. Uz tužbu tužiteljica je kao dokaze priložila: zk. izvadak za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (listovi 7 i 8 spisa), rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu pod poslovnim brojm Z-1822/2023 od dana 30.01.2024. i 30.04.2024. (listovi 9-11 spisa), prijedlog za pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka tuženice od 6. veljače 2023. (listovi 13 i 14 spisa), ugovor o darovanju od 24. siječnja 2017. (listovi 16 do 17 spisa).

3. Tuženica je u odgovoru na tužbu u cijelosti osporila tužbu i tužbene zahtjeve. Predlaže odbacivanje tužbe zbog proteka prekluzivnih rokova. Ističe kako je prema čl. 150. st. 2. u vezi s čl. 205. st. 2. i 3. ZZK tužiteljica mogla podnijeti tužbu za ispravak samo ako je u roku za žalbu zatražila zabilježbu spornosti upisa te u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu podnijela tužbu radi brisanja. Dodaje da je tužiteljici bilo dostavljeno rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka te oglas s pozivom za prijave i prigovore, kao i rješenje od 30.04.2024., koje je nesporno primila, jer ga prilaže uz tužbu. Podredno tuženica predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, budući da je ona idealne suvlasničke udjele stekla valjanim pravnim poslom, a upis je proveden temeljem pravomoćnog rješenja donesenog u zakonitom postupku u kojem nitko nije uložio prigovor. Tužena osporava tvrdnje da nije stupila u posjed nekretnine ili da se radilo o darovanju bez prave predaje, te pojašnjava da joj je darodavateljica CS **.**.2017. predala ključeve stambenih cjelina koje je dotad koristila, dok je drugi dio kuće već bio u vlasništvu tužene i u njemu je stanovala tužiteljica. Navodi da je zbog tadašnjih životnih okolnosti odmah počela ulagati u uređenje nekretnine, adaptirala je dva stana u prizemlju, za sebe i majku te se 2018. u kuću preselila. Unatoč tome što je darodavateljica neko vrijeme stanovala u manjem dijelu kuće, ona kao obdarenica stupila je u posjed preostalog dijela nekretnine, izvršavala vlasničke ovlasti, ulaganja i naposljetku se preselila u darovane dijelove. Tužena nadalje tvrdi da su neosnovane tvrdnje tužiteljice o tome da je prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka trebalo odbaciti jer da nije zatražen upis osobne služnosti stanovanja u korist darodavateljice, a da je CS, imala mogućnost, kao i druge osobe, podnijeti prigovor nakon otvaranja postupka, ali to nisu učinile. Svakako da joj je tužena u stvarnosti omogućila stanovanje do smrti, zbog čega nitko nije smatrao potrebnim zahtijevati upis. Dodaje da čak i kada bi ugovoru o darovanju nedostajao oblik, što odlučno osporava, takva bi isprava i dalje bila prikladna za dokazivanje opravdanosti pojedinačnog ispravnog postupka prema čl. 209. ZZK. Tužena navodi da joj tužiteljica duguje više od 140.000,00 EUR koje ne namjerava vratiti te da odbija iseliti iz kuće, u kojoj je boravila uz suglasnost tužene. Pojašnjava da zbog toga vodi postupak radi iseljenja pod posl. br. P-932/2024.

4. Tuženica je kao dokaze do zaključenja prethodnog postupka u spis priložila: rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu pod poslovnim brojm Z-1822/2023 od dana 30.01.2024. i 30.04.2024. (listovi 31 do 35 spisa), ugovore o darovanju od 23.01.2017. i 24.01.2017. (listovi 36 do 41 spisa), izvod iz posjedovnog lista DGU, PU za katastar Rijeka, Ispostava za katastar nekretnina Rab od 8.12.2024. br. posjedovnog lista 68 k. o. [katastarska općina] (list 45 spisa).

5. U očitovanju na odgovor na tužbu tužiteljice je navela kako je prigovor zastare neosnovan, jer pravo na podnošenje tužbe zastarijeva u roku od 3 godine od zahtjeva za sporni upis, odnosno od njegove provedbe. Navodi da je iz predmeta Z-1822/2023 i priležeće dostavnice vidljivo kako je dostava označena kao izvršena 07.05.2024. u 15:18:13 uručenjem u kovčežić CS, i to za tužiteljicu i CS. Ističe da je CS preminula **.**.2024., pa dostava nije mogla biti uredna prema čl. 139. st. 7. i čl. 138. ZZK, što je sud mogao utvrditi uvidom u JRO evidenciju. Zaključuje da pravo na isticanje ništetnosti ne zastarijeva. Tužiteljica ističe da iz samog odgovora na tužbu proizlazi kako tuženica nije stupila u posjed nekretnine, jer tuženica navodi da tužiteljica u njoj boravi još od sklapanja darovnog ugovora 24.01.2017., ali i danas, što potvrđuje i tuženica pozivajući se na postupak P-932/2024. Naglašava i da je tuženica s pok. CS **.**.2023. sklopila Ugovor o doživotnom uzdržavanju, i to za 1/3 nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u kojem stoji da će tuženica stupiti u posjed nekretnina tek danom sklapanja tog ugovora, pa tužiteljica zaključuje da je nelogično da bi se posjed uređivao 2023. ako je tuženica navodno u posjedu još od 2017. Tužiteljica negira tvrdnju da joj je CS predala ključeve, ali i ističe da bi i eventualna predaja ključeva bila bez pravnog učinka jer ne predstavlja predaju posjeda. Tužiteljica tvrdi da je darovni ugovor od 24.01.2017. ništetan jer nije sklopljen u propisanom obliku, a strogo formalni ugovor ne može biti konvalidiran upisom u zemljišnu knjigu. Dodaje da pojedinačni ispravni postupak ne može otkloniti ništetnost jer ništetnost djeluje ex tunc, pa isprava pravno ne postoji. Nadalje ukazuje kako je odluka donesena bez rasprave, iako tuženica nije bila upisana kao posjednica, nije bila u faktičnom posjedu i nije imala valjanu ispravu za upis. Tužiteljica dodaje da je Sud, pozivajući se na načelo iura novit curia, morao znati za ništetnost ugovora od 24.01.2017., kao i za posljedice ništetnosti. Ističe i da darovni ugovor ne sadrži ovjeru potpisa tuženice kao daroprimca, iako bi se njezino pravo time opterećivalo.

6. Tužiteljica je nadalje u spis uz dopuštenje suda raspravnim rješenjem od 10. prosinca 2025. dostavila: povratnicu za CS (listovi 52 i 53 spisa), ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sklopljen između IS kao davateljice uzdržavanja i CS kao primateljice uzdržavanja (listovi 54 do 59 spisa).

7. Tužena ističe da je dostava zemljišnoknjižnih rješenja bila valjana, iako se radi o očitoj pogrešci poštara u pisanju imena koja su slična. Navodi i da tužiteljica živi upravo u dijelu kuće koji odgovara 1/3 udjela tužene, te da je uz dozvolu tu boravila radi duga od 140.000 EUR koji nikada nije vratila. Tužena naglašava da je nakon sklapanja ugovora o darovanju uredila dva stana u koje su uselile pok. CS i tužena, pa je došlo do stvarne predaje posjeda, jer tužena ondje živi od 2018. Sporna nekretnina da je navedena u ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju jer je upis vlasništva po darovanju bio moguć tek nakon što je tužiteljica darovala svoj dio pok. ISB, a kako to nije provedeno, tužena je pokrenula ispravni postupak radi usklađenja stvarnog i zemljišnoknjižnog stanja. Tužena smatra da tužiteljica nema pravni interes jer bi, i u slučaju ništetnosti ugovora o darovanju, tužena ipak stekla 1/1 vlasništva temeljem nespornih 2/3 pok. CS i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

8. Prema planu upravljanja sporne činjenice i pravna pitanja su: jesu li tužiteljici dostavljena rješenja u pojedinačnom ispravnom postupku i je li propustila prekluzivne rokove za podnošenje tužbe za ispravak te je li ugovor o darovanju od 24. siječnja 2017. ništetan, iz razloga što tuženica nije stupila u posjed nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

9. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u naprijed navedenu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis te saslušanje stranaka, saslušanje svjedoka ĆS, TS, US, OS, ĐS, HS; Faflja Z, MS i DS, KS, uvid u ovosudni predmet Z-1822/23.

10. Sud je raspravnim rješenjem od 23. listopada 2025. odbio preinake tužbe na tom ročištu primjenom odredbi iz čl. 190. st. 1.- 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), budući da je sud utvrdio da iste nisu pravovremene niti svrsishodne za konačno rješenje odnosa među strankama te s obzirom da o činjenici radi li se o prividnim ugovorima sud nije raspravljao na glavnoj raspravi na kojoj su provedeni svi dokazi, sukladno planu upravljanja, pa tuženica nije imala mogućnost očitovati se na tu pravnu osnovu, ispitivati svjedoke, sukladno načelu kontradiktornosti.

11. Nakon tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio tužbeni zahtjev djelomično osnovanim, a djelomično neosnovanim.

12. Uvidom u ovosudni predmet Z-7351/2024 (raniji broj Z-1822/2023) utvrđeno je kako je tuženica 7. veljače 2023. podnijela prijedlog ovom sudu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem su kao suvlasnici k. č. [katastarska čestica] kuće za stanovanje sa 126 m2 i oranice sa 1860 m2 bili upisani kao suvlasnici ovdje stranke, svaka u 1/3 dijela, i njihova majka CS u 1/3 dijela. Prijedlogom je predložen upis ovdje tuženice u cijelosti na temelju isprava; ugovora o darovanju nekretnina od 23. siječnja 2017., kojim je tužiteljica svoj suvlasnički udio od 1/3 dijela darovala CS te ugovora o darovanju od 24. siječnja 2017. kojim je CS svoj suvlasnički udio od 2/3 dijela darovala ovdje tuženici.

13. Iz zemljišnog izvatka iz spisa Z-7351/2024 od 2. svibnja 2024. vidljivo je kako je u odnosu na ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 12.7.2023., koji se odnosi samo na 1/3 dijela pok. CS, a koji je predan na provedbu 20.7.2023., dakle nakon pokretanja pojedinačnog postupka prijedlog, pravo vlasništva upisano na temelju rješenja o ispravku imalo pravo prvenstvenog reda.

14. Sud je utvrdio da tužiteljica kao zakonska nasljednica iza pok. CS ima pravni interes prema čl. 187. st. 2. ZPP-a zahtijevati utvrđenje ništetnosti ugovora o darovanju predmetne nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sklopljenog između tuženice, kao obdarenice i CS sklopljen 24. siječnja 2017.

15. Rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka posl. br. Z-1822/2023 doneseno je 30. siječnja 2024. te je izdan oglas s pozivom da sve osobe koje se protive da se zemljišnoknjižni uložak na predloženi način ispravi, koje smatraju da bi u zemljišnoknjižni uložak trebalo upisati nešto što nije predloženo ili da bi se trebalo izmijeniti ili ispraviti neki upis, pozivaju se da stave zemljišnoknjižnom sudu svoje prijave prijedloga za upis odnosno svoje prigovore u roku za ispravak koji teče od dana 02. veljače 2024. do dana 03. ožujka 2024.

16. Iz spisa proizlazi kako je dostava tog rješenja obavljena tuženici posredno u kovčežić. 5. veljače 2024. Saslušani svjedok ĐS je naveo kako se sjeća da je jednu kovertu iz zemljišnoknjižnog predmeta dostavljao pok. majci stranaka, ali se ne može sa sigurnošću sjetiti da je i tužiteljici dostavio takvu pošiljku.

17. Prema odredbi iz čl. 137. st. 5. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne Novine broj 63/19, 128/22, 155/23, 127/24 – dalje ZZK) kad se osoba ne zatekne na adresi iz prijedloga, dostavljač će ostaviti pismo kod punoljetne osobe zatečene na adresu ili u poštanski sandučić ili pretinac, a u tom se slučaju na pošiljke i dostavljači označava dan i način dostave. Prema stavku 6. smatra se da je dostava obavljena istekom roka od 30 dana od takve dostave. Stoga, tako izvršena dostava smatrala bi se urednom.

18. Međutim, u ovom konkretnom slučaju valja uzeti u obzir da je predlagateljica u to vrijeme koristila isti poštanski sandučić i prema izjavi tuženice, tužiteljica nije htjela primati poštu. Stoga, cijeneći izjavu poštara ĐS, tuženice te tužiteljice koja je također izjavila da navedeno pismeno nije zaprimila, sud utvrđuje kako doista osobno tužiteljica nije zaprimila rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka.

19. Također, iz spisa proizlazi (prema broju preporuke za tužiteljicu) da je pismeno za tužiteljicu zaprimila CS (koja je nesporno tada već bila preminula), a ne ZS osobno. No, prema članku 142. ZZK činjenica da dostava nije uredna ili nije općenito izvršena ne daje pravo osporavati valjanost knjižnog upisa. Onaj koji iz knjižnog upisa za sebe izvodi prava ili oslobođenja od obveze nije dužan dokazivati da je dostava izvršena. No, dostava rješenja o ispravku utječe na računanje rokova.

20. Prema odredbi iz čl. 202. st. 3. ZZK protiv odluke o ispravku ne može se uložiti žalba, ali isto ne sprječava ostvarivanje prava u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom.

21. Odredbom članka 205. st. 1. ZZK propisano je kako zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo: - osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja, - osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati. Prema st. 2. tog članka pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje istekom rokova određenih ovim Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora.

22. Odredbom članka 150. st. 1. ZZK propisano je kako nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (u daljnjem tekstu: brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

23. U konkretnom slučaju, budući da je sud utvrdio da se dostava tuženici ne može smatrati urednom, jer se rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka dostavilo u sandučić koji koristi i predlagateljica ovdje tužiteljica. Da je došlo do zlouporabe da su predlagateljica, ovdje tuženica i protustranka, ovdje tužtieljica imale zajednički poštanski sandučić dokazuje i to što rješenje o ispravku, nije dostavljeno tužiteljici, već umrloj osobi CS, a podaci na dostavnicama su očito pogrešni.

24. Prema tome, nije protekao prekluzivni rok propisan odredbom iz čl. 150. st. 2. al. 2. ZZK od tri godine od uknjižbe te je brisovna tužba sadržana u toč. 1. tužbenog zahtjeva u ovoj pravnoj stvari pravovremena.

25. Prema odredbi iz čl. 482. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO) ugovor o darovanju nekretnine sklapa se u pisanom obliku. Stavkom 2. tog članka propisano je da ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave. Nepoštivanje navedenog oblika ugovora, zbog toga što je suprotan prisilnom propisu, dovodi do ništetnosti (čl. 322. ZOO-a). Kod ugovora o darovanju bez prave predaje obdarenik ne stupa u posjed darovane stvari, jer je predaja stvari ostavljena za neko buduće vrijeme, u konkretnom slučaju, radi se o dva ugovora o darovanju, a do prave predaje u posjed tuženice će doći ako tužiteljica ne vrati dug.

26. U pisanom ugovoru o darovanju od 24.1.2017. u čl. 5. navedeno je da obdarenica stupa u posjed darovanog suvlasničkog dijela predmetne nekretnine, dakle u posjed cijele nekretnine (zajedno sa 1/3 dijela koje je odranije suvlasnica). No, iz izjava svih saslušanih svjedoka i stranaka proizlazi kako je posjed predmetne nekretnine podijeljen, te nakon sklapanja predmetnog ugovora o darovanju od 24.1.2017. tuženica nije kontinuirano i isključivo posjedovala prvi kat, a posjed tog kata nije nikada trajno napustila tužiteljica. Faktička vlast ne prestaje, niti se prekida ako je propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno, kao što su u ovom slučaju nesporni boravci tužiteljice u Rijeci i Austriji (čl. 19. st. 1. ZV-a). Prema izjavi ŠS iz [adresa], bivšeg supruga tuženice, koji je sudjelovao pri razgovorima o sklapanju pravnih poslova vezanih za predmetnu nekretninu, proizlazi kako je sporazum ustvari bio da će se kuća prepisati na majku, majka da će dati IS i da će biti na njoj dok se dug ne vrati. Dakle, prilikom sklapanja predmetnog ugovora o darovanju nije niti bilo volje da tuženica uđe u posjed cijele predmetne nekretnine, već je upis trebao služiti za osiguranje plaćanja duga, što dodatno ukazuje da nije bilo prave predaje u posjed dijela nekretnine koji posjeduje tužiteljica. Izjava tuženice da je znala na katu zaliti cvijeće, očistiti apartmane, kada je tužiteljica bila u Austriji, pa čak i da je ofarbala dva stana ne ukazuju na isključivu i trajnu faktičnu vlast tog stana. Iz provedenih saslušanja ne proizlazi niti da je tužiteljica boravila na prvom katu uz dozvolu tuženice, kao posredne posjednice. Iskaz tuženice je proturječan u dijelu u kojem prvo navodi da je inzistirala na tome da se tužiteljica iseli, s dijelom u kojem je navela da joj je sestra i da nije imala namjeru da je potjera iz kuće. Štoviše, niti darovateljica pok. CS nije bila u posjedu prvog kata. Činjenica da su se kod nje držali ključevi, po potrebi, u konkretnom slučaju ne predstavljaju posjedovanje predmetnog dijela nekretnine, jer je taj dio kontinuirano posjedovala tužiteljica.

27. Iako tužena nije ušla u isključivi, kontinuirani posjed dijela predmetne nekretnine koji koristi tužiteljica, iz izjave tužiteljice proizlazi da je nesporno da je tužena 2018. ušla u posjed prizemlja, koji je uređen u dva stana. Dakle, ušla je u posjed dijela nekretnine, koji je ranije isključivo koristila njena majka. Prema tome, u odnosu na suvlasnički dio njene majke pok. CS jest došlo do prave predaje u posjed i iz tog razloga nije ništetan predmetan ugovor o darovanju.

28. Slijedom svega naprijed navedenog proizlazi kako je ugovor o darovanju zaključen između CS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao darovateljice i IS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao obdarenice zaključen dana 24.01.2017. ništetan u odnosu na suvlasnički udio od 1/3 dijela koji je na dar primila CS. U pojedinačnom ispravnom postupku, predlagateljica nije bila CS, da bi se temeljem ugovora sklopljenog između tužiteljice i CS od 23.1.2017. izvršio upis na CS, a osim toga u odnosu na CS i ugovor od 23.1.2017. je utvrđeno da nije bilo prave predaje u posjed dijela kojeg posjeduje tužiteljica, čime je i taj ugovor ništetan, na što sud pazi po službenoj dužnosti.

29. Sud se nije upuštao u obrazloženje drugih prigovora tužiteljice na provedeni pojedinačni ispravni postupak kao nepotrebno, te je u odnosu na udio tužiteljice valjalo prihvatiti brisovnu tužbu, vratiti upis tužiteljice i utvrditi ništetnost, a u odnosu na suvlasnički udio pok. CS na predmetnoj nekretnini od 1/3 dijela, koji je bio upisan u trenutku podnošenja prijedloga za ispravak, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev.

30. Odluka o trošku sadržana u toč. IV izreke temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 4. ZPP-a, budući da su stranke uspjele u jednakim dijelovima.

U Rabu, 28. studenog 2025.

Sudac

dr. sc. Mirella Rodin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda na Županijski sud.