Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Prekršajni odjel

Dr. Franje Tuđmana 35, Zadar

Poslovni broj: Pp-3258/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Prekršajni odjel, po sutkinji tog suda Teodori Projić- Škovrlj, na temelju prijedloga sudske savjetnice Leonarde Božić Glavan, uz sudjelovanje Ivane Dropulić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljene pravne osobe TREVI d.o.o. za ugostiteljstvo i trgovinu sa sjedištem u [adresa] i drugookrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi FR, oboje brane branitelji iz Odvjetničkog društva Vukušić Bokan i partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/2013., 151/2014., 33/2015., 93/2015., 120/2016., 18/2018., 62/2018., 115/2018., 102/2019., 84/2021., 119/2022., 96/2025., dalje: Zakon o mirovinskom osiguranju), iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/2014., 127/2017., 98/2019., 151/2022., 64/2023., dalje: Zakon o radu), te članka 150. stavka 1. točke 2. i stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj: 80/2013., 137/2013., 98/2019., 33/2023., 105/2025., dalje: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Zadru od 21. svibnja 2025., KLASA: UP/I-116-01/25-02/38, URBROJ: 443-02-03-22-25-3, koji je zaprimljen kod ovog suda 9. lipnja 2025. godine, nakon glavne i javne rasprave održane 27. studenoga 2025. u odsutnosti urednog pozvanog tužitelja i okrivljenika te u prisutnosti branitelja okrivljenika, a odsutnosti tužitelja i okrivljenika 28. studenoga 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Prvookrivljena pravna osoba TREVI d.o.o. za ugostiteljstvo i trgovinu, OIB: 79646435137, sa sjedištem u [adresa], prekršajno nekažnjavana, i

drugookrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi FR, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin F i T, rođen **.**.1970. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan, drugi podaci neutvrđeni

k r i v e  s u

što je neposrednim inspekcijskim nadzorom provedenim 12. i 15. svibnja 2025. u restoranu „Il Padrino“ u [adresa], koji posluje u sastavu registrirane djelatnosti okrivljenih, utvrđeno:

da prvookrivljena pravna osoba TREVI d.o.o. za ugostiteljstvo i trgovinu te drugookrivljena odgovorna osoba FR, za radnicu TR koja je s radom u restoranu započela 17. travnja 2025., nisu prijavili Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Područnom uredu Zadar, osiguranje u roku od 8 dana od početka rada, odnosno do 25. travnja 2025.,

II. čime je prvookrivljena pravna osoba počinila prekršaj iz članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kažnjiv po članku 150. stavku 1. točki 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a drugookrivljena odgovorna osoba prekršaj iz članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kažnjiv po članku 150. stavku 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

da prvookrivljena pravna osoba TREVI d.o.o. za ugostiteljstvo i trgovinu te drugookrivljena odgovorna osoba FR, s radnicom TR nisu sklopili ugovor o radu u pisanom obliku niti su joj uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada 17. travnja 2025.,

III. čime je prvookrivljena pravna osoba počinila prekršaj iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 3. Zakona o radu, a drugookrivljena odgovorna osoba prekršaj iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 2. Zakona o radu,

IV. pa se prvookrivljenoj pravnoj osobi TREVI d.o.o. za ugostiteljstvo i trgovinu za djelo prekršaja iz članka 150. stavka 1. točke 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, primjenom članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj:

107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022., dalje: Prekršajni zakon), utvrđuje novčana kazna u iznosu od 3.000,00 (tri tisuće) EUR, a za djelo prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. Zakona o radu, primjenom članka 37. Prekršajnog zakona, utvrđuje se novčana kazna u iznosu od 2.500,00 (dvije tisuće i petsto) EUR,

te se prvookrivljenoj pravnoj osobi TREVI d.o.o. za ugostiteljstvo i trgovinu, na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu 5.500,00 (pet tisuća i petsto) EUR.

V. Drugookrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi FR, za djelo prekršaja iz članka 150. stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, primjenom članka 37. Prekršajnog zakona, se utvrđuje novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) EUR, a za djelo prekršaja iz članka 229. stavka 2. Zakona o radu, primjenom članka 37. Prekršajnog zakona, utvrđuje se novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) EUR,

te se drugookrivljenoj odgovornoj osobi FR, na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu 600,00 (šesto) EUR.

VI. Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna.

VII. Na temelju odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine naprijed izrečene novčane kazne u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

VIII. Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni platiti paušalni trošak prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 (dvadeset) EUR u korist Državnog proračuna, u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

II

IX. Na temelju odredbe članka 181. stavka 4. Prekršajnog zakona,

prvookrivljena pravna osoba TREVI d.o.o. za ugostiteljstvo i trgovinu, OIB: 79646435137, sa sjedištem u [adresa], prekršajno nekažnjavana, i

drugookrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi FR, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin F i T, rođen **.**.1970. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan, drugi podaci neutvrđeni

o s l o b a đ a j u  s e  o p t u ž b e

da je neposrednim inspekcijskim nadzorom provedenim 12. i 15. svibnja 2025. u restoranu „Il Padrino“ u [adresa], koji posluje u sastavu registrirane djelatnosti okrivljenih, utvrđeno:

da prvookrivljena pravna osoba TREVI d.o.o. za ugostiteljstvo i trgovinu te drugookrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi FR, za radnicu TR nisu prijavili osiguranje najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada odnosno do 17. travnja 2025. kad je ista započela s radom, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područnom uredu Zadar,

čime da bi prvookrivljena pravna osoba počinila prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, a drugookrivljena odgovorna osoba prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjiv po članku 172. stavku 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Ispostava u [adresa] je 21. svibnja 2025. podnio optužni prijedlog KLASA: UP/I-116-01/25-02/38, URBROJ: 443-02-03-22-25-3, protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, povodom kojeg je sud proveo prekršajni postupak i donio presudu.

2. Tijekom postupka pročitana je pisana obrana prvookrivljene pravne osobe TREVI d.o.o. za ugostiteljstvo i trgovinu u kojoj se navodi da se ista smatra krivom za djela koja joj se stavljaju na teret. Točno je da okrivljena pravna osoba nije pravovremeno prijavila radnicu TR na obvezna mirovinska i zdravstvena osiguranja, da je ista s radom započela s danom 17. travnja 2025. u ugostiteljskom objektu "Il Padrino" u [adresa], da se s radnicom nije sklopio pisani ugovor o radu niti joj je bila uručena pisana potvrda o istom. Dalje se navodi da je u vrijeme nadzora radnica bila na probnom radu, da je s istom ugovor o radu sklopljen 9. svibnja 2025., kad je retroaktivno prijavljena na obvezno mirovinsko osiguranje s početkom osiguranja 17. travnja 2025. Nadalje navodi se da je nakon provedenog inspekcijskog nadzora, tužitelj rješenjem od 15. svibnja 2025. okrivljenoj pravnoj osobi naložio da podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje, počevši od 17. travnja 2025. i da uplati iznos od 2.650,00 eura u korist Državnog proračuna RH. Dakle, kako je okrivljena pravna osoba radnicu prijavila na obvezno mirovinsko osiguranje, to je bila u obvezi jedino izvršiti uplatu naloženog iznosa što je i učinila, za što prilaže potvrdu (list spisa 34). Osim toga obrana navodi da su sve posljedice počinjenih prekršaja otklonjene, za što su priložili dokaze (list spisa 32-39), a kako je okrivljena pravna osoba plaćanjem izrečene novčane kazne kažnjena za događaje istog činjeničnog opisa kao u optužnom prijedlogu, to ista ne može biti proglašena krivom i kažnjena za isto djelo budući da se radi o presuđenoj pravnoj stvari. Odnosno, u tom slučaju došlo bi do povrede načela "ne bis in idem", a kao dokaz svojih tvrdnji upućuju na odgovarajuću sudsku praksu.

2.1. Nadalje, pročitana je i pisana obrana drugookrivljene odgovorne osobe FR u kojoj se navodi da se ista smatra krivom za djela koja joj se stavljaju na teret. Točno je da okrivljena odgovorna osoba nije pravovremeno prijavila radnicu TR na obvezna mirovinska i zdravstvena osiguranja, da je ista s radom započela s danom 17. travnja 2025. u ugostiteljskom objektu "Il Padrino" u [adresa], da s radnicom nije sklopio pisani ugovor o radu niti joj je bila uručena pisana potvrda o istom. Dalje se navodi da je u vrijeme nadzora radnica bila na probnom radu, da je s istom ugovor o radu sklopljen 9. svibnja 2025., kada ju je retroaktivno prijavila na obvezno mirovinsko osiguranje s početkom osiguranja 17. travnja 2025. Nadalje navodi se da je nakon provedenog inspekcijskog nadzora, tužitelj rješenjem od 15. svibnja 2025. okrivljenoj odgovornoj osobi naložio da podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje, počevši od 17. travnja 2025. i da uplati iznos od 2.650,00 eura u korist državnog proračuna RH. Dalje se navodi da kako je okrivljena odgovorna osoba radnicu prijavila na obvezno mirovinsko osiguranje, to je bila u obvezi jedino izvršiti uplatu naloženog iznosa što je i učinila. Osim toga obrana navodi da su sve posljedice počinjenih prekršaja otklonjene, za što su priložili dokaze (list spisa 32-39), a kako je okrivljena odgovorna osoba plaćanjem izrečene novčane kazne kažnjena za događaje istog činjeničnog opisa kao u optužnom prijedlogu, to ista ne može biti proglašena krivom i kažnjena za isto djelo budući da se radi o presuđenoj pravnoj stvari. Odnosno, u tom slučaju došlo bi do povrede načela "ne bis in idem", a kao dokaz svojih tvrdnji upućuju na odgovarajuću sudsku praksu.

2.2. Branitelj okrivljenih je na glavnoj i javnoj raspravi kazao kako ostaje u cijelosti kod pisane obrane. Predlaže okrivljenike osloboditi optužbe koja im se stavlja na teret u ovoj stvari s obzirom na to da su okrivljenici već platili kaznu za isto djelo, odnosno da im je za isto djelo već izrečena i izvršena upravna mjera, slijedom čega bi novo sankcioniranje u ovom postupku predstavljalo povredu načela ne bis in idem.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao zapisnik (list spisa 4-7), zapisnik (list spisa 8-10), rješenje (list spisa 11-13), popis uplata (list spisa 14), obavijest (list spisa 15-16), Ugovor o radu (list spisa 17-18), elektronički izvadak iz HZMO-a (list spisa 19), pisanu obranu drugookrivljene odgovorne osobe (list spisa 20-25), pisanu obranu prvookrivljene pravne osobe (list spisa 26-39), zapisnik (list spisa 40-41), izvadak iz sudskog registra (list spisa 42-44) te izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljene osobe.

4. Materijalnom odredbom članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.

4.1. Prekršajnom odredbom članka 150. stavka 1. točke 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 EUR kazniti za prekršaj pravna osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. stavak 4.).

4.2. Prekršajnom odredbom članka 150. stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1060,00 do 1990,00 EUR kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.

5. Materijalnom odredbom članka 14. stavka 3. Zakona o radu propisano je da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.

5.1. Prekršajnom odredbom članka 229. stavka 1. točke 3. Zakona o radu propisano je da će se novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 EUR kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (članak 14. stavak 3.).

5.2. Prekršajnom odredbom članka 229. stavka 2. Zakona o radu propisano je da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 EUR za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

6. Materijalnom odredbom članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima: podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. - 7. ovoga Zakona - najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

6.1. Prekršajnom odredbom članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kazniti za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6630,00 EUR ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.).

6.2. Prekršajnom odredbom članka 172. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da će se za postupke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kazniti za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1320,00 eura.

7. U ovom postupku, slijedom priznanja okrivljenih osoba, nije sporno da prvookrivljena pravna osoba TREVI d.o.o. za ugostiteljstvo i trgovinu te drugookrivljena odgovorna osoba FR za radnicu TR, koja je s radom započela 17. travnja 2025. u ugostiteljskom objektu „Il Padrino“ u [adresa], nisu prijavili osiguranje Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od početka rada, odnosno do 25. travnja 2025. Osim toga, nije sporno ni to da okrivljene osobe s radnicom TR prije početka njezina rada u ugostiteljskom objektu „Il Padrino“ u [adresa], nisu sklopile ugovor o radu u pisanom obliku niti su joj uručile pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. Navedeno proizlazi i iz zapisnika o obavljenom inspekcijom nadzoru poslovanja okrivljene pravne osobe od 12. svibnja 2025. (list spisa 4-10) te iz ostale materijalne dokumentacije koja prileži spisu.

8. Nadalje, nije sporno ni to da su prvookrivljena pravna osoba TREVI d.o.o. za ugostiteljstvo i trgovinu te drugookrivljena odgovorna osoba FR, s radnicom TR **.**.2025. sklopili Ugovor o radu u pisanom obliku (list spisa 17-18), odnosno da su radnicu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje s datumom stjecanja svojstva osiguranika od 17. travnja 2025. (list spisa 32).

9. S obzirom na navedeno, sud je nedvojbeno utvrdio da su se u ponašanju prvookrivljene pravne osobe ostvarila sva obilježja djela iz članka 150. stavka 1. točke 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i članka 229. stavka 1. točke 3. Zakona o radu, odnosno u ponašanju drugookrivljene odgovorne osobe da su se ostvarila sva obilježja djela iz članka 150. stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i članka 229. stavka 2. Zakona o radu, koja im se stavljaju na teret, slijedom čega ga ih oglasio krivima i izrekao ukupnu novčanu kaznu kao u pravorijeku ove presude.

10. Pri donošenju odluke o kazni, sud je sukladno odredbi članka 36. Prekršajnog zakona primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne u granicama propisanima za počinjeni prekršaj na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja. Sud je prvookrivljenoj pravnoj osobi TREVI d.o.o. za ugostiteljstvo i trgovinu za djelo prekršaja iz članka 150. stavka 1. točke 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, primjenom članka 37. Prekršajnog zakona utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 3.000,00 EUR, a za djelo prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. Zakona o radu primjenom članka 37. Prekršajnog zakona, utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 2.500,00 EUR, odnosno izrekao joj je ukupnu novčanu kaznu za predmetna djela prekršaja počinjena u stjecaju u iznosu od 5.500,00 EUR.

10.1. Drugookrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi FR, sud je za djelo prekršaja iz članka 150. stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju primjenom članka 37. Prekršajnog zakona utvrdio novčanu kaznu u iznosu od 300,00 EUR, a za djelo prekršaja iz članka 229. stavka 2. Zakona o radu primjenom članka 37. Prekršajnog zakona utvrdio je novčanu kaznu u iznosu od 300,00 EUR, pa mu je izrekao ukupnu novčanu kaznu za predmetna djela prekršaja počinjena u stjecaju u iznosu od 600,00 EUR.

11. Prilikom individualizacije kazni za pojedinačna djela prekršaja sud je glede olakotnih okolnosti našao da prvookrivljena pravna osoba nije prekršajno kažnjavana, da je priznala počinjene prekršaje i da se potrudila popraviti štetu. Drugookrivljenoj odgovornoj osobi kao olakotnu okolnost sud je našao da nije kažnjavana za istovrsni prekršaj, da je priznala počinjene prekršaje i da se potrudila popraviti štetu, dok joj je kao otegotnu okolnost cijenio dosadašnju prekršajnu kažnjavanost za prekršaj iz članka 54. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama odlukom Postaje prometne policije Karlovac broj: 211-07/25-4/45753 od 7. svibnja 2025., pravomoćna 10. rujna 2025., kojom joj je izrečena novčana kazna u iznosu od 660,00 EUR te zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog mjeseca.

12. S obzirom na to da su okrivljene osobe proglašene krivima, to ih je sud na temelju odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona obvezao na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je određen imajući na umu složenost i trajanje postupka.

II

13. Nadalje, uvidom u Rješenje Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u [adresa] od 15. svibnja 2025., KLASA: UP/I-116-01/25-02/38, URBROJ: 443- 02-03-22-25-1 (list spisa 35-37) i uvidom u potvrdu o uplati (list spisa 34), ustanovljeno je da je okrivljena pravna osoba 19. svibnja 2025. izvršila uplatu iznosa od 2.650,00 EUR u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske, s podacima o uplati po prednje navedenom Rješenju kojim se poslodavcu, okrivljenoj pravnoj osobi, izrekla novčana kazna u iznosu 2.650,00 EUR radi neprijavljivanja radnika TR Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u određenom roku. Osim toga, ovim Rješenjem se okrivljenoj pravnoj osobi naložilo da podnese prijavu za radnicu počevši od 17. travnja 2025.

14. U odnosu na djelo prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, valja istaknuti kako je za isti propust odnosno za isti činjenični opis iz optužnog prijedloga okrivljenoj pravnoj osobi kao poslodavcu već izrečena novčana kazna u iznosu od 2.650,00 EUR kao sankcija, i to Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u [adresa] od 15. svibnja 2025., stoga ovaj sud smatra da bi se vođenjem prekršajnog postupka za ovo djelo povrijedilo načelo ne bis in idem. S tim u svezi, ovakav stan izražen je i u odlukama Visokog prekršajnog suda (pod posl.br. Ppž-10798/2023-2, Ppž-9973/2024 i Ppž-1638/2025).

14.1. Naime, valja istaknuti kako je isti stav izražen i u odlukama Europskog suda za ljudska prava, posebice u slučaju K (K v. [adresa], zahtjev broj 55759/079) u kojem je zauzet stav da je neprihvatljivo vođenje prekršajnog i kaznenog postupka protiv iste osobe na temelju istih činjenica. Nadalje, u predmetu istog Suda, V v. [adresa], zahtjev broj 14939/03, zauzet je stav da se sudsko odnosno prekršajno i administrativno kažnjavanje izjednačavaju ako je riječ o činjenično istom djelu. Zatim, u predmetu Engel i drugi protiv Nizozemske od 8. lipnja 1976., Europski sud za ljudska prava postavio je tri „Engel“ mjerila po kojima se u konkretnom predmetu treba razmotriti ima li izrečena upravna mjera preventivni ili kazneni karakter.

15. S obzirom na to da je izrečenom upravnom (administrativnom) mjerom okrivljenoj pravnoj osobi naloženo plaćanje novčanog iznosa sa svrhom kažnjavanja radi neprijavljivanja radnika TR Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, ta mjera smatra se sredstvom kažnjavanja za počinjeno, odnosno smatra se presuđenom stvari budući da se optužnim aktom okrivljenoj pravnoj osobi i okrivljenoj odgovornoj osobi činjeničnim opisom stavlja na teret isto djelo zbog kojeg su ranije bili kažnjeni i platili kaznu, zbog toga što za radnicu TR nisu prijavili osiguranje najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada odnosno do dana 17. travnja 2025., Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

16. Stoga, na temelju odredbe članka 181. stavka 4. Prekršajnog zakona, optužbu za djelo iz članka 172. stavka 1. točke 3. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju valjalo je odbiti budući da sud smatra da se u ovom slučaju radi o presuđenoj stvari te da okrivljeni ne mogu biti proglašeni krivima i kažnjeni za isto djelo dva put na temelju istog činjeničnog opisa.

U Zadru, 28. studenoga 2025.

Sudska savjetnica

Sutkinja

Leonarda Božić Glavan

Teodora Projić-Škovrlj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u dva istovjetna primjerka.

Presudu dostaviti:

1. Prvookrivljenoj pravnoj osobi,

2. Drugookrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi,

3. Braniteljima,

4. Tužitelju,

5. U spis.