REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-2538/2024-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, protiv tuženika HRVATSKE ŠUME d.d., Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, i umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Štih, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, radi isplate, nakon javne, glavne rasprave zaključene 13. studenoga 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka i umješača na strani tuženika, s danom objave 28. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HRVATSKE ŠUME d.d., OIB: 69693144506 , Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, naknaditi tužitelju CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, iznos od 1.279,45 EUR sa zateznim kamatama počev od 14. siječnja 2022. do isplate, koje se do 31. prosinca 2022. određuju uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a u slučaju promjene po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženik naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 577,57 EUR sa zateznim kamatama počev od 28. studenoga 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 9. prosinca 2021., oko 07,00 sati, na otvorenom dijelu županijske ceste Ž2184, općina Đurđevac, na 600 metara po izlasku iz mjesta Grkine u pravcu mjesta [adresa], došlo do izlijetanja srneće divljači iz lovišta kojim gospodari tuženik, na označenu prometnicu, koja divljač je pretrčavajući kolnik, s desne (sjeverne) strane iz guste bagremove šume na cestu, udarila u vozilo marke VW Golf, reg. oznake i broja [registarska oznaka], kojim je upravljao UL iz [adresa], koji se vozilom uredno kretao na ravnom cestovnom potezu (smjer kretanja istok- zapad), da bi dolaskom na opisani cestovni potez, došlo do kontakta sa srnom, koja je uginula na mjestu događaja, što je sve utvrđeno po policijskim djelatnicima PU Koprivničko-križevačke, PP Đurđevac. Srneća divljač istrčala je na prometnicu iz lovišta kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o., Šumarija Đurđevac, čiji djelatnik CL je obaviješten o događaju. Policijskim očevidom utvrđeno je da na mjestu štetnog događaja, iz smjera kretanja vozila, postoji prometni znak „Divljač na cesti“ sa dopunskom pločom 1500 metara, koji se nalazi na 750 metra prije mjesta događaja, te da je brzina kretanja vozila na tom dijelu kolnika ograničena na 90 km/h, dok prekršajna odgovornost vozača UL nije utvrđena. Oštećeno vozilo marke VW Golf reg. oznake i broja [registarska oznaka], vlasništvo VL iz [adresa], bilo je osigurano kod Croatia osiguranja d.d. policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti s ugovorenim djelomičnim kasko osiguranjem vozila (Sudar sa životinjama), br. police 010914054210 s rokom važenja od 22. travnja 2021. do 22. travnja 2022. Ujedno je tužitelj s VL imao zaključen ugovor o osiguranju automobilskog kaska te je po navedenoj polici svom osiguraniku isplatio naknadu štete u iznosu od 1.279,45 EUR 14. siječnja 2022. Stoga predlaže da sud naloži tuženiku da naknadi tužitelju iznos od 1.279,45 EUR sa zateznim kamatama počev od 14. siječnja 2022. do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnov i visinu. Predlaže da o otpočetoj parnicu sud obavijesti Euroherc osiguranje d.d. Ne osporava štetni događaj. Ne spori da tuženik gospodari lovištem gdje se dogodio štetni događaj. Ističe da nije vidljiva brzina kretanja automobila. Poziva se na čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev, kao neosnovan.

3. Po prijedlogu tuženika, sud je o otpočetoj parnici obavijesti Euroherc osiguranje d.d. dopisom od 12. ožujka 2025. (list 50. spisa), a koji dopis je Euroherc osiguranje d.d. uredno zaprimio 13. ožujka 2025. (potvrda o otpravku između listova 51. i 52. spisa).

4. Umješač na strani tuženika prijavio je miješanje podneskom od 24. travnja 2025. Naveo je da nema dokaza da je šteta nastala provođenjem lova od strane lovoovlaštenika. Poziva se na čl. 80. st. 6. t. 2. Zakona o lovstvu. Zakon o lovstvu je specijalni propis. Ukazuje na primjenu čl. 11. st. 2. i čl. 47. Zakona o lovstvu. Navodi da treba primijeniti čl. 50. st. 1. Zakona o cestama. Ističe prigovor isključive krivnje treće osobe. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev, kao neosnovan.

5. Raspravnim rješenjem od 28. travnja 2025. sud je dopustio miješanje Euroherc osiguranje d.d. u ovom predmetu (list 74. spisa) na strani tuženika.

6. Tijekom postupka sud je pročitao potvrdu MUP-a, PU koprivničko-križevačka, PP Đurđevac klasa: 211-04/21-0/11949, ur. br. 511-06-06/05-0-156-3/2021 od 23. prosinca 2021. (listovi 5. i 6. spisa), prijavu štete i odštetni zahtjev iz osiguranja automobilskog kaska od 9. prosinca 2021. (listovi 7. i 8. spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 9. spisa), prometnu dozvola (list 10. i 11. spisa), vozačku dozvolu (list 12. spisa), razgledao fotografije oštećenog vozila (listovi 15. – 18. spisa), nalog za doznaku po šteti (list 19. spisa), izvadak po transakcijskom računu (list 20. spisa), dopis tužitelja upućen tuženiku (list 21. spisa), dopis Euroherc osiguranje d.d. upućen tužitelju i duplikat police (listovi 22. i 23. spisa), uvjete za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti (listovi 24. – 33. spisa), policijski spis (listovi 56. – 63., 90. – 95. spisa), saslušao svjedoka UL (listovi 73. i 74. spisa) te pročitao nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Berislava Šimunovića, dipl. ing. od 18. kolovoza 2025. (listovi 98. – 104. spisa).

7. Raspravnim rješenjem od 13. studenoga 2025. (list 112. spisa) sud je odbio daljnje predložene, a neizvedene dokazne prijedloge, kao nevažne, radi utvrđenja odlučnih činjenica. Ovo stoga jer je činjenično stanje u trenutku zaključenja glavne rasprave bilo u dovoljnoj mjeri razjašnjeno za donošenje meritorne odluke, što će biti još dodatno obrazloženo. Među ostalim, valja navesti da sud nije prihvatio dokazne prijedloge umješača na strani tuženika da se zatraži podatak od tuženika o provođenju lovne aktivnosti. Ovo stoga, a što će biti naknadno obrazloženo, sud je prihvatio tužbeni zahtjev po odredbama ZOO-a, zbog čega nije od utjecaja je li se na dan štetnog događaja provodio skupni lov. Ujedno sud nije prihvatio dokazni prijedlog umješača na strani tuženika da se pribavi podatak o tome tko je bio zadužen za održavanje ceste iz razloga što se spor vodi protiv lovoovlaštenika, a ne protiv pravne osobe zadužene za održavanje ceste.

8. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na osnovi odredbe iz čl. 8. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje u tekstu: ZPP), ovaj sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. Predmet ovog spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 1.279,45 EUR na ime regresne isplate naknade štete koju je tužitelj, kao osiguravatelj, isplatio svom osiguraniku po osnovi ugovora o osiguranju automobilskog kaska (djelomično kasko osiguranje za slučaj sudara sa životinjama ugovoreno uz policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti) zbog štete koja je nastala na vozilu reg. oznaka [registarska oznaka] nastala na tom vozilu uslijed izlijetanja srneće divljači na cestu.

10. Između stranaka nije sporno da je ĆL imao s tužiteljem zaključen ugovor o osiguranju automobilskog kaska i to djelomično kasko osiguranje za slučaj sudara sa životinjama ugovoreno uz policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Nije sporan nastanak štetnog događaja. Nije sporno da je tužitelj svom osiguraniku isplatio iznos od 1.279,45 EUR. Nije sporan datum isplate 14. siječnja 2022.

11. Prema odredbi čl. 7. st. 1. ZPP stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

12. Svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika (čl. 219. st. 1. ZPP-a).

13. Ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP-a).

14. Iz potvrde MUP-a, PU koprivničko-križevačka, PP Đurđevac klasa: 211-04/21- 0/11949, ur. br. 511-06-06/05-0-156-3/2021 od 23. prosinca 2021. (listovi 5. i 6. spisa) vidljivo je da je vozač UL, upravljao vozilom reg. oznaka [registarska oznaka], te da je naletio na divlju životinju – srneću divljač. Nalet je zabilježen na otvorenom dijelu županijske ceste Ž2184 na 600 m po izlasku iz mjesta Grkine u pravcu mjesta [adresa], gdje se kolnik ceste pruža u ravni cestovni potez. Divljač je istrčala s desne (sjeverne) strane iz guste bagremove šume na cestu. Srneća divljač je uginula. Srneću divljač je preuzeo lovnik tuženika.

15. Uvidom u prijavu štete i odštetni zahtjev iz osiguranja automobilskog kaska od 9. prosinca 2021. (listovi 7. i 8. spisa) vidljivo je da je prijavu štete podnio VL koji je napisao da se kretao cestom i da mu je u jednom trenutku, s desne strane, iz šumarka pored ceste iskočila srna i udarila u vozilo. Prijavi štete prileži i rukom sačinjena skica vozila koje vozi po cesti te mu iz šumarka, s desne strane, istrčava srna.

16. Uvidom u policijski spis vidljivo je da se je divljač – srna preminula od posljedica udarca u automobil (listovi 92. i 93. spisa).

17. Sud je na glavnoj raspravi 28. travnja 2025. saslušao svjedoka UL (listovi 73. i 74. spisa) koji je naveo da se sjeća prometne nezgode u kojoj je, kao vozač, sudjelovao 9. prosinca 2021. Vozio je iz smjera [adresa] prema kući. Bilo je negdje oko 7 sati ujutro. Nije kišilo ali je nekako bilo vlažno, odnosno rosilo bila je više noć nego dan. Vozio je brzinom od oko 70 km/h. Na tom dijelu ceste dozvoljeno je kretanje brzinom od 90 km/h. Radi se o dionici ceste koja se nalazi izvan naselja. Nema drugih prometnih znakova. Oko tog dijela ceste nema kuća. Tu se nalazi samo cesta. Pored ceste je travnati dio u nekoj širini od oko 1 m, a na to se nastavlja šuma i to i s desne i s lijeve strane. U jednom trenutku s desne strane iz šume iskočio je srndać. Taj srndać skočio je iz same šume pred automobil. Nije uspio kočiti. Radilo se o muškoj srnećoj divljači. Taj srndać bio je visoko nešto ispod 1 m. Bio je smeđe broje i nije imao rogove. Po udaru, mrtvi srndać je odbačen s lijeve strane, izvan ceste, na travnati dio pored šume. Zvao je policiju koja je obavila očevid. Nije platio nikakvu novčanu kaznu i protiv njega nije vođen prekršajni postupak. I inače svakodnevno prolazim taj dio ceste. Udarcem u srndaća oštetio cijeli prednji dio vozila jer je srndać bio dosta velik. Nema rasvjete na toj dionici ceste. Koristio je kratka svjetla. Nije koristio duga svjetla zbog toga što se radilo o jutarnjim satima kada mnogi ljudi tom dionicom ceste prolaze na posao. Mimoilazio s vozilima iz suprotnog smjera.

18. Sud je prihvatio iskaz svjedoka UL, kao istinit, jer je iskazivao uvjerljivo, dosljedno, a posebice stoga što je iskazivao sukladno ispravama u spisu.

19. Radi utvrđivanje dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete, sud je proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku Berislavu Šimunoviću koji je sačinio nalaz i mišljenje do 18. kolovoza 2025. (listovi 97. – 104. spisa). Iz nalaza i mišljenja proizlazi da je vozilo osiguranika tužitelja s prednjim lijevim dijelom naletjelo na lijevi bočni dio srndaća koji je prelazio kolnik, dolazeći vozilu osiguranika tužitelja s desne strane. Nije moguće utvrditi gdje se točno nalazilo mjesto naleta, kako po dužini, tako i po širini kolnika. Ukoliko se vozilo osiguranika tužitelja kretalo sredinom svoje prometne trake, tada je do naleta došlo oko 1,7 m do 1,9 m od desnog ruba kolnika duboko u sjevernoj prometnoj traci, kojom se od istoka prema zapadu kretalo vozilo osiguranika tužitelja. Za izračun brzine kretanja vozila osiguranika tužitelja neposredno prije i u trenutku naleta nema elemenata. S obzirom na opseg i intenzitet nastalih oštećenja na vozilu, može se procijeniti da je brzina iznosila oko 70 do 90 km/h. Kako je u trenutku štetnog događaja svitalo, a kolnik je bio neosvijetljen, vozač vozila osiguranika tužitelja je mogao najranije uočiti divljač kada mu je ona ušla u domet svjetala vozila. Prema iskazu vozača vozila osiguranika tužitelja, neposredno prije i u trenutku naleta vozio je s upaljenim kratkim svjetlima. Analiza je pokazala da je u trenutku kada je vozač vozila osiguranika tužitelja mogao prvi put ugledati srndaća, prostorno udaljenog oko 3,7 m do 3,9 m od mjesta naleta, odnosno vremenski oko 0,7 s prije naleta, njegovo vozilo je bilo udaljeno oko 15,5 m od 7 mjesta naleta. Da je vozač vozila osiguranika tužitelja u tom trenutku i poduzeo radnju intenzivnog kočenja ne bi uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do naleta na srndaća bi došlo. Za zaustavljanje imao na raspolaganju put od samo 15,5 m, dok mu je zaustavni put radnjom intenzivnog kočenja iz srednje procijenjene brzine kretanja bio duži i iznosio oko 53,5 m. Na raspoloživom putu od oko 15,5 m vozač vozila osiguranika tužitelja bi radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta, i time bi izbjegao ovaj štetni događaj, da se kretao brzinom manjom od 37,2 km/h. Oko 750 m istočnije, tj. prije mjesta štetnog događaja gledano u smjeru kretanja vozila osiguranika tužitelja, nalazi se prometni znak opasnosti "Divljač na cesti" uz dopunsku ploču "U dužini od 1.500 metara". Na dijelu kolnika na kojem je došlo do ovog štetnog događaja, brzina kretanja vozilima je bila ograničena prometnim pravilom na 90 km/h. Nastala je djelomična šteta u iznosu od 2.174,79 EUR.

20. Stranka i umješač nisu imale prigovora na nalaz i mišljenje zbog čega sud nije pozivao vještaka na usmeno iznošenje nalaza i mišljenja (čl. 492.c st. 3. ZPP-a).

21. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje jer je sačine detaljno, stručno i obrazloženo, a posebice stoga jer stranke nisu imale prigovora i primjedbi.

22. Prema čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu (Narodne novine br. 99/2018, 32/2019, 32/2020 – dalje u tekstu: ZL) za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi,

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

23. Nadalje, a s obzirom na to da između stranaka nije sporno da se šteta dogodila izvan lovišta, odnosno nelovnom području, konkretno na cesti, to, prema stavu ove sutkinje, ne dolazi do primjene specijalne odredbe iz čl. 80. st. 6. t. 2. ZL-a.

24. Navedeno stoga jer odredba čl. 80. st. 6. t. 2. ZL-a uređuje štete koje se dogode isključivo na lovištu i koje su nastale zbog provođenja lova (dok ova šteta nije nastala u lovištu, već na cesti, te nije nastala provođenjem lova).

25. Međutim, prema odredbi iz čl. 1064. ZOO-a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

26. Stav je ove sutkinje da divljač i to u konkretnom predmetu srndać na cesti predstavlja opasnu stvar u smislu odredbe iz čl. 1064. ZOO-a. Navedeno posebice stoga jer je u ovom predmetu srndać naglo i iznenada iskočio na cestu te udario u vozilo koje se kretalo predmetnom dionicom ceste.

27. Naime, prema odredbi iz čl. 1. ZL-a tim Zakonom se uređuje gospodarenje lovištem i divljači. Gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova (st. 2.). Poslovi iz st. 2. toga čl. imaju gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te funkciju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore (st. 3.).

28. Pritom cilj navedenog Zakona je propisan čl. 4. ZL-a i to je osigurati održivo gospodarenje populacijama divljači i njihovim staništima na način i u obujmu kojim se trajno unapređuje vitalnost populacije divljači, proizvodna sposobnost staništa i biološka raznolikost, čime se postiže ispunjavanje gospodarske, turističke i rekreativne funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore.

29. Prema čl. 7. t. 11. ZL-a lovnogospodarski planovi su lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači, program zaštite divljači i njihove revizije.

30. Prema čl. 7. t. 12. ZL-a lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju toga Zakona.

31. Prema čl. 43. st. 1. ZL-a pravo lova izvršava se kao pravo i dužnost provedbe lovnogospodarskog plana.

32. Prema čl. 44. st. 1. ZL-a lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje određenom divljači i lovištem za razdoblje od deset lovnih godina u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja u otvorenim i ograđenim lovištima.

33. Prema čl. 52. ZL-a uzgoj i zaštita divljači obuhvaća sve mjere i radnje propisane lovnogospodarskim planom te brigu o drugim životinjskim vrstama i njihovim staništima.

34. Tumačenjem prethodno navedenih odredbi ZL-a proizlazi da, iako je divljač u vlasništvu Republike Hrvatske, lovoovlaštenik, u konkretnom predmetu tuženik je ovlašten i dužan gospodariti divljači, odnosno ima sva prava i sve dužnosti vezane uz zaštitu i uzgoj populacije divljači. Ukratko, lovoovlaštenik izvršava prava i dužnosti vlasnika divljači.

35. Prema odredbi iz čl. 1067. st. 1. ZOO-a vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidljivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Ujedno, prema čl. 1067. st. 2. ZOO-a vlasnik stvari se oslobađa odgovornosti iako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. Također, prema odredbi iz čl. 1067. st. 3. ZOO-a vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenih djelomično pridonio nastanku štete.

36. Slijedom iznesenog, sud je zaključio da je na cestu iz bagremove šume, koja šuma se nalazi i sa jedne i druge strane ceste, iskočila srneća divljač, koja je udarila u vozilo, kojim je upravljao vozač UL, reg. Oznaka [registarska oznaka]. Sud je zaključio da je vozač vozio brzinom od 70 do 90 km/h dok je dozvoljena brzina bila 90 km/h. Radilo je o ravnoj dionici ceste. Cesta je označena sa prometnim znakom „divljač na cesti“. Vozač bi mogao izbjeći udarac u srneću divljač da je vozio manje od 37,2 km/h, a što se ne može smatrati primjerenom i razumno za očekivati na preglednoj, ravnoj dionici ceste, pa čak i onoj koja je označen sa prometnim znakom „divljač na cesti“, sve pored propisane i dozvoljene brzine od 90 km/h. Iz navedenog sud je zaključio da nema suodgovornosti vozača za nastanak štetnog događaja, suprotno upiranju tuženika i umješača na strani tuženika. Visinu štete sud je utvrdio iz nalaza i mišljenja u iznosu od 2.174,79 EUR.

37. Kako tužitelj potražuje iznos od 1.279,45 EUR, to je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

38. Na iznos glavnice dosuđene su zatezne kamate počev od isplate osigurnine 14. siječnja 2022. (čl. 963. st. 1. ZOO-a).

39. S obzirom na izneseno, valjalo je odlučiti kao u t. I. izreke.

40. O troškovima parničnog postupka sud je odlučivao na temelju odredbi iz čl. 151. st. 1., čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/2023. - dalje u tekstu: Tarife).

41. Stoga je, kao potrebne za vođenje parnice, u smislu odredbe iz čl. 155. st. 1. ZPP-a, tužitelju valjalo priznati trošak prometnog vještačenja u iznosu od 400,00 EUR, trošak svjedoka po pravomoćnom rješenju u iznosu od 58,12 EUR, kao i troškove sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 53,09 EUR, na rješenje u iznosu od 13,27 EUR i na presudu u iznosu od 53,09 EUR. Stoga je ukupno tužitelju dosuđen iznos od 577,57 EUR, zbog čega je odlučeno kao u t. II. izreke.

U Zagrebu 28. studenoga 2025.

Sutkinja:

Dina Jellin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. Presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, nego se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP-a te zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. tužitelju, po pun., uz nalog za sudsku pristojbu na presudu 53,09 EUR

2. tuženiku, po pun.

3. umješaču na strani tuženika, po pun.

4. kal. 30 dana