Republika Hrvatska
Općinski sud u Kutini
Hrvatskih branitelja 1
Kutina
Poslovni broj: Pn-42/2023.-33.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Kutini po sucu Nadi Filipović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice KP (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]., koju zastupa punomoćnik Antonijo Trcin odvjetnik iz Zagreba protiv tuženika Lovačko društvo „Šljuka“ Popovača, Ribnjača 51., (OIB 27548401404) kojeg zastupa punomoćnik Sandra Mandić Jurić odvjetnica iz Kutine, radi naknade štete, nakon zaključenja glavne rasprave održane 16. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 28. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku Lovačko društvo „Šljuka“ Popovača da tužiteljici KP, na ime naknade štete, isplati iznos od 15.386,02 eura uz zakonsku zateznu kamatu koja teče od 28. studenog 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine a sve u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženiku Lovačko društvo „Šljuka“ Popovača da tužiteljici KP, isplati iznos 995,42 eura uz zakonsku zateznu kamatu koja teče - na iznos od 497,71 eur od 31. ožujka 2022. i
- na iznos od 497,71 eur od 15. rujna 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 31. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana.
III Nalaže se tuženiku Lovačko društvo „Šljuka“ Popovača da tužiteljici KP naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.933,27 eura uz zakonsku zateznu kamatu koja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine teče od 28. studenog 2025. do isplate, a sve u roku od 15 dana.
r i j e š i o j e
Dopušta se preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva.
Obrazloženje
1.U tužbi primljenoj kod ovog suda 21. travnja 2023. tužiteljica navodi da ima u zakupu poljoprivredno zemljište označeno s kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da na površini od 1,37 ha ima nasad jabuka s 2603 stabla, da je nasad ograđen u dva reda pletenom mrežastom i bodljikavom žicom, da su na žičanu ogradu obješene plastične boce u kojima su namočene krpice s kemijskim repelentima koje je dobila od tuženika i da je divljač iz lovišta kojim gospodari tuženik popasla vršne pupove na stablima jabuka, ogulila koru na mladim korama jabuka te izrovala tlo u nasadu, da je izvršila procjenu učinjene štete za što je platila naknadu u iznosu od 497,71 eur 20. ožujka 2022. i iznos od 497,71 eur 14. rujna 2022. Predlaže da se tuženiku naloži da joj naknadi štetu u iznosu od 12.339,28 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 20. ožujka 2022., iznos od 497,71 eur sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 30. ožujka 2022. i iznos od 497,71 eur sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 14. rujna 2022. uz nadoknadu troškova postupka.
2.U odgovoru na tužbu tuženik osporava da tužiteljica ima nasad jabuka te navodi da se u istom voćnjaku ranije dogodila šteta, da to ukazuje da voćnjak nije pravilno ograđen, da tužiteljica nije izvijestila o nastanku štete i da je preuzela repelente. Osporava tužbeni zahtjev i tijek zakonskih zateznih kamata i predlaže da se tužbeni zahtjev odbije.
3.Podneskom primljenim 11. kolovoza 2025. tužiteljica je povećala tužbeni zahtjev i predložila da se tuženiku naloži da joj isplati iznos od 15.386,02 eura uz zakonsku zateznu kamatu koja teče od donošenja prvostupanjske presude do isplate, iznos od 497,71 eur sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 31. ožujka 2022. i iznos od 497,71 eur sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15. rujna 2022.
4.Na glavnoj raspravi sud je izveo dokaze uvidom u ugovor o zakupu polj. zemljišta, zk. izvadak iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], rješenje Agencije za plaćanje u poljoprivredi, dopise tužiteljice tuženiku od 3.3.2022., 22.3.2022., 18.5.2022., 25.8.2022., 30.9.2022., potvrde o primitku pošiljke (strana 21-25 spisa), fotodokumentaciju, uputu za upotrebu zaštitnih sredstava i natječaj Ministarstva poljoprivrede, saslušanjem svjedoka IP, UP, MP, ŽP, ĆP, saslušanjem tužiteljice i RP za tuženika i vještačenjem po vještaku poljoprivredne struke Mladenu Lisaku dipl. ing agronomije. Prijedloge za izvođenje drugih dokaza sud je odbio budući da se odnose na štete koje su u voćnjaku tužiteljice nastajale ranijih godina, a što sud smatra nebitnim za odlučivanje o šteti koja je nastala 2022., a na koju godinu se odnosi tužbeni zahtjev.
5.Nakon ocjene izvedenih dokaza kako svakog zasebno tako i u međusobnoj vezi odlučeno je kao u izreci presude iz slijedećih razloga:
6.Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio da je tužiteljica posadila nasad u kojem je nastala šteta.
7.Uvidom u zk. izvadak iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je MP vlasnik kč. [katastarska čestica] voćnjak i šuma Muvrinov jarak površine 9972 m2 i kč. [katastarska čestica] voćnjak i šuma Muvrinov jarak površine 14658 m2. Uvidom u ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta od 24.2.2020. utvrđeno je da je vlasnik zemljišta MP sklopio taj ugovor s tužiteljicom KP. Iz navedenog proizlazi da je tužiteljica aktivno legitimirana u ovom postupku tj. da je tužiteljica posjednica voćnjaka slijedom čega može postaviti i zahtjev za naknadu štete. Da je tužiteljica u posjedu voćnjaka i da voćnjak postoji proizlazi i iz izjava svih saslušanih svjedoka koji znaju gdje se nalazi voćnjak na koji se odnosi tužbeni zahtjev.
8.Dalji prigovor tuženika se odnosi na to da ga tužiteljica nije izvijestila o nastanku štete. Člankom 82. stavak 1. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj 99/18., 32/19., 32/20., 127/24.), a koji se primjenjivao u vrijeme kada je šteta nastala, bilo je propisano da su za štete iz članka 78. tč.1 i 2. tog zakona oštećenici dužni u roku od 7 dana od dana nastanka štete pisanim putem obratiti de lovoovlašteniku na čijem se području šteta dogodila s tim da je lovoovlaštenik dužan u daljnjem roku od 7 dana odgovoriti oštećeniku. Stavkom 2. istog članka propisano je da je oštećenik dužan u daljem roku od 30 dana predložiti lovoovlašteniku sklapanje sporazuma o naknadi štete, a lovoovlaštenik je dužan na takav prijedlog oštećenika odgovoriti u daljem roku od 30 dana. Uvidom u zahtjev za izdavanje zaštitnih sredstava od 3. ožujka 2022 (strana 13 spisa) utvrđeno je da tužiteljica izvješćuje tuženika da je počela nastajati šteta u njenom voćnjaku. Uz dopis tužiteljica je priložila i potvrdu pošte o primitku pošiljke s datumom 3. ožujak 2022. radi čega se može smatrati da je tužiteljica dokazala da je obavijest o nastanku štete uputila tužitelju u roku koji je propisan navedenom zakonskom odredbom. Ovo osobito stoga što je prvi pregled voćnjaka radi procjene štete izvršen koncem ožujka 2022. (o čemu je tuženik također obaviješten) kada je utvrđeno da je šteta učinjena popasivanjem vršnih pupova na voćkama. Ako su koncem ožujka na stablima bili tek vršni pupovi realno je za očekivati da su se pojavili u vrijeme kada je tužiteljica izvijestila tuženika da su počele štete. Ovo proizlazi i iz mišljenja vještaka prema kojem vegetacija voćaka kreće zaključno s ožujkom ili travnjem.
9.Tuženik je dalje osporavao nastanak štete i odgovornost za nastalu štetu.
10.Saslušana kao parnična stranka tužiteljica je u svojoj izjavi navela da u [adresa] ima nasad jabuka s 2603 stabla, da je voćnjak posađen 2013., a tijekom godina podsađivan, da je 2022. u voćnjaku počinjena šteta tako što je jelenska i srneća divljač pojela pupove voćaka, da su divlje svinje prerovale zemljište, a zečevi oglodali koru na 204 stabla koja su zamijenjena, da je voćnjak ograđen pletenom žicom na koju su dalje stavljena dva reda bodljikave žice, da su postavljeni repelenti tako što su krpice namočene u tekućinu i stavljene na štapove, da je tuženika obavijestila prvi put o šteti 20.3.2022., da je nakon toga još nekoliko puta slala tuženiku obavijesti o šteti preporučenim pošiljkama, da tuženik pošiljke nije primao i da je angažirala stručnog procjenitelja koji je procijenio štetu u proljeće i prije berbe. Izjavu tužiteljice u cijelosti je potvrdio svjedok MP.
11.Zakonski zastupnik tuženika je u izjavi naveo da tužiteljica 2022. nije prijavila štetu, da je tuženik za štete saznao nakon što je tužiteljica angažirala stručnog procjenitelja, da ograda oko voćnjaka nije adekvatne visine i jačine, da je većim dijelom obrasla kupinama, dračom i drugim raslinjem, da je 2022. primijetio rupe u ogradi, da je tuženik iste godine obavljao istjerivanje divljači na većem području tako da je i voćnjak mogao biti obuhvaćen tom akcijom i da tužiteljica nije od tuženika tražila električni pastir.
12.Svjedokinja IP u svojoj je izjavi navela da je po zahtjevu tužiteljice pregledala voćnjak u proljeće i jesen 2022., da je prilikom prvog pregleda utvrdila da je nasad ograđen pletenom mrežastom žicom, da je iznad žice red bodljikave žice, da je ograda bila probijana, ali i popravljana na mjestu proboja, da su na ogradi bili postavljeni kemijski repelenti u vidu krpica, da je šteta u nasadu počinjena rovanjem, odgrizanjem pupova na stablima jabuka i oštećenjem kore na starim i mladim stablima, da je u jesen bilo vidljivo da su se stabla na kojima je oštećena kora osušila, da je procjenjivala samo štetu koja je nastala tijekom 2022. i da su u nasadu provođene sve potrebne agrotehničke i ampelotehničke mjere.
13.Svjedok ŽP je naveo da je 2022. bio predsjednik tuženika, da tužiteljica te godine nije prijavila štetu, da tuženik uobičajeno prima poštu na adresu sjedišta društva ali da je te godine bio dogovor s poštom da se pošta upućena tuženiku donosi na njegovu privatnu adresu, da je voćnjak ograđen stupcima i žicom koja je stara i obrasla različitim raslinjem, da je ograda bila oštećena i da je tužiteljica preuzela repelente. Svjedok BP je naveo da je voćnjak ograđen, ali da se radi o ogradi koja je zarasla u šipražje, da je tuženik poduzimao mjeru istjerivanja divljači na tom području, da divljač nisu istjerivali iz voćnjaka tužiteljice budući da u njega nisu mogli ući i da mu nije poznato je li tužiteljica izvijestila tuženika o šteti. Svjedok UP je izjavio da mu ništa nije poznato o eventualnoj šteti u voćnjaku tužiteljice 2022.
14.Člankom 76. stavak 1. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj 99/18., 32/19., 32/20., 127/24.) propisano je da lovoovlaštenik, fizička i pravna osoba kojoj divljač može prouzročiti direktnu imovinsku štetu dužni su poduzimati sve prijeko potrebne mjere radi sprečavanja štete koju divljač može počiniti ljudima ili imovini. Člankom 77. stavak 1. istog zakona propisano je da su mjere za sprečavanje štete od divljači smanjivanje broja divljači do brojnog stanja koje se može uzgajati u lovištu, osiguranje dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu, čuvanje usjeva i nasada, izgon divljači s ugroženog zemljišta, uporaba mehaničkih električnih i kemijskih zaštitnih sredstava, vidljivih i zvučnih plašila, elektronskih detektora divljači kao i ostale uobičajene mjere zaštite za određeno područje i vrstu divljači. Člankom 79. navedenog zakona propisano je da se sprečavanje šteta u lovištima osigurava poduzimanje slijedećih radnji: oštećenik je dužan na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzeti mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka takve štete te da su dopuštene radnje i zahvati ograđivanje dobara, ciljano čuvanje dobara i istjerivanje divljači, provedba agrotehničkih mjera, priopćavanje bez odgađanja o započetoj šteti i okolnostima koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprečavanje šteta te upotrebljavanje mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava koja je na zahtjev oštećenika dužan osigurati lovoovlaštenik. Stavkom 2. istog članka propisano je da oštećenik koji ne poduzima mjere, dopuštene radnje i zahvate te ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera kojima se sprečava nastanak štete od divljači ili odstrani sredstva za sprečavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za sprečavanje štete nema pravo na naknadu štete koju prouzroči divljač.
15.Temeljem izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužiteljica poduzimala mjere za zaštitu od divljači koje se sastoje u postavljanju repelenata i ograđivanja nasada. Naime, svjedokinja IP, a čiju je izjavu sud prihvatio kao istinitu budući da je svjedokinja uvjerljivo dala svoju izjavu te da je njena izjava potkrijepljena i fotodokumentacijom, navela je da je nasad bio ograđen žičanom ogradom, da je na žičanu ogradu postavljena i bodljikava žica, da su bila vidljiva i mjesta na kojima je ograda probijena, a zatim popravljena te da su na ogradi bili postavljeni i kemijski repelenti. Svjedoci MP i ŽP su naveli da je ograda bila zarasla i neodržavana, a koju izjavu sud nije mogao prihvatiti kao istinitu budući da se na fotografijama koje je priložila svjedokinja IP vidi da ograda nije u stanju kako su ovi svjedoci naveli. S druge strane isti svjedoci su naveli da je tuženik poduzimao mjere istjerivanja divljači na području na kojem se nalazi voćnjak, ali ne i iz samog voćnjaka budući da u njega nisu mogli ući, a što također upućuje na zaključak da je izjava svjedokinje IP istinita.
16.Visina štete na nasadu jabuka utvrđena je vještačenjem po vještaku poljoprivredne struke Mladenu Lisaku, a čiji je nalaz i mišljenje u cijelosti prihvaćeno kao objektivno i stručno budući da je detaljno obrazloženo u pisanom nalazu i mišljenju, a zatim dodatno razjašnjeno prilikom usmenog saslušanja vještaka. U svom nalazu i mišljenju vještak je naveo da je šteta nastala u vidu gubitka prinosa i krčenja oštećenih stabala te nabavu i sadnju novih 204 komada sadnica, a ukupno iznosi 15.317,02 eura.
17.Pored zahtjeva za naknadu štete na voćnjaku tužiteljica je postavila i zahtjev za naknadu štete koji se odnosi na troškove popravke žičane ograde. Svjedokinja IP je u svojoj izjavi navela da je, prilikom obilaska nasada u proljeće i jesen 2022. uočila da je ograda bila probijena i da je popravljana. Prihvaćajući izjavu svjedokinje kao istinitu sud nalazi utvrđenim da je tužiteljica imala troškove vezane za popravak ograde koju je oštetila divljač. Vještačenjem po vještaku Mladenu Lisaku utvrđeno je da šteta na ogradi iznosi 69,00 eura, a predstavlja trošak za zamjenu oštećenih dijelova.
18.Kako je utvrđeno temeljem izvedenih dokaza da je u voćnjaku tužiteljice nastala šteta od divljači iz lovišta tuženika, a da je tužiteljica poduzimala mjere radi zaštite nasada usvojen je tužbeni zahtjev i tuženik obvezan da tužitelju isplati naknadu štete. Osim glavne tražbine tuženik je obvezan da plati i kamatu od dana presuđenja. Odluka o kamatama temelji se na članku 29. i 1084. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23.).
19.Dalje je tužiteljica postavila zahtjev za naknadu troškova procjene štete na nasadu u ožujku 2022. i rujnu 2022. Uvidom u račune od 30. ožujka 2022. i 14. rujna 2022. (list 64 i 65 spisa) utvrđeno je da je tužiteljica za svaku procjenu platila po 497,71 eur. Kako se radi o trošku koji je bio nužan da bi se mogao odrediti tužbeni zahtjev tuženik je obvezan da tužiteljici isplati navedene iznose sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od plaćanja svakog računa.
20.Tijekom postupka tužiteljica je povećala tužbeni zahtjev, a tuženik se protivio istom. Međutim, sud je dopustio preinaku tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva smatrajući da je isto svrsishodno budući da se time konačno rješavaju međusobni odnosi parničnih stranaka. Odluka se temelji na članku 190. stavak 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 148/11. -pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.).
21.Tužiteljica je postavila zahtjev za naknadu troškova postupka koji se odnose na sastav odštetnog zahtjeva 200,00 eura, sastav tužbe 500,00 eura, zastupanje po punomoćniku na tri ročišta po 500,00 eura, sastav tri podneska po 500,00 eura, pristup na ročište za objavu presude 100,00 eura, PDV 950,00 eura, pristojbu na tužbu 179,80 eura i troškove vještačenja 480,00 eura. Nakon usklađenja podnesenog troškovnika sa stanjem u spisu i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23.) tužiteljici je na ime naknade za sastav tužbe priznat iznos od 500,00 eura (Tar.br.7.1.), na ime zastupanja po punomoćniku na ročištima od 16.9.2024., 13.3.2025. i 16.10.2025. iznos od po 500,00 eura (Tar.br.9.1.), na ime sastava podnesaka od 26.5.2025., 25.6.2025. i 11.8.2025. iznos od po 500,00 eura (Tar.br.8.1.), na ime PDV-a 876,00 eura (Tar.br.46.), pristojbe na tužbu 89,90 eura i troškove vještačenja 467,37 eura. Naknada za sastav odštetnog zahtjeva nije priznata budući da u spisu nema podneska s datumom 19.6.2022. O naknadi za pristup punomoćnika za objavu presude za sada nije moguće odlučiti, a budući je neizvjesno hoće li punomoćnik i pristupiti na to ročište. O zahtjevu za naknadu sudske pristojbe na presudu nije odlučeno budući da zahtjev nije postavljen sukladno članku 164. Zakona o parničnom postupku. Kako je tužiteljica u cijelosti uspjela u sporu tuženik je obvezan da joj naknadi sve priznate troškove u ukupnom iznos od 4.933,27 eura. Odluka se temelji na članku 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku
U Novskoj 28. studenog 2025.
S u d a c
Nada Filipović
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude stranka koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste, a stranka koja nije uredno obaviještena o danu održavanja ročišta za objavu presude od dana dostave. Žalba se predaje putem ovog suda na županijski sud pismenim podneskom.
Dna
1. Pun. tužitelja
2. Pun. tuženika